

Severna Koreja
Propao Trampov pokušaj da se približi Severnoj Koreji
Severna Koreja lansirala je balističku raketu kratkog dometa ka moru, saopštila je južnokorejska vlada, što je najnoviji u nedavnom nizu severnokorejskog prikazivanja svog oružja
Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe


U Rusiji bi uskoro iz zatvora trebalo da budu puštene sve majke – bez izuzetka. Težina prestupa, kao i vreme provedeno u zatvoru, neće imati uticaj, bar tako piše u obrazloženju odluke koju je doneo šef države.
Vladimir Putin je odluku o pomilovanju doneo na predlog svog savetnika Anatolija Pristavkina i načelnika Uprave predsednika za pomilovanja Roberta Civileva. Osnovni argument kojim su se oni rukovodili, kako je saopštila predsednička pres-služba, bio je da „akt pomilovanja ima veliki psihološki i moralni uticaj na osuđenog“, a mogućnost ponavljanja prestupa amnestijom je svedena na minimum.
Državna Duma je u novembru već amnestirala 14.000 žena, koje nisu kažnjene za teške prestupe i nisu ponovo osuđivane, i sa njima još 10.000 maloletnih prestupnika.
PRAVNICI NEZADOVOLJNI: Pojedini pravnici su se pobunili zbog puštanja na slobodu cele kategorije navodeći da sa pravne tačke gledišta nije ničim opravdano i da može biti opasno po društvo. Jer, među majkama zatvorenicama ima i deceubica i višestrukih ubica i čak osuđenih za terorizam. U toj debati, međutim, prevagnuo je politički faktor. Odluka o puštanju svih majki usledila je pošto je predsednik Vladimir Putin ukinuo Komisiju za pomilovanje pri predsedniku države koja je radila desetak godina. A ta komisija, koja je pomilovala oko 57.000 ljudi, raspuštena je nakon polugodišnjih javnih napada jednog lobija, pre svega iz Ministarstva pravde.
Komisija pri predsedniku bila je sastavljena od uglednih ljudi i odluka o njenom ukidanju i formiranju više istih komisija u svim članicama federacije naišla je na kritike kod ljudi iz organizacija za zaštitu ljudskih prava. Članove tih komisija, na primer, treba da predlože gubernatori oblasti, od kojih se pojedinci zalažu za tako drastične mere kao što je smrtna kazna za trgovanje narkoticima. S druge strane, postoji i bojazan da će kontrola rada tih komisija biti slaba i da će procvetati korupcija.
Ukidanje Komisije za pomilovanje pri predsedniku kritičarima je izgledalo kao korak nazad u poštovanju ljudskih prava i u demokratizaciji države. Putin je, izgleda, da bi dokazao suprotno, pribegao opštoj amnestiji za majke.
Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe.
STRAH OD SLOBODE: Zato, za većinu zatvorenica rađanje deteta znači poboljšanje uslova boravka u zatvoru. Neke od njih, međutim, sloboda plaši. Na slobodi nemaju ni stan, ni posao, ni rođaka ni prijatelja koji bi im pomogli. Izlaze na slobodu kao beskućnici. Dete im je u tom slučaju, najčešće, samo suvišan teret.
Mels Galiev, dugogodišnji načelnik Dečijeg doma pri ženskom zatvoru broj 2, kaže da je sudbina dece rođene u zatvorima tragična. Više od 80 odsto žena koje su se porodile u zatvoru kada izlaze na slobodu, ne uzimaju decu: „Mnoge majke i kada izađu iz zatvora ostavljaju decu u domu. Mnoge ih napuštaju čim se nađu na slobodi. Bilo je slučajeva kada su ih ostavljale u javnim toaletima, železničkim stanicama ili čak bacale sa prozora, gušile“, kaže Galiev.
Pomilovanje majki, koje posle izlaska iz zatvora imaju slabu ili nikakvu podršku društva, teško da će njihovoj deci doneti dobro.


Severna Koreja lansirala je balističku raketu kratkog dometa ka moru, saopštila je južnokorejska vlada, što je najnoviji u nedavnom nizu severnokorejskog prikazivanja svog oružja


Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je da se palestinskom predsedniku Mahmudu Abasu omogući da se naredne nedelje obrati godišnjem skupu svetskih lidera, nakon što su mu je američka vlada ponovo uskratila vizu


U šta je sve ljudska inteligencija spremna da poveruje… recimo u to da kinezi nose nuklearne komponente Iranu. Kako javlja CNN, to je dovelo Ameriku na korak od udara na kineski brod


Prvo je hteo da kupi ostrvo, onda da ga vojno zauzme… sada su Danska i Grenland pristali na sporazum sa Donaldom Trampom koji manje-više dobija ono što je hteo


Brojni migranti iz SAD deportovani su u Afriku, a da uopšte nisu ni znali gde idu. Mnogi od njih treba da imaju zaštitu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve