Obračun sa teškom hipotekom

Sarajevo

Dugo se u Bosni i Hercegovini nije održao sastanak predstavnika najviše vlasti u punom sastavu na kojem je postignut takav stepen saglasnosti o budućem političkom i policijskom djelovanju kao što je to bilo u ponedjeljak u Sarajevu. Članovi Predsjedništva i Vlade BiH, predsjednici entiteta kao i njihovi premijeri odredili su niz mjera koje treba da efikasno uključe BiH među zemlje koje se bore protiv terorizma. Naložena je provjera svih dodijeljenih državljanstava tokom ratnog i poratnog perioda, kontrola stranih humanitaraca u BiH i bankovnih računa humanitarnih organizacija, kao i firmi za koje postoje indicije da bi mogle biti umiješane u organizovani kriminal ili pomaganje terorista. Takođe su entitetskim policijama naloženi specijalni zadaci u istrazi sumnjivih lica te usvojen set mjera koje pojačavaju sigurnast avio-saobraćaja.

Razlog ovom izuzetno konstruktivnom sastanku je, pored svijesti o nužnosti predupređenja terorizma, svakako činjenica da je BiH iz američke administracije prozvana kao jedna od 60 zemalja za koju postoje indicije da u njoj borave ljudi povezani sa nedavnim terorističkim napadima na SAD. Naime, centralne vlasti BiH našle su se u nezgodnoj situaciji nakon prošlosedmičnog zahtjeva zvaničnog Vašingtona da provjeri spisak sa 19 imena za koje američke vlasti vjeruju da su umiješane u otmice aviona kojima su izvedeni teroristički napadi. Sjedinjene Američke Države sumnjaju da bi neki od osumnjičenih mogli biti i u BiH, jer je američkim obavještajcima poznata činjenica da je jedan broj islamskih dobrovoljaca iz arapskih zemalja dobio b-h državljanstvo zbog toga što se borio na strani Armije BiH. Ovaj američki zahtjev posebno je bio bolan za bošnjačku stranu u BiH, čije se ratne i poratne vlasti smatraju odgovornim za davanje državljanstva raznim islamskih ekstremistima. Iako je politika zvaničnih b-h vlasti, a posebno njenog bošnjačkog dijela, izrazito proamerička, odnose sa SAD već niz godina sapliće upravo pitanje boravka oko 1000 nekadašnjih islamskih dobrovoljaca prema kojima američki i drugi zapadnoevropski vojnici imaju veliko nepovjerenje.

PROMPTNA REAKCIJA: Vijeće ministara BiH je reagovalo promptno i saopštilo da je provjerilo sva naturalizovana državljanstva te da među njima nema lica koje sumnjiče SAD. Po podacima ove institucije, 11.000 lica je od nezavisnosti BiH do potpisivanja Dejtonskog sporazuma dobilo državljanstvo. Međutim, samo 420 osoba su iz islamskih zemalja i većina ih je dobila državljanstvo ženidbom sa bosanskim državljankama, a ne zbog ratnih zasluga. Ostali su uglavnom Bošnjaci iz Sandžaka, Srbi iz Hrvatske i nešto Hrvata rođenih u BiH koji su pored hrvatskog dobili i bosansko državljanstvo. Od tih naturalizovanih Bosanaca iz islamskih zemalja, po podacima Vijeća ministara, samo trojica su na neki način vezana za kriminalne radnje i za njima su raspisane potjernice Interpola. Jedna osoba se tereti za terorizam, a dvije za trgovinu drogom. Sva tri osumnjičena za sada se nalaze u stranim zatvorima i po riječima ministra za civilne poslove Vijeća ministara Svetozara Mihajlovića u toku je postupak za oduzimanje državljanstva.

Međutim, upravo ta osoba koja je optužena za terorizam stavlja dodatnu sumnju na bosanske vlasti. Riječ je o Mehrezu Audoniju, kojeg su prošle godine turske vlasti uhapsile u pokušaju da u Tursku uđe sa b-h pasošem. Za Audonijem je Interpol raspisao potjernicu na zahtjev Italije zbog čvrstih dokaza da je jedan od najbližih saradnika Osame bin Ladena. Ova osoba je još uvijek u turskom zatvoru zbog turskog zakonodavstva koje ne priznaje ekstradiciju.

Dodatna neugodnost vlastima u BiH, ili konkretnije bošnjačko-muslimanskoj komponenti vlasti, je činjenica da je dio Bosanaca arapskog porijekla u svojim istupima javno davao podršku talibanima i veličao njihov režim. Čak je dio izvornih Bosanaca i Hercegovaca potpao pod njihov uticaj i pristupio Vehabijskom redu koji tumači islamsku religiju na način koji nije do sada bio prakticiran od strane bosanskih muslimana. Na primjer, nošenje brada i tunika te striktno pokrivanje žena crnim maramama. Iako ove grupe nisu imale prevelik uticaj na društveni život u BiH, jasno je da će u narednom periodu biti pod snažnom prismotrom kako međunarodnih snaga, tako i domaćih obavještajnih službi.

ŠTA JE TAČNO, A ŠTA SPORNO: No, čitav problem seže iz rata. Nije tajna da se na bošnjačkoj strani borio jedan broj islamskih dobrovoljaca iz arapskih zemalja. Razmimoilaženja u vezi sa tom činjenicom su oko broja tih ljudi kao i oko toga da li su svi baš bili dobrovoljci. Srpska i hrvatska strana u BiH tvrdile su da je broj tih ljudi dosezao tri hiljade te da je riječ o plaćenicima. Spominjao se čak i broj od po 4000 dolara mjesečne plate. S druge strane, bošnjačka strana je priznala da se na njenoj strani borilo 1000 dobrovoljaca, ali da većina njih nije bila inspirisana džihadom (svetim ratom), već time da su Bošnjaci žrtva i da vode pravednu borbu. Najveći dio tih ratnika se borio u okviru 7. muslimanske brigade. Borci u ovoj formaciji su bili stranci, ali i domaći vojnici koji su prihvatili njihove vjerske svjetonazore. Nedavno je Haški tribunal podigao optužnicu protiv komandanta brigade Amira Kubure, kao i dva generala Armije BiH u čijoj komandnoj odgovornosti je bila ova brigada. Razlog su zločini nad civilima počinjeni od strane njenih pripadnika. Međutim, optuženi generali su već negirali da su imali ovlasti nad ovom jedinicom, koja, navodno, nije slušala njihova naređenja. Ako se ovo ustanovi kao tačno i ako se uzme u obzir činjenica da je počasni komandant 7. muslimanske brigade bio Alija Izetbegović, nije isključeno da će u budućnosti istraga biti okrenuta prema njemu.

Nakon rata dio stranih islamista se vratio u zemlje iz kojih je došao, dok je njih nekoliko stotina ostalo u BiH. Čitava kolonija mudžahedina se stvara u nekadašnjem srpskom selu Bočinja, gdje oni uspostavljaju svoju paralelnu vlast zasnovanu na šerijatskim propisima. Dio ih ostaje živjeti u Travniku, Bugojnu i Zenici, dakle gradovima srednje Bosne gdje su značajno zastupljeni i Hrvati. Ta činjenica je dolila ulje na vatru ionako nestabilnih nacionalnih odnosa. Najteži incident se desio 1997. godine kada su u blizini Žepča hrvatske snage na jednoj barikadi ubile trojicu mudžahedina. Čak su i britanski pripadnici SFOR-a u jednom sukobu te godine likvidirali trojicu stranaca – islamista. Iako su se nakon toga očekivali napadi na međunarodne snage, to se nije dogodilo. Istovremeno, u srednjobosanskom kantonu desio se niz napada na povratnike Hrvate u kojima je za dvije godine 11 ljudi izgubilo život. Iako krivci uglavnom nisu otkriveni, mnogi smatraju da iza većine napada stoje upravo ovi islamski ekstremisti.

Za strane državljane iz arapskih zemalja vežu se još neki teroristički napadi, ali i klasični kriminal. Brojni strani i domaći novinari smatraju da iza pokušaja atentata na papu prilikom njegovog dolaska u Sarajevo 1997. godine stoje strani (islamski) teroristi. Tada su neposredno pred njegov dolazak ispod mosta kuda je trebalo da prođe njegovo vozilo pronađene postavljene mine. MUP Federacije nikada nije dao nikakve zvanične podatke o ovom slučaju. Međutim, iz povjerljivih izvora se moglo saznati da su uhapšene četiri osobe od kojih je jedna strani državljanin (pod tim izrazom se uvijek podrazumjeva osoba iz islamskih zemalja). Kakva je njihova dalja sudbina teško je saznati. Ne treba odbaciti mogućnost da je tadašnja vlast, kako bi sačuvala neukaljan obraz pred međunarodnom zajednicom, tajnim kanalima riješavala probleme sa mudžahedinima.

MOTIVI I POSLEDICE: Nešto ranije kod Zenice je razbijena tročlana teroristička grupa. Njen predvodnik Laonel Dimon, Francuz arapskog porijekla, za kojim je raspisana Interpolova potjernica, uhapšen je, dok su dva njegova saradnika ubijena. Iako se u slučaju ove grupe nisu pronašli politički motivi, njihovo beskrupulozno pljačkanje benzinskih pumpi je pokazalo da su nekadašnji ratnici u bosanskom sukobu imali najrazličitije motive za boravak u Bosni. Islamisti su optuženi i za podmetanje auto-bombe u zapadnom Mostaru dvije godine poslije. Iako su neki od krivaca pronađeni i izvedeni pred sud, smatra se da jezgro nije uništeno.

Međutim, dolaskom nove vlasti u BiH prošle godine, blagonaklon stav prema nekadašnjim islamskim dobrovoljcima se promijenio. Rasformirana je njihova kolonija u selu Bočinja. Iz zemlje su otpremljeni islamisti koji nisu dobili b-h državljanstvo. Takođe, uvedene su vize za Iran i Tursku, odakle je u Sarajevo dolazio velik broj onih koji su namjeravali ilegalno ući u Zapadnu Evropu, ili su čak ostajali u Bosni.

Činjenica da je kroz BiH prolazio značajan broj stranaca iz islamskog svijeta dakako povećava mogućnost da su u BiH boravili, ili još uvijek borave, ljudi koji su na određeni način vezani sa terorističke organizacije. Takav stav najbolje prezentuje već spominjani Mehrez Audoni, navodno, desna Bin Ladenova ruka. Međutim, činjenica da je ova osoba imala bosanski pasoš i da su se u BiH borili mudžahedini često je bila osnov za brojne spekulacije koje katkada nisu imale nikakvog utemeljenja. Jedna od njih – da je lično Osama bin Laden boravio u Bosni, pa čak i da ima bosansko državljanstvo, vjerovatno je potpuno netačna. Vjerodostojnost ove informacije ruši činjenica da isto pričaju i Makedonci, koji su u sukobu sa Albancima, kao i neki Crnogorci spominjući navodne jatake u Sandžaku. U senzacionalizam treba ubrojati i informacije kojima je baratala strana štampa – da u BiH postoje kampovi za obuku terorista. U vremenu kada SFOR patrolira svakim dijelom zemlje i kada je oživjela sloboda kretanja, pri čemu obični ljudi različitih nacionalnosti zalaze u svaku „rupu“ (koliko god to nekome nevjerovatno izgledalo), teško da bi bilo kakav kamp te vrste mogao ostati tajna. Uostalom, prošle sedmice njemački listovi su tvrdili da su locirali takav kamp kod Jablanice. Na kraju se ustanovilo da je riječ o dječijem odmaralištu, a da su navodni kamioni autobusi koji su dovezli osnovce. To je potvrdio i SFOR.

No, u svakom slučaju, BiH se bori protiv teške hipoteke da su njenom teritorijom hodili teroristi. Još teža je činjenica da su tome kumovale vlasti koje su tolerisale boravak raznih grupa i humanitarnih organizacija koje su bile paravan za ilegalne aktivnosti. Događaji u Americi će svakako ubrzati definitivno distanciranje od raznih arapskih uticaja koji su, nažalost, u Bosnu dolazili u ekstremnim oblicima. Radovan Karadžić je trenutno u drugom planu.