

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Zavod za statistiku objavio je da se u Nemačkoj u proseku posle smrti predaka nasleđuje po 85.000 evra, međutm ogromnu većinu – 400 milijardi evra godišnje – nasleđuje samo 10 odsto građana. Zbog toga je u Vladi na stolu predlog da svaki Nemac za svoj osamnaesti rođendan dobije 20.000 evra koje bi mogao da uloži u posao ili studije. Izdatak bi se finansirao većim oporezivanjem najvećih nasledstva
Nemačka prvi put posle Drugog svetskog rata ulazi u novu, 2024, godinu bez usvojenog saveznog budžeta jer, uprkos prethodnim planovima, mora da smanji rashode za 17 milijardi evra. Vlada je već donela odluku briše preuzimanje dela cene električne energije, gasa i goriva, što znači veće izdatke za svako domaćinstvo. Naročito bolno je za poljoprivrednike brisanje iz budžeta povoljnije cene dizela za agrar, prete deonstracijama i blokadama odmah posle božićnih praznika. Značajno će poskupeti i letovi avionom, briše se pomoć za kupovinu električnih autmobila. Uprkos tim problemima i vadajuće stranke i opozicija se slažu da se povećaju izdaci za pomoć mladima.
Od 14. juna ove godine svaki građanin Nemačke rođen 2005. za svoj osamnaesti rođendan dobija takozvani „kulturni pasoš“ na kome se nalazi 200 evra. Tu sumu mogu da potroše za kupovinu knjiga, ulaznice za pozorišne predstave ili koncerte, gramofonske ploče ili druge nosioce zvuka, ali nizašta drugo. Odluku o tome doneo je savezni parlament koji poručuje: „Na taj načom želimo da zainteresujemo mlade ljude za kulturu naše zemlje“.
Neki komentatori poručuje da se na taj način jača nemački identitet. Kulturni pasoš nije, međutim, ograničen na nemačku kulturu i nemačke nemačke autore, bogatstvom se smatra sva kultura čovečanstva.
Nasledstvo za svakog Nemca
U vezi sa položajem mladih Nemca pojavila se i misao o nepravičnosti životnih šansi za decu manje imućnih građana. Zavod za statistiku objavio je da se u Nemačkoj u proseku posle smrti predaka nasleđuje po 85.000 evra, međutm ogromnu većinu – 400 milijardi evra godišnje – nasleđuje samo 10 odsto građana. Zbog toga je u Vladi na stolu predlog da svaki Nemac za svoj osamnaesti rođendan dobije 20.000 evra koje bi mogao da uloži u posao ili studije. Izdatak bi se finansirao većim oporezivanjem najvećih nasledstva.
Sa takvim postupkom se nije slagao Kongres mladih socijaista – podmlatka Socijaldemokratske partije iz čijih je redova kancelar Olaf Šolc. Smatraju da je to isuviše mala suma, predlažu da se za 18. rođendan svakome isplati po 60.000 evra.
Hrišćansko-demokratska opozicija predlaže da se pomoć ne isplaćuje individualno, nego većim ulaganjima u školstvo, pre svega u univerzitete.
Nije verovatno da će neka odluka o obaveznom nasledstvu za svakoga pasti već naredne godine, ali je karakteristično da je javna diskusija na tu temu u Nemačkoj počela i da je gotovo sigurno da će se pre ili kasnije doneti radi ravnopravnijeg ulaska mladih građana Nemačke u radni život.
Gotovo identičan zakon donet je u Austriji, a sličan u Velikoj Britaniji.
J.H./Spiegel/TAZ/NDR
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue nawww.vreme.com


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve