
Otmica Madura
Pravni aspekti otmice Madura i vojnog upada u suverenu državu
Iako su mnogi stručnjaci za spoljnu politiku i međunarodno pravo kao dobar potez ocenili uklanjanje Madura, i dalje postoje ozbiljne sumnje u zakonitost američkih postupaka

Trojica kosovskih policijaca smatraju se osumnjičenim za krivična dela "nezakonito hapšenje" i "otmica", za koja u toj zemlji preti kazna do 12 godina zatvora
Rusija traga za četiri državljana Kosova, od kojih su najmanje trojica policajci koje smatra osumnjičenima za krivična dela „nezakonito hapšenje“ i „otmica“, za koja u toj zemlji preti kazna do 12 godina zatvora, piše Radio Slobodna Evropa.
Zahtev za njihovo hapšenje upućen je i Međunarodnoj policijskoj agenciji INTERPOL.
Rusija tvrdi da su ti policajci bili umešani u „hapšenje i zlostavljanje“ Mihaila Krasnoščenkova 2019. godine, koji ima rusko državljanstvo i koji je tada bio zaposlen u Misiji Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).
Krasnoščenkov je bio vođa tima u kancelariji UNMIK-a u Zubinom Potoku, opštini sa srpskom većinom na severu Kosova.
Ko su policajci?
Početkom marta, prema pisanju kosovskih medija, među osobama koje traži Rusija su dva policajca elitnih jedinica kosovske policije Besart Ahmeti i Aljban Jetulahu.
Radio Slobodna Evropa je, međutim, imao uvid u listu međunarodno traženih lica koju je sačinilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Rusije, a na kojoj se nalazi i ime Faruka Gašija, koji je prema saznanjima takođe pripadnik kosovske policije.
Na spisku je još jedan državljanin Kosova B.H., ali nije potvrđeno da li je i on pripadnik kosovske policije niti da li postoji zvaničan zahtev INTERPOL-u za njegovo hapšenje.
Na spisku ruske države, kao i u dokumentima INTERPOL-a, oni se pominju kao državljani Srbije, pošto Rusija ne priznaje nezavisnost Kosova.
Na osnovu izveštaja INTERPOL-a o slučaju Besarta Ahmetaja, u koji je RSE imao uvid, Krasnoščenkovu je telefonom njegov pretpostavljeni 28. maja 2019. godine, oko 8:30 naredio da ode u južni deo Mitrovice da nadgleda situaciju nakon informacije da su „došli naoružani ljudi“ i nakon gubitka kontakta sa još jednim službenikom UNMIK-a.
“Na putu od Zubinog Potoka do Mitrovice, automobil kojim je upravljao Krasnoščenkov napali su ljudi, među kojima je bio i Ahmeti, iako je Krasnoščenkov pokazao svoj identifikacioni dokument. Oni su nasilno izveli Krasnoščenkova iz automobila, pretukli ga, vezali i odveli u zgradu u Mitrovici, gde su ga protiv njegove volje držali do 14:00 časova, kada je UNMIK protestovao zbog kidnapovanja njegovog službenika“, navodi se u izveštaju INTERPOL-a.
Ni Policija, ni Vlada Kosova nije želela da komentariše ovo pitanje, dok je ministar unutrašnjih poslova Dželal Svečlja u izjavi novinarima 4. marta rekao: „Znamo, imamo zvanične informacije o tom pitanju. To nije briga ni za mene, ni za Besarta“.
Šta se dogodilo 2019. godine?
Mihaila Krasnoščenkova zaustavila je kosovska policija na putu od Zubinog Potoka prema Severnoj Mitrovici, u okviru akcije protiv šverca i organizovanog kriminala na severu Kosova, gde živi većinsko srpsko stanovništvo. Akcija je sprovedena 28. maja 2019. godine.
Krasnoščenkov je tada pušten, jer je kao pripadnik UNMIK-a imao diplomatski imunitet, ali ga je Vlada Kosova proglasila nepoželjenom osobom i proterala sa Kosova.
„Odluka je doneta zbog delovanja ruskog državljanina protiv ustavnog poretka Kosova, univerzalnih vrednosti, mira i stabilnosti“, rekao je tada premijer Kosova Ramuš Haradinaj.
Krasnoščenkov je kasnije bio na lečenju u Beogradu, posle navoda da su ga maltretirali pripadnici kosovske policije.
U vreme ovog incidenta, UNMIK je reagovao zahtevajući njegovo oslobađanje.

Iako su mnogi stručnjaci za spoljnu politiku i međunarodno pravo kao dobar potez ocenili uklanjanje Madura, i dalje postoje ozbiljne sumnje u zakonitost američkih postupaka

Američka operacija u Venecueli podriva fundamentalni princip međunarodnog prava da države ne smeju da prete ili da upotrebljavaju silu protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje druge države, saopštio je Visoki komesarijat UN za ljudska prava

Iran već devet dana potresaju protesti širom zemlje, na kojima se demonstrira protiv visokih troškova života i teške ekonomske situacije

Bar „Le Constellation“ u kome je u novogodišnjoj noći u požaru stradalo 40 ljudi poslednji put je prošao kontrolu protivpožarne inspekcije 2019. godine

Venecuela je pala u američke ruke, na redu je Grenland, poručuje predsednik SAD Donald Tramp. To bi bio kraj NATO saveza, upozoravaju iz Danske
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve