Putin je potpisao dekret na osnovu koga stranci koji služe najmanje godinu dana u ruskoj vojsci ili nekoj drugoj oružanoj organizaciji mogu da dobiju rusko državljanstvo. Aranžman obuhvata i članove njihovih porodica
Strancima koji hoće da idu u rat protiv Ukrajine biće olakšano dobijanje ruskog državljanstva, odlučio je predsednik Rusije Vladimir Putin i potpisao odgovarajući dekret. Uslov je da dotični stranac koji je spreman da ratuje za Rusiju potpiše najmanje jednogodišnji ugovor sa ruskom vojskom ili nekom drugom ruskom oružanom organizacijom, kakva je grupa plaćenika „Vagner“, prenosi nemački „Špigel“.
U slučaju da stranac koji je potpisao takav ugovor bude ranjen na bojnom polju pre isteka jednogodišnjeg roka, zadržava pravo na dobijanje državljanstva, kao i pripadnici njegove porodice koji su obuhvaćeni ovim aranžmanom.
Foto: Mikhail Klimentyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via APVladimir Putin sa rezervistima
Kremlj je ovaj Putinov dekret obelodanio u četvrtak. „Špigel“ ovaj potez ocenjuje kao pokušaj da se nadomesti slab odziv mobilizaciji i manjak ruskih vojnika.
Za rat u Ukrajini Moskva je navodno regrutovala mnoge muškarce iz Centralne Azije koji rade u Rusiji kao gastarbajteri. Prema Kremlju kritički nastrojen list „Novaja Gazeta Evropa“ piše da je policija tokom novogodišnje noći u Sankt Peterburgu pokupila mnoge migrante da bi ih kao „dobrovoljce“ regrutovali za rat protiv Ukrajine.
Putinov dekret o državljanstvu za strance koji se bore u ruskoj vojsci takođe rešava problem mogućih izručenja veterana koji su u rat išli kao plaćenici, jer Rusija ne izručuje drugim zemljama svoje državljane. Tako je u Kirgistanu jedan Kirgistanac osuđen na pet godina zatvora zbog toga što je bio pripadnik plaćeničke vojne orgnizcije „Vagner“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje
Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?
Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?
Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!