img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Ratifikacija

24. novembar 2010, 18:12 Andrej Ivanji
foto: reuters
Copied

Prošlog četvrtka parlament Austrije je jednoglasno ratifikovao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Mogle su se čuti sve same reči pohvale i vizije svetle evropske budućnosti Srbije

Šampanjac je na ledu, naručene su viršle sa senfom i zemičke. Sve je spremno za skromnu svečanost u jednoj dvorani parlamenta Austrije pošto Narodna skupština ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Zna se da je velika većina poslanika za, ali ne i da li će odluka biti jednoglasna, kaže poslanik socijalista Johan Majer u ulozi ljubaznog domaćina. Prisutni gosti su ambasador Republike Srbije u Beču Milovan Božinović, nekolicina uspešnih poslovnih ljudi sa srpskim korenima predvođeni predsednikom Austrijsko-srpskog privrednog foruma advokatom Radivojem Petrikićem i nekoliko novinara, svi pozvani da prisustvuju ratifikaciji SSP-a u parlamentu.

Odvode nas na galeriju. Tačka dnevnog reda – „Ratifikacija SSP-a sa Srbijom“ kasni, jer se u okviru rasprave o spoljnopolitičkom izveštaju u sali žučno i glasno diskutuje o Turskoj. Poslanik do samih granica prihvatljivosti desnog Saveza za budućnost Austrije peni za govornicom i šalje turskog ambasadora u Beču kući, i to Orijent ekspresom. Njegov pravednički bes izazvala je kritika ambasadora Turske na račun integracione politike Austrije, te izjava da su Turci u Austriji saterani uza zid. Tumačica za gluvo neme iza govornice užurbano maše rukama ne bi li jezikom znakova pratila ljutiti govor. Poslanik reži na „tolerantne romantičare“, pa se govori o „opsadi Turaka“, da bi se prešlo na pravo na samoopredeljenje Južnog Tirola koji je „90 godina“ otrgnut od matice, a čija je autonomija u okviru Italije „samo prelazno rešenje“, jer, pobogu, tamo žive Austrijanci. Živeo Južni Tirol, živeo Tirol, uzvikuje desničarski poslanik, dovodeći u pitanje teritorijalni suverenitet susedne Italije. Dok njegovi partijski drugovi burno aplaudiraju, kolege poslanici iz ostalih partija ga gledaju ravnodušno, baš kao kada kod nas gledaju na još po nekog radikala koji spomene Karlovac, Karlobag i Viroviticu. Čitava halabuka o ugroženosti jedne dolaskom druge nacije i teritorijama koje treba vratiti, makar je izazivala manjina, za gosta sa Balkana u parlamentu jedne zemlje članice Evropske unije deluje nekako rezignirajuće.

Konačno na red dolazi Srbija. Posle razdražljive atmosfere nastaje prava nirvana. Jedan za drugim ređaju se govornici, socijalisti, narodnjaci i desniji od demohrišćana. Sve same reči hvale, odobravanja i podrške srpskom putu ka punoj integraciji u EU. Zahvaljuje se njegovoj ekselenciji ambasadoru Srbije što je došao da prisustvuje sednici. Sve u istom tonu govore sadašnji ministar spoljnih poslova Mihael Špindeleger, bivša ministarka spoljnih poslova Ursula Plasnik, kao i bivši kancelar i ministar spoljnih poslova Volfgang Šisel. Gosti srpski na galeriji zadovoljno se smeškaju, prosto im je milo. Za razliku od Turaka, oko kojih se koplja lome, Srbi su očigledno jednoglasno dobrodošli i dobroprihvaćeni u Austriji, a Beograd naglašeno važan privredni i svaki drugi partner Beča, Austrija je pojedinačno i najveći investitor u Srbiji. Ogroman je pomak u odnosu na devedesete godine, kada su početkom i usred jugoslovenskih ratova u Austriji Srbi bili žigosani kao zlikovci na Balkanu.

Hvale u bečkom parlamentu predsednika Borisa Tadića kako Srbiju vodi evropskim putem, kako je doprineo da se o Kosovu u Srbiji više ne raspravlja tako emocionalno, da Srbija svoju rezoluciju o Kosovu pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija usaglasi sa EU. Izražava se žaljenje što je SSP bio na ledu zbog nezavršenih haških poslova, i nada da će se sada Srbija užurbanim tempom približavati Briselu. Naravno da se spominju Mladić i Hadžić i nužnost njihovog hapšenja i izručenja. Plasnikova podseća da je potpisivanje SSP-a 2008. doprinelo izbornoj pobedi proevropskih snaga predvođenih Borisom Tadićem, te koliko su važni gestovi pomirenja u regionu, kao kada je Tadić posetio Vukovar. A šef Slobodarske partije, druge desničarske opcije, Hans Kristijan Štrahe kaže da je Kosovo Srbija, da su Albanci uništili i zapalili više od 130 pravoslavnih crkava na Kosovu, poziva se na Rezoluciju 1244 i traži da EU sada pritiska malo Prištinu, a ne Beograd, te da je Srbija, za razliku od Turske, oduvek deo Evrope, ali često ostavljana na cedilu. Za svakog ponešto. Pošto nije bilo primedbi ni komentara na poplavu hvalospeva Srbiji, svi u sali prisutni poslanici su ustali – tako se glasa – te je SSP jednoglasno ratifikovan.

Gosti iz Srbije i austrijski Srbi i neki poslanici potom su otišli u dvoranu u kojoj su ih čekali šampanjac i hrskave viršle. Svratile su i predsednica parlamenta Barbara Pramer i Ursula Plasnik. Nazdravljeno je svetloj evropskoj budućnosti Srbije, za koju se Austrija, kako kažu domaćini, svesrdno zalaže.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure