img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deset najgorih na svetu

Severna Koreja ubedljivo prva

26. jul 2001, 17:52 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Osnovne karakteristike su tiranija, haos i duboko ukorenjena korupcija, pri čemu manje prisustvo jednog od ovih činilaca obično umanjuje i prisustvo drugih

Nedavno je američki predsednik Džordž Buš na jednoj svečanosti upitao prisutne, među kojima je bio veliki broj humanitarnih radnika i boraca za ljudska prava, koja je zemlja najgora na svetu. „Kongo, g. predsedniče“, glasio je odgovor. „A, da, nedavno me je posetio onaj Pol Kabila“, prisetio se predsednik. „A koja je druga najgora zemlja“, upitao je. „Avganistan, g. predsedniče“, odgovorio je neko. „Tako je, tamo oni ludaci ruše spomenike“, setio se predsednik Buš.

U kakvom stanju zemlja treba da se nalazi da bi dospela na listu „Deset najgorih zemalja na svetu“? Osnovne karakteristike najčešće su tiranija, haos i duboko ukorenjena korupcija, pri čemu manje prisustvo jednog od ovih činilaca obično umanjuje i prisustvo drugih.

Nedavno je američki nedeljnik „Njusvik“ objavio svoju listu „Deset najgorih zemalja na svetu“ na kojoj je prvo mesto zauzela Severna Koreja, jer, su po mišljenju autora, u njoj koncentrisane sve sile koje proizvode bedu, totalnu despotiju i raspad sistema.

Na spisku se nisu našle zemlje popout Kolumbije, gde svako ko je iole imućniji ima dobrih razloga da strahuje za život, jer pripadnici Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) kidnapuju svakoga za koga im se učini da mogu da izvuku otkupninu. Na meti otmica sve češće su osobe koje su u stanju da plate račun u samoposluzi kreditnom karticom.

Takođe, na spisku nema ni Madagaskara, gde farmeri besomučno krče prašume radi uzgoja jeftinog pirinča, čime ne samo što narušavaju prirodnu ravnotežu već zemlju lišavaju mnogih prirodnih resursa na kojim bi mogao da se zasnuje privredni rast. Nema ni Indonezije, koja je postala sinonim za nestabilnost.

1. Severna Koreja

Cela zemlja predstavlja gulag u kome su građani prinuđeni da slave „Velikog vođu“ Kim Il Jonga (i njegovog oca Kim Il Sunga) koji ih za uzvrat izgladnjuje i tera u smrt od iscrpljenosti.

2. Avganistan

Stravična suša koja je pogodila Avganistan naterala je u beg na stotine hiljada stanovnika iz ruralnih krajeva, a preko milion ih gladuje. Kao da godine građanskog rata, tokom kojeg su Talibani proširili svoju vlast na gotovo 90 odsto teritorije zemlje u kojoj žene nemaju ni minimalna građanska prava, nisu dovoljni uzroci bede…

3. Sijera Leone

Poprište jednog od najjezivijih građanskih ratova u istoriji sveta. Od 1991. je u ratu između vladinih snaga i RUF-a (Revolucionaronog ujedinjenog fronta) život izgubilo na stotine hiljada osoba, a još više ih je osakaćeno. Zemlja u kojoj sedmogodišnja deca barataju kalašnjikovima i mačetama bolje nego loptom. Više od trećine stanovništva sada su izbeglice u susednim zemljama. Situacija se neznatno popravila od kada je potpisan mirovni sporazum jula 1999, od kada je u Sijera Leoneu razmešteno oko 6000 pripadnika mirovnih snaga UN-a.

4. Sudan

Građanski rat između različitih etničkih grupa razorio je zemlju do stepena da se ona jedva kvalifikuje za predstavu o državi kakva je poznata u savremenom svetu. Otkako je Sudan dobio nezavisnost od Velike Britanije 1956, islamska vlada raspirila je konflikt sa hrišćanskom populacijom na jugu. Za dve decenije koliko sukobi traju, život je izgubilo više od milion i po ljudi, a nekoliko miliona osoba su izbeglice.

5. Angola

Građanski rat traje već više od četvrt veka, od kada je Angola dobila nezavisnost od Portugala 1975. Aprila 1997. stvorena je Vlada nacionalnog jedinstva u koju su ušli pripadnici Nacionalne unije za potpunu nezavisnost Angole (UNITA), ali su žestoke borbe obnovljene krajem 1998, i traju i danas. U borbama je za poslednjih dvadeset pet godina život izgubilo preko milion i po ljudi.

6. Tadžikistan

Najsiromašnija zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza. Od proglašenja nezavisnosti 1991, u Tadžikistanu su se promenile tri vlade i izbio je građanski rat između vladinih autoritarnih snaga i vođa različitih komandanata. U Tadžikistanu su stacionirane ruske mirovne trupe, a od nedavno su registrovane opozicione partije koje su najavile učešće na izborima, što uliva nadu da bi prilke u zemlji mogle da se stabilizuju.

7. Demokratska Republika Kongo

Ili, do 1994, Zair. Kongo razaraju sva zla našeg vremena: siromaštvo, sida i druge smrtonosne bolesti, građanski rat, etnički sukobi, strana intervencija, korupcija… Povrh svega, u zemlju se slilo više stotina hiljada izbeglica iz susednih država Ruande i Burundija koje je zahvatio građanski rat.

8. Albanija

Najunosnija privredna grana je šverc, a u rukama kriminalizovanih grupa i pojedinaca nalazi se veći imetak nego što ga ima centralna vlast.

9. Haiti

Jedna od najsiromašnijih zemalja zapadne hemisfere u kojoj političko nasilje ne prestaje od nastanka države. Iza sebe ima tri decenije diktature koje su ovaj potencijalni raj na zemlji, na Karibima, pretvorile u pakao. Vojna diktatura okončana je 1990, kada je za predsednika izabran Žan-Bertran Aristid čiju je vlast sve vreme ugrožavao vojni vrh.

10. Irak

Decenijske međunarodne sankcije i izolacija i diktatura Sadama Huseina, povezano sa vojnom intervencijom SAD i Velike Britanije čine ovu zemlju svetskim parijom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Protesti u Albaniji

Svet

24.oktobar 2026. R. V.

Sukobi u Tirani: Policija upotrebila suzavac, demonstranti bacali Molotovljeve koktele

Hiljade ljudi okupile su se u Tirani na novom antivladinom protestu. Demonstranti su bacali kamenice na policiju i zapalili ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, dok su snage reda odgovorile suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima

Pariz

Svet

24.oktobar 2026. I. M.

Stotine hiljada ljudi na protestima u Francuskoj, zabeleženi sukobi i incidenti

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova procenilo je da je na protestima bilo oko 410.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo blizu 800.000. U Parizu je policija upotrebila suzavac i vodene topove

Palestinci prolaze kroz vojni punkt na Zapadnoj obali

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Izrael započinje rušenja na Zapadnoj obali

Izraelska organizacija za ljudska prava „Becelem” osudila je plan o „prisilnom raseljavanju palestinskih stanovnika” iz jednog naselja u Hebronu

Protesti u Francuskoj

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Uzbuna u Francuskoj: Proteste u subotu će obezbeđivati 70.000 policajaca

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će angažovati 70.000 policajaca, čime će se pojačati bezbednosno prisustvo u francuskim gradovima

Vladimir Putin

Vesti

23.oktobar 2026. B. B.

Putin: Ne spremamo se ni za kakav rat sa Evropom

„Sada govore o pretnji iz Rusije i početku priprema za rat sa Rusijom, što je, po mom mišljenju, neka vrsta političke šizofrenije“, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure