
Vatikan
Ko je favorit konklave? Veoma neizvesno ko će biti novi papa
Prema vatikanskim posmatračima i kladioničarima, najjače kvote imaju Luis Antonio Tagle, Pjetro Parolin, Piter Turkson, Peter Erdo i Anđelo Skola
"Ne igrajte se vatrom!" je fraza koja se ovih dana u Makedoniji čuje na svakom koraku – kao dobronamerna preporuka i zdravorazumski apel, ali i kao pretnja i panična molba
Za „Vreme“ iz Skoplja
U zemlji sve dubljih podela i sve plićih džepova, dojučerašnji neprikosnoveni nosioci najviših funkcija pod pretnjom sudskog epiloga brojnih afera i slučajeva koje je pokrenulo Specijalno javno tužilaštvo i dalje manipulišu medijima i koriste uzavrele glave koje „drže banku“ na svakodnevnim protestima na ulicama, tvrdeći (neki i verujući) da brane naciju, unitarnu državu, makedonski jezik, pravoslavlje
Uzalud je i šefica evropske diplomatije Federika Mogerini poručila makedonskim čelnicima da se „ne igraju vatrom“, apelujući da ne pretvaraju političku i institucionalnu krizu u međuetničku konfrontaciju „koja bi uništila zemlju i verovatno se proširila izvan nje“. Uzalud je prizivala i „mudrost predsednika Ivanova“. Samo dvadesetak sati kasnije, u utorak, Ivanov je uputio pismo predsedniku Evropskog saveta Donaldu Tusku, generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu i predsednicima „dva strategijska partnera Makedonije, SAD i Turske“, Donaldu Trampu i Tajipu Redžepu Erdoganu, u kojem je zahtevao da osude EU i NATO i odbace tzv. „Tiransku platformu“ albanskih partija u Makedoniji, što je, prema njemu, jedini način za prevazilaženje bezizlazne situacije.
Ivanov je u pismu istakao da je i od komesara za proširenje EU Johanesa Hana i od gospođe Mogerini, sa kojom se susreo prošle nedelje, takođe zahtevao odbacivanje Platforme kao čina mešanja u unutrašnje stvari suverene države, pokušavajući da time objasni svoju kontroverznu odluku da ne dâ mandat za sastav vlade lideru dosadašnje opozicije Zoranu Zaevu, koji je sakupio potpise 67 od 120 poslanika u parlamentu.
Ivanov smatra da bi prihvatanje „ultimativnog i ucenjivačkog“ dokumenta samo ohrabrilo „slične pokušaje u našem, ali i u drugim regionima Evrope sa složenom etničkom, religijskom i jezičkom realnošću“, i traži angažman lidera međunarodne zajednice jer su „budućnost i perspektiva mojih sugrađana pred ozbiljnim izazovom“.
STRAH OD SUDSKIH PROCESA: Odmah je reagovao SDSM izjavom da Ivanov ne može da spase dosadašnjeg premijera Nikolu Gruevskog kršenjem Ustava, a da „Gruevski ne može da se spase od odgovornosti provociranjem nasilja i stvaranjem podela“. I SDSM je poručio političkim protivnicima da se ne igraju vatrom i ne šire atmosferu mržnje i konflikta. Potencirajući da je Ivanov prekršio Ustav još kada je dodelio mandat Gruevskom koji nije imao obezbeđenu skupštinsku većinu, kao i da mu tada uopšte nije smetala već postojeća Platforma albanskih partija (među kojima je i tada i sada glavnu reč vodio DUI Alija Ahmetija), a sa kojom se tada i sam Gruevski saglasio, SDSM je još jednom pozvao Ivanova da stane na stranu građana i da ne štiti samo jednu političku strukturu koja je na odlasku.
Makedonska opozicija i deo stranih medija saglasni su da su svi pokušaji blokade formiranja nove vlade (kao i dosadašnje policijsko-sudske opstrukcije rada Specijalnog javnog tužilaštva) posledica straha Gruevskog i njegovih saradnika od sudskih procesa o brojnim aferama nakon promene vlasti: prisluškivanje 26.000 telefona; mutni tenderi i korupcija; enormno zaduživanje; kontroverzni projekat „Skoplje 2014“; Posle promene vlasti otvorila bi se i pitanja o klasičnom kriminalu u protekloj deceniji, zloupotrebi državnih institucija i medija, partizaciji države, kršenju ljudskih prava.
Sa druge strane, nakon uspeha opozicije na decembarskim parlamentarnim izborima, kada su prvi put od osamostaljivanja Makedonije desetine hiljada Albanaca glasale za SDSM, a ne za neku od albanskih partija, premijer Albanije Edi Rama počeo je da vrši pritisak na albanske partije – nije dozvolio DUI-ju da se nakon izbornog debakla sam reorganizuje, a manjim albanskim partijama, koje su bile iznenađenje izbora, koaliciji „Alijansa za Albance“ i „Besa“, da pokažu za kakvu se Makedoniju zalažu.
Zato treba očekivati nove apele međunarodne zajednice da se u Makedoniji niko ne sme igrati vatrom.
Jer, koliko je uzavrela situacija pokazuju Molotovljevi kokteli koji su u utorak ujutro, na Dan albanskih učitelja, bačeni na Muzej albanske azbuke u Bitolju, objekat koji je već jednom vandalizovan novembra 2016, na početku kampanje na Dan albanske azbuke. Tuče između makedonskih i albanskih tinejdžera u kojima se povlače i noževi ponovo pune crne hronike.
U raspirivanje strasti umešala se i Makedonska pravoslavna crkva. Mitropolit povardarski Agatangel je kao govornik na jednom od protestnih skupova Građanske inicijative za „Zajedničku Makedoniju“ u Velesu poručio da se mora sačuvati unitarnost države, kako se ne bi izgubila sveta pravoslavna vera, te da strani ambasadori ne treba da vrše pritisak na Ivanova, a da makedonske partije treba da pronađu zajednički jezik.
„Treba da napravimo popis i da se prebrojimo, pa ćemo videti da ovih koji traže dvojezičnost i kantonizaciju nema ni 15 odsto… Pozivam dve najveće makedonske partije da sednu za sto i reše međusobne nesporazume, ako žele neka se i pobiju, ali da izađu s jasnim stavom da nećemo da delimo Makedoniju“, rekao je vladika Agatangel.
Prema vatikanskim posmatračima i kladioničarima, najjače kvote imaju Luis Antonio Tagle, Pjetro Parolin, Piter Turkson, Peter Erdo i Anđelo Skola
Da užas bude potpun, navodno postoje i podgrupe: „silovljiva“, „nesilovljiva“ i „silovljiva, ali pod uticajem alkohola/droge“
„Rimski biskup Franja vratio se u dom Očev. Ceo njegov život bio je posvećen služenju Gospodu i njegovoj Crkvi“, navedeno je u saopštenju vatikanskog komornika kardinala Kevina Ferela
Olaf Šolc neće još dugo biti kancelar. Nemački mediji prenose da će njegova oproštajna vojna ceremonija biti održana u ponedeljak, 5. maja
Oko 21.000 ukrajinskih vojnika klasifikovani su kao dezerteri. Mnogi se vraćaju na front da bi izbegli krivično gonjenje. Ovo je priča o njima
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve