img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina

Proizvodnja veštačkih kriza

08. mart 2017, 20:54 Erna Mačkić, BIRN
foto: ap
Copied

Bosna i Hercegovina zarobljena je u začaranom krugu nestabilnosti i sve dubljih etničkih podela. To budi stare ratne strahove, ali istovremeno i zahteve za rekonstrukcijom države

Sarajevo

U proteklih šest meseci BiH je samo prividno funkcionalna država. Pukotine su se pojavile kada su lideri Bošnjaka odlučili da podnesu žalbu na presudu Međunarodnog suda pravde (MSP) u slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid.

Bošnjački član predsedništva BiH Bakir Izetbegović odlučio je da podnese ovu žalbu nakon pritiska bošnjačkih organizacija za prava žrtava i konsenzusa među političkim liderima Bošnjaka u BiH. Žalba je podneta samo dan nakon isteka roka od deset godina tokom koga ju je moguće podneti, ali samo u slučaju da se pojave novi dokazi da je Srbija odgovorna za genocid u Bosni i Hercegovini.

„Mene okrivljuju za ovu krizu, ali krizu su izazvali oni koji su počinili agresiju i zločine i koji rehabilituju ratne zločince… Žalba je podneta u ime istine“, rekao je Izetbegović. Svi pokušaji unutar tročlanog predsedništva da se pronađe zajednički jezik okončani su neuspehom. Izetbegović je napustio zajedničku sednicu, a nakon njega to je učinio i hrvatski član predsedništva Dragan Čović. Čović je rekao da odbija da učestvuje u daljim podelama, pa je Mladen Ivanić, srpski član predsedništva, ostao ljutit zbog onoga što je kasnije nazvao „napadom na Srbe“.

UDARIO TUK NA LUK: Pre nego što je žalba zvanično podneta, Mladen Ivanić i bosanski ministar spoljnih poslova Igor Crnadak pisali su Međunarodnom sudu pravde u Hagu, tvrdeći da iza žalbe ne stoji čitava država. Srpski poslanici u parlamentu BiH zapretili su bojkotom skupštinskih sednica. Lideri bosanskih Srba, kao i političari iz Srbije, oštro su osudili Izetbegovićev potez, jer je presudom MSP-a Srbija pre deset godina oslobođena optužbi za genocid. Nakon Izetbegovićeve žalbe pojavila su se mišljenja da bi ga trebalo i krivično goniti zbog ovoga što je učinio.

Ovo nije prvi put da se pominje mogućnost krivičnog gonjenja zbog političkih poteza. Pre nekoliko meseci Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu o referendumu koji je u septembru održan u Republici Srpskoj sa referendumskim pitanjem: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“

foto: ap
DOSTA PRIČE O GENOCIDU: M. Ivanić, T. Nikolić, A. Vučić, M. Dodik…

Parlament Republike Srpske doneo je odluku o sprovođenju referenduma iako je bosanski Ustavni sud još u novembru 2015. presudio da 9. januar ne može da bude dan Republike Srpske, jer se time narušavaju prava Bošnjaka i Hrvata. Pošto su ipak organizovali referendum, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski predstavnik u predsedništvu BiH Mladen Ivanić, osumnjičeni su za kršenje odluka Ustavnog suda. Iako je Dodik u početku osporavao nadležnost tužilaštva BiH, te tvrdio da neće razgovarati sa tužiocima, ipak je to učinio 31. decembra prošle godine, nakon čega je novinarima rekao da je istraga „politički motivisana“. Uprkos istrazi, koja dosad nije dovela ni do kakve optužnice, Dan Republike Srpske svečano je obeležen 9. januara ove godine, kada je Dodik odlikovao brojne ličnosti i organizacije. Ipak, predstavnici Bošnjaka odbili su poziv da se pojave na proslavi.

foto: reuters
…i sahrana u Srebrenici

SKRETANJE PAŽNJE: Usred bošnjačko-srpskih sukoba predstavnici Hrvata izazvali su pometnju zahtevajući rekonstrukciju Federacije BiH. Hrvatski član predsedništva Čović, koji u Bosni predvodi Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), rekao je kako je Hrvatima potreban osećaj da je bar jedan deo BiH funkcionalan. Zahtevao je novu postavku – federalizaciju – koja bi, po njegovim rečima, štitila prava sva tri konstitutivna naroda i svih građana. „Predlažemo četiri federalne jedinice. To bi bilo najracionalnije“, rekao je Čović. Međutim, politička stranka Hrvatska narodna zajednica kritikovala je Čovićev predlog, jer smatraju da bi to dovelo jedino do još veće marginalizacije Hrvata u delovima BiH gde čine manjinu.

Za to vreme politički eksperti tvrde da je ovde reč o tome da zvaničnici veštački proizvode krize kako bi zamaskirali užasno stanje u kome se zemlja nalazi. „Siguran sam da se sve tri nacionalističke stranke na vlasti slažu da nam je kriza potrebna da bi se skrenula pažnja sa korupcije i nezaposlenosti. Razlika je samo u načinima na koji proizvode krize. Čović želi hrvatski entitet, Dodik preti referendumom, a Izetbegović se predstavlja kao zaštitnik bošnjačkih žrtava“, kaže profesor Slavko Kukić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove za države kandidate koje privremeno zatvore poglavlje 31 

Rat u Ukrajini

05.jun 2026. A.M.

Tramp pozdravio mogućnost sastanka Zelenski – Putin

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata. Predsednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je ovu mogućnost

Janez Janša

Slovenija

04.jun 2026. K. S.

Janez Janša četvti put premijer Slovenije

Podrškom 49 poslanika Janez Janša je četvti put postao premijer Slovenije

Udžbenik protiv ekrana

04.jun 2026. R.Š.

Knjiga koja je pokrenula debatu: Da li tehnologija u obrazovanju smanjuje uspeh dece? 

“Digitalna zabluda”, knjiga Džareda Kuni Horvata, povezuje višegodišnji pad rezultata američke dece na standardizovanim testovima sa sve češćom praksom da škole svakom učeniku dodeljuju laptop ili tablet kao zamenu za udžbenike

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure