

Južna Koreja
Doživotni zatvor za bivšeg predsednika države
Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje




Trojica kosovskih policijaca smatraju se osumnjičenim za krivična dela "nezakonito hapšenje" i "otmica", za koja u toj zemlji preti kazna do 12 godina zatvora
Rusija traga za četiri državljana Kosova, od kojih su najmanje trojica policajci koje smatra osumnjičenima za krivična dela „nezakonito hapšenje“ i „otmica“, za koja u toj zemlji preti kazna do 12 godina zatvora, piše Radio Slobodna Evropa.
Zahtev za njihovo hapšenje upućen je i Međunarodnoj policijskoj agenciji INTERPOL.
Rusija tvrdi da su ti policajci bili umešani u „hapšenje i zlostavljanje“ Mihaila Krasnoščenkova 2019. godine, koji ima rusko državljanstvo i koji je tada bio zaposlen u Misiji Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).
Krasnoščenkov je bio vođa tima u kancelariji UNMIK-a u Zubinom Potoku, opštini sa srpskom većinom na severu Kosova.
Ko su policajci?
Početkom marta, prema pisanju kosovskih medija, među osobama koje traži Rusija su dva policajca elitnih jedinica kosovske policije Besart Ahmeti i Aljban Jetulahu.
Radio Slobodna Evropa je, međutim, imao uvid u listu međunarodno traženih lica koju je sačinilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Rusije, a na kojoj se nalazi i ime Faruka Gašija, koji je prema saznanjima takođe pripadnik kosovske policije.
Na spisku je još jedan državljanin Kosova B.H., ali nije potvrđeno da li je i on pripadnik kosovske policije niti da li postoji zvaničan zahtev INTERPOL-u za njegovo hapšenje.
Na spisku ruske države, kao i u dokumentima INTERPOL-a, oni se pominju kao državljani Srbije, pošto Rusija ne priznaje nezavisnost Kosova.
Na osnovu izveštaja INTERPOL-a o slučaju Besarta Ahmetaja, u koji je RSE imao uvid, Krasnoščenkovu je telefonom njegov pretpostavljeni 28. maja 2019. godine, oko 8:30 naredio da ode u južni deo Mitrovice da nadgleda situaciju nakon informacije da su „došli naoružani ljudi“ i nakon gubitka kontakta sa još jednim službenikom UNMIK-a.
“Na putu od Zubinog Potoka do Mitrovice, automobil kojim je upravljao Krasnoščenkov napali su ljudi, među kojima je bio i Ahmeti, iako je Krasnoščenkov pokazao svoj identifikacioni dokument. Oni su nasilno izveli Krasnoščenkova iz automobila, pretukli ga, vezali i odveli u zgradu u Mitrovici, gde su ga protiv njegove volje držali do 14:00 časova, kada je UNMIK protestovao zbog kidnapovanja njegovog službenika“, navodi se u izveštaju INTERPOL-a.
Ni Policija, ni Vlada Kosova nije želela da komentariše ovo pitanje, dok je ministar unutrašnjih poslova Dželal Svečlja u izjavi novinarima 4. marta rekao: „Znamo, imamo zvanične informacije o tom pitanju. To nije briga ni za mene, ni za Besarta“.
Šta se dogodilo 2019. godine?
Mihaila Krasnoščenkova zaustavila je kosovska policija na putu od Zubinog Potoka prema Severnoj Mitrovici, u okviru akcije protiv šverca i organizovanog kriminala na severu Kosova, gde živi većinsko srpsko stanovništvo. Akcija je sprovedena 28. maja 2019. godine.
Krasnoščenkov je tada pušten, jer je kao pripadnik UNMIK-a imao diplomatski imunitet, ali ga je Vlada Kosova proglasila nepoželjenom osobom i proterala sa Kosova.
„Odluka je doneta zbog delovanja ruskog državljanina protiv ustavnog poretka Kosova, univerzalnih vrednosti, mira i stabilnosti“, rekao je tada premijer Kosova Ramuš Haradinaj.
Krasnoščenkov je kasnije bio na lečenju u Beogradu, posle navoda da su ga maltretirali pripadnici kosovske policije.
U vreme ovog incidenta, UNMIK je reagovao zahtevajući njegovo oslobađanje.


Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje


Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije


Policija u Norfolku i Berširu privela je Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg princa i brata kralja Čarlsa Trećeg, pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije. Hapšenje je povezano sa istragom dokumentacije Džefrija Epstajna


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve