img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Brazil: Predsednički izbori

Mrtva trka ljutih rivala

05. октобар 2022, 20:20 Uroš Mitrović
foto: ap photo
KO ĆE BITI NA ČELU BRAZILA: Žair Bolsonaro...
Copied

Na predsedničkim izborima, koje su mnogi analitičari nazvali “istorijskim”, Brazil se suočio sa “trenutkom istine”. Dva rivala, ultradesničarski predsednik Žair Bolsonaro i levičarski lider i bivši šef države Luiz Inasio Lula da Silva idu u drugi krug, pošto nijedan od kandidata nije osvojio više od 50 odsto glasova izašlih birača

Mesecima unazad, sva istraživanja javnog mnjenja u Brazilu govorila su da je konzervativni predsednik Žair Bolsonaro u velikom problemu i da znatno zaostaje za svojim levičarskim rivalom. A neposredno uoči izbora, ankete su pokazivale da bi aktuelni šef države mogao da izgubi već u prvom krugu. Ali Bolsonaro, koji je oštro napadao integritet izbornog sistema zemlje i javno pretio da u slučaju poraza neće priznati rezultate izbora, nadmašio je sva očekivanja osvojivši 43,2 odsto glasova.

Njemu je pošlo za rukom da borbenom retorikom mobiliše konzervativne birače: u kampanji je pozivao svoje pristalice da se pripreme za radikalne akcije, jer postoje, kako je rekao, “oni koji žele da nam ukradu slobodu”. “Ako bude potrebno, idemo u rat”, pretio je brazilski predsednik.

foto: ap photo
…i Lula da Silva

Levičarski lider Luiz Inasio Lula da Silva opravdao je ulogu favorita na ovim izborima, osvojivši 48,4 odsto glasova, te i dalje ima priliku da osvoji treći predsednički mandat u najmnogoljudnijoj zemlji Latinske Amerike, sa više od 155 miliona građana s pravom glasa.

PODELJENO DRUŠTVO

Brazil je u prethodnom periodu beležio porast tenzija i političkog nasilja, a ogromna polarizacija u društvu preti da eskalira uoči, ali i nakon drugog kruga izbora koji će biti održan 30. oktobra. Neizvesnost je dodatno ojačana i činjenicom da se mnogi pitaju kako će reagovati uticajni vojni vrh zemlje, među kojima ima i onih koji bi po svaku cenu želeli da spreče “povratak socijalizma” u Brazil.

I sam Bolsonaro, nekadašnji vojni kapetan, koji sa nostalgijom priča o dvadesetogodišnjoj vojnoj diktaturi u toj zemlji, tražio je podršku vojske, smatrajući da bi ona trebalo da ima arbitrarnu ulogu na izborima. Time je izazvao nemali strah dela brazilske javnosti da bi mogao da zatraži i oružanu intervenciju vojske ako ponovo ne osvoji predsednički mandat. Upućeni, međutim, smatraju da je, iako Bolsonaro uživa podršku određenih struktura u vojsci, ipak malo verovatno da bi se ta institucija umešala u bilo šta što bi ličilo na državni udar.

Popularni Lula, što znači “lignja” na portugalskom, već je bio predsednik u dva mandata, od 2003. do 2010. godine, i u njegovo vreme zemlja je doživela ekonomski procvat: broj siromašnih bio je prepolovljen, a u srednju klasu svrstao se gotovo svaki drugi Brazilac. Ali, finansijska kriza koja je usledila, ekonomska recesija koja je teško pogodila stanovništvo Brazila i rasprostranjena korupcija u politici i biznisu, doprinele su da se najveća zemlja Latinske Amerike nađe u ozbiljnim problemima (vidi “Savršena oluja u zemlji sambe”, “Vreme” br. 1318).

SUMNJIVA PRESUDA

Tako je zbog korupcionaškog skandala i pranja novca i sam Lula, osnivač Radničke partije, osuđen na 12 godina zatvora, ali je iza rešetaka proveo “samo” 580 dana, od aprila 2018. do novembra 2019. godine. Lula zato nije bio u mogućnosti da se kandiduje na prethodnim izborima za šefa države. Vrhovni sud je, međutim, poništio tu presudu za korupciju, zbog pristrasnosti federalnog sudije u ovom slučaju. Ispostavilo se da je sudija, nakon što je Lulu poslao iza rešetaka, nedugo zatim postao Bolsonarov ministar pravde.

Žair Bolsonaro je politički, ali i po rezultatima, sušta suprotnost svom arhirivalu: tokom svog mandata, aktuelni brazilski predsednik osiromašio je zemlju, povećao ekonomsku nejednakost i znatno doprineo polarizaciji društva. Otkako je preuzeo dužnost šefa države, krčenje amazonskih prašuma dostiglo je rekordne nivoe, a nezadovoljstvu građana doprinelo je i njegovo katastrofalno rukovođenje pandemijom virusa kovid 19, koji je usmrtio skoro 700.000 Brazilaca.

Ipak, ovi izbori pokazali su snagu konzervativnih političkih struja u Brazilu, a Bolsonarova desničarska Liberalna partija sada ima najveći broj mesta u oba doma brazilskog Kongresa. “Osvojili smo dva miliona glasova više ove godine nego 2018”, objavio je Bolsonaro na društvenim mrežama. “Dobili smo najveći broj mesta u donjem domu i u Senatu, što je bio naš glavni prioritet”, poručio je on.

LEVICA U USPONU

Ukoliko bi Lula da Silva pobedio u drugom krugu predsedničkih izbora, bio bi to poslednji u nizu trijumfa za levicu na turbulentnom južnoameričkom kontinentu. U Kolumbiji je bivši gerilac Gustavo Petro preuzeo vlast u junu, a nekadašnji studentski lider Gabrijel Borić izabran je za predsednika Čilea prošlog decembra. Od 2018. levičarski lideri preuzeli su vlast širom regiona, od Argentine, Perua, Bolivije, Hondurasa, Meksika…

Ukoliko bi i Brazil opet dobio levičarskog šefa države, bio bi to jasan geopolitički signal, koji bi svakako prevazišao granice južnoameričkog kontinenta. Imajući u vidu oštru društvenu polarizaciju, i Lula i Bolsonaro sada ciljaju na birače okrenute centru političkog spektra. Međutim, čak i ako ponovo bude izabran za predsednika, Lula će se suočiti sa poteškoćom da progura zakone u konzervativno obojenom Kongresu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Ratna ekonomija

15.септембар 2025. Uroš Mitrović

Rat Ukrajinu dnevno košta 172 miliona dolara

Za vojni budžet Ukrajina izdvaja 31 odsto BDP-a. U Rusiji 32,5 odsto državnog novca odlazi na vojsku i rat u susednoj zemlji

Glasanje na izborima

Izbori u Nemačkoj

15.септембар 2025. Nemanja Rujević

Kad se glasa do 18 sati, a rezultat zna u 18:55

Glasove u Nemačkoj broje volonteri, mahom stariji sugrađani, pa još uspeju da ih unesu u softver tako da ceo svet vidi rezultat. Nikakve drame nema

Mediji

14.септембар 2025. B. B.

Katastrofalan položaj novinara u Gazi

Osim straha za sopstvenu bezebednost, novinari u strahu i za živote voljenih, a palestinski su izloženi i gladi

Nepal

14.септембар 2025. B. B.

Nova premijerka Nepala: Odgovoriću na zahteve demonstranata za kraj korupcije

„Moramo da radimo u skladu sa razmišljanjem Generacije Z“, rekla je novoimenovana premijerka Nepala Sušila Karki

Energetika

14.септембар 2025. B. B.

Proizvodnja solarane energije u Centralnoj Evropi uvećana šest puta za pet godina

Leto 2025. posebno je izdvojilo Mađarsku, koja je u junu obezbedila čak 42 odsto električne energije iz solara

Komentar

Komentar

Dva jezgra političkog okupljanja

Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure