img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mađarska

Nacionalna politika Orbana Viktora

01. maj 2012, 23:35 Gabor Bodiš
MAĐARI SVIH ZEMALJA: Premijer Viktor Orban / foto: reuters
Copied

Partije mađarske manjine u Slovačkoj i Rumuniji koje podržava vlada Fidesa doživele su neuspeh. Pažnja Budimpešte sada je usmerena na Savez vojvođanskih Mađara

Prošlog petka premijer Mađarske Viktor Orban odazvao se pozivu Saveza Vojvođanskih Mađara (SVM) i posetio Novi Sad, Topolu i Suboticu. Turneju je iskoristio i da se preporuči sopstvenim budućim glasačima: 2014. godine će na osnovu Zakona o dvojnom državljanstvu, koji je donela Fidesova vlada, novi mađarski državljani koji većinom nikada nisu živeli u Mađarskoj prvi put moći da glasaju na mađarskim izborima.

Na fudbalskom terenu u Hajdukovu Orban je kratko (bukvalno) igrao glavom sa mališanima tamošnjeg kluba Vinogradar i poklonio im zvaničnu loptu budućeg Evropskog prvenstva, koju je on dobio od predsednika Ukrajine. Viktor Janukovič je jedan od retkih evropskih (o američkim da i ne govorimo) državnika, koji su još voljni da razgovaraju sa mađarskim Viktorom. Poslednji od retkih stranih gostiju u Budimpešti bio je predsednik Albanije Sali Beriša, koga je Orban obasuo hvalospevima o dostignućima albanske demokratije.

Orban je nagovestio da će „male mađarske klubove u Vojvodini“ uključiti u svoj svekoliki program razvijanja fudbala čija je suština da mladi više ne sede pred kompjuterima i televizorima nego da kroz sport čeliče volju za samostalnim životom. Već je obelodanio da namerava da gradi moderne fudbalske stadione u Budimpešti, Debrecinu i svom rodnom gradu Felčutu. I to usred krize, kada Mađarska jedina u regionu beleži recesiju, kada traje još neizvesna igra sa Evropskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom o stendbaj kreditu od oko 20 milijardi dolara, a vladini službenici zabavljaju javnost izjavama da se može živeti od 47.000 forinti (oko 150 evra) mesečno.

MMF NA POTEZU: EU se izgleda umorila od „oslobodilačke borbe“ budimpeštanske vlade od „briselskih stega“ i prepustila vruć krompir Vašingtonu, tj. Međunarodnom monetarnom fondu. Protiv Mađarske se vodi nekoliko postupaka zbog više zakona koji nisu u skladu sa principima EU i zbog hroničnog prekoračenja deficita (koje traje od 2004. godine). Mesecima EU nije dala pristanak da Budimpešta započne pregovore sa MMF-om, zbog toga što Orbanova vlada nije ispravila „grešne“ zakone. I ako je to samo delimično učinila, Komisija je na kraju dala svoj pristanak za pregovore (bez čega nijedna članica EU ne može da sedne za sto sa MMF-om). Dugo se nagađalo da mađarska vlada zapravo igra na „tursku kartu“, tj. sama odlaže pregovore u nadi da će recesija da nestane i da će ekonomija i bez kredita MMF-a stati na svoje noge. Tako vladini propagandisti u nedogled ponavljaju premijerovu rečenicu da „nama zapravo ne trebaju pare, nego zaštitna mreža“ koja bi umirila investitore.

Velikih investitora, međutim, nema ni za lek. Svetli primer je Mercedes benz, koji je započeo proizvodnju u Kečkemetu. Mrlja na tom uspehu je jedino to što je posao sa Mercedesom zaključio državni neprijatelj broj jedan u očima Fidesa, bivši premijer Ferenc Đurčanj.

ORBAN I SVM: Orban je u svečanoj sali Nepkera u Subotici – kako piše mađarska štampa u Vojvodini – učestvovao u završnoj kampanji SVM-a. Rekao je da su u EU sukobljena dva shvatanja: jedno koje Uniju smatra skupinom nacija, i drugo koje misli da je Unija carstvo, te da je Mađarska zbog toga u svađi sa EU.

Orban nije pozvao vojvođanske Mađare da što masovnije izađu na izbore ili da glasaju za mađarske kandidate, već konkretno da glasaju za SVM. On je, po principu „nacionalni interes iznad svega“, optužio one Mađare koji su u nekim „srpskim strankama“ i koji u parlamentu glasaju na osnovu partijske volje, a ne na osnovu mađarskog nacionalnog interesa.

Pitanje je, odakle ova (dugotrajna) ljubav mađarskog premijera prema SVM-u i njegovom lideru Ištvanu Pastoru? Pre svega, Fidesova manjinska politika je doživela potpuni krah u Slovačkoj i delimično u Rumuniji. Orbanovo forsiranje zakona o dvojnom državljanstvu samo je nanelo štete mađarskoj stranci u Slovačkoj (MKP, Stranka mađarske koalicije). Naime, mađarski parlament je navrat-nanos doneo taj zakon dve nedelje pre izbora u Slovačkoj 2010. godine. Uzalud je MKP molio Orbana da odloži glasanje dok izbori ne prođu, jer u Slovačkoj zakon (ni dan-danas) ne dozvoljava dvojno državljanstvo i samim tim izaziva strah kod tamošnjih mađarskih birača i time umanjuje šansu MKP-a za ulazak u parlament. „Na našu molbu da se odloži usvajanje zakona od Orbana nismo dobili nikakav odgovor“, rekao je Mikoš Durbai, tadašnji poslanik u slovačkom parlamentu poznat kao najverniji Orbanov sledbenik. MKP ni tada, ni na ovogodišnjim izborima, nije ušao u parlament. Njih su zamenili poslanici Hid-Most, jedinstvene stranke sastavljene od istaknutih slovačkih i mađarskih intelektualaca. Sa njima, kao sa nacionalno nepodobnima, Fides i ne razgovara.

Baš kao ni sa daleko najjačom mađarskom strankom u Rumuniji RMDSZ-om (Demokratski savez Mađara u Rumuniji), bez obzira na to što su u istoj, narodnjačkoj, partijskoj porodici u Evropskom parlamentu i što ova stranka već godinama učestvuje u rumunskim vladama raznih boja. Umesto toga, Fides ulaže svoj politički kapital u Lasla Tekeša, nekadašnjeg heroja „revolucije“ is 1989. godine, ali sada već sumnjivog moralnog kredibiliteta. Tekeš može samo da pravi smetnje RMDSZ-u, ali nikako da ga ugrozi.

Ostaje dakle SVM, koji potpuno dominira među strankama Mađara u Vojvodini. Zauzvrat, štampa pod kontrolom Mađarskog nacionalnog saveta (čitaj: SVM-a) nijednu kritičnu reč nije izustila o čoveku koji je postao svojevrsna persona non grata u većini evropskih prestonica.

Recimo još da je u gradiću Đemre glavni trg nazvan po Miklošu Hortiju (Hitlerovom poslednjem savezniku). Ovo je prvi takav slučaj posle II svetskog rata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Slavlje u Izbornom štabu studenata

Svet

27.oktobar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Šta nemački politički akteri kažu o promeni vlasti u Srbiji

Pobeda Studentske liste u Berlinu se tumači kao odlična prilika za resetovanje odnosa sa Srbijom, a od nove vlasti se očekuje da veoma brzo pokaže šta želi

Svet

27.oktobar 2026. M. L. J.

Peti Smit pozvala Amerikance da glasaju protiv Trampove očajne vlasti

Peti Smit poziva građane Amerike da iskoriste moć svog glasa protiv Trampovog „žalosnog vođstva”

Svet

27.oktobar 2026. Redakcija Vremena

Izrael bira premijera: Najznačajniji izbori u istoriji zemlje, Netanjahuu se klati stolica

U Izraelu su u utorak ujutru otvorena biračka mesta za jedne od najznačajnijih izbora u istoriji zemlje. Pred biračima se sada nalazi dobro poznato pitanje: da li bi Benjamin Netanjahu, premijer sa najdužim stažom u istoriji zemlje, trebalo da ostane na vlasti?

Luiz Inasio Lula da Silva

Svet

26.oktobar 2026. B. B.

Lula osvojio novi predsednički mandat u Brazilu, Bolsonaro odbija da prizna poraz

Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju

Ilijana Jotova, aktuelna predsednica Bugarske

Bugarska

25.oktobar 2026. M.S.

Predsednički izbori u Bugarskoj: Drugi krug gotovo izvestan

Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Komentar

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić

Komentar

Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo

Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Slavlje nakon pobede Studentske liste na izborima

Komentar

Prvi potezi buduće vlade

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure