Rizik se isplatio: spektakl otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara u Parizu je uprkos kiši pred oko 300.000 posmatrača na ulicama zasenio sva otvaranja svih velikih sportskih takmičenja ikada. Francuska je iz rukava izvukla svoju grandioznu kulturu i spojila istoriju sa modernim dobom
Ni svih 45.000 policajaca koji su obezbeđivali jučerašnju ceremoniju otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara u Parizu, nisu mogli da spasu ni učesnike, ni goste, ni oko 300.000 posmastrača na ulicama od – kiše. Rojters je u petak objavio vremensku prognozu za Pariz, koja predviđa jake pljuskove baš u vreme ceremonije, a meteorolozi su vremenske prilike nazvali „katastrofom“.
Paris Olympics Opening CeremonyFoto: Daniel Mullan/Pool Photo via AP
Predsednik Francuske Emanuel Makron je ranije ove godine priznao da postoje planovi B i C u slučaju da pred planirano otvaranje iskrsnu nepremostive prepreke.
Obećan je spektakl
Ovogodišnja ceremonija otvaranja Olimpijskih igara obećava da bude spektakl „par ekselans“, pisao je ranije BBC. To se i ostvarilo, spektakl koji je Pariz priredio bacio je u senku sva prethodna otvaranja svih velikih sportskih događaja ikada.
Paris Olympics Opening CeremonyFoto: AP Photo/Lindsey Wasson
Prvi put u modernoj istoriji Olimpijske igre nisu otvorene na nekom stadionu, već je pozornica bila centar grada. Nacionalne reprezentacije, više od 10.000 sportista, su defilovale na brodovima niz reku Senu, rutom od oko šest kilometara.
Foto: APOlimpijska bakla
U direktnom televizijskom prenosu plovilo se pored najvećih pariskih znamenitosti, među kojima su katedrala Notr Dam, Ajfelova kula i na kraju Trokadero.
Suton za Grad svetlosti
Rečna parada se završila u suton ispred Ajfelovog tornja, što je prizor koji bi trebalo celom svetu da dočara sliku o gradu koji slovi za „grad svetlosti“.
Predsednik Olimpijskih igara Toni Estange je obećao da će tajming učiniti šou „uzvišenijim, sa istinskom poetskom dimenzijom“, prenosi BBC.
Ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara uveličalo je oko 3000 izvođača, uključujući muzičare i oko 400 plesača koji su izvodili svoje tačke na mostovima iznad Sene.
Ideja o ceremoniji
Ideja o ceremoniji na otvorenom stigla je iz Buenos Airesa, gde je direktor Igara Toni Estange 2018. godine video otvaranje Olimpijskih igara mladih na ulicama argentinskog grada. Da tako nešto osmisli i organizuje i u Parizu zadužio je Tijerija Rebula, nekadašnjeg šefa marketinga Er Fransa. Rebulu je na pamet pala Sena 2019. godine kada je šetao pored reke.
Paris Olympics Opening CeremonyFoto: AP Photo/Andy Wong
Iako su policija i njeni sindikati bili protiv ovakve organizacije, Makron je odmah prihvatio ideju i pritisnuo skeptične zvaničnike policije i bezbednosnih službi da omoguće organizaciju.
„Ne želim da znam šta mislite o tome, želim da znam kako to možemo da uradimo“, preneo je Makronove reči izvor blizak francuskom predsedniku, a objavio Rojters.
Makron je ideju obznanio svetu 2021. godine, stavljajući sve pred svršen čin.
Olimpijski plamen iznad Pariza
APTOPIX Paris Olympics Opening CeremonyFoto: AP Photo/Vadim Ghirda
Vrhunac je bio kada su francuski džudista Tedi Riner i legendarna francuska atletičarka Mari-Žoze Perek upalili su Olimpijski plamen prikačen za džinovski balon koji je zatim otplovio u parisku noć.
A ceremonija koja je trajala gotovo četiri sata počela je prikazivanjem snimka u kom je učestvovala čuvena svetska i francuska fudbalska zvezda Zinedin Zidan koji je nosio olimpijsku baklju. Kako je vreme odmicalo, a ceremonija se „zahuktavala“, tako je i kiša padala sve jače.
Paris Olympics Opening CeremonyFoto: Stephanie Lecocq/Pool Photo via AP
Baklju su kroz Pariz, između ostalih, proneli teniska zvezda Rafael Nadal, slavna nekadašnja rumunska gimnastičarka Nađa Komaneči, američki legendarni sprinter Karl Luis, bivša francuska NBA zvezda Toni Parker, preneo je Glas Amerike (VOA).
Svečano otvaranje je počelo nekoliko sati pošto je sabotaža na brzu TGV železničku mrežu izazvao haos u putovanju širom Francuske i stavio u središte pažnje bezbednosne rizike u trenutku kada su oči sveta uprte u Pariz.
Od Lejdi Gaga do Selion Dion
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda Lejdi Gaga koja je izvela numeru Edit Pijaf, a kraj ceremonije je obeležio i dirljivi nastup kanadske dive Selin Dion na Ajfelovoj kuli, koja je pre dve godine prestala da nastupa u javnosti pošto joj je dijagnostikovana retka autoimuna bolest.
Foto: Clodagh Kilcoyne/Pool Photo via APFoto: Clodagh Kilcoyne/Pool Photo via AP
Moderniju sliku Francuske predstavila je francuska pevačica poreklom iz Malija Aja Nakamura, koja je otpevala neke od svojih najvećih hitova i jednu pesmu Šarla Aznavura, u pratnji hora francuske vojske. Njen nastup publika je ispratila uz ovacije, piše VOA.
„Pozivam sve: sanjajte sa nama. Kao olimpijski sportisti, neka vas inspiriše radost koju samo sport može da nam pruži. Hajde da slavimo olimpijski duh života u miru“, poručio je predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah, govoreći u podnožju Ajfelove kule.
Plesači i nosioci plamena izašli su na krovove Pariza po kiši.
„Kiša me neće sprečiti da navijam na olimpijskim igrama – sport mi je sve i uradila bih sve što je potrebno da ovo gledam“, rekla je agenciji Rojters Flavija Merluci, 20, studentkinja arhitekture.
Mnogo detalja su držani u tajnosti
Ceremonija je obuhvatila mnogo unapred snimljenih trenutaka, uključujući ritmičke zvuke kamenih dleta i testera za drvo i prizore restauracije Notr Dama posle požara 2019.
Mnogi detalji su držani u tajnosti, uključujući i ko će poslednji poneti baklju i upaliti olimpijski plamen povodom početka igara.
Dvojica najtrofejnijih sportista u istoriji olimpijskih igara Majkl Felps i Martin Furkad, otkrili su zlatnu, srebrnu i bronzanu medalju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”
Dok se na Zapadu spekuliše o “nestalim generalima”, u Pekingu se zapravo odvija redefinisanje uloge partijskog nadzora i načina kontrole nad vojskom. Ne radi se samo o čistki, već o postepenom procesu prenošenja kontrolnih mehanizama sa ljudi na algoritme. Veštačka inteligencija postaje ključni filter lojalnosti i među vojnim i među civilnim rukovodiocima
Modernizacijom identiteta ATP nastoji da se približi mlađoj publici i očuva duh profesionalnog tenisa, ali izaziva kritike da minimalistički pristup vodi gubitku prepoznatljivosti brenda
Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora
U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!