img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bolest

Marburg virus se vraća kući? Evakuisan voz u Nemačkoj zbog sumnje da u njemu ima zaraženih

03. oktobar 2024, 09:12 B. B.
Foto: Pixabay/DarkoStojanovic
Prema SZO, ne postoje odobrene vakcine ili antivirusni tretman za Marburg virus
Copied

Voz je evakuisan nakon što su se putnici zabrinuli zbog toga što su student iz Ruande i njegova devojka imali simptome koji su ličili na tešku prehladu

Policija u Hamburgu naredila je hitnu evakuaciju voza koji je stigao iz Frankfurta zbog sumnje da su dve osobe u kompoziciji zaražene Marburg virusom, preneli su nemački mediji.

Putnici su se zabrinuli zbog toga što su jedan student i njegova devojka imali simptome koji su ličili na tešku prehladu.

Policija je odmah reagovala evakuacijom voza i zatvaranjem dva železnička koloseka na hamburškoj stanici, a uskoro su na mesto događaja došli i vatrogasci kako bi pružili dodatnu podršku.

Ruanda se bori s virusom

Kako prenosi dnevnik „Bild”, 26-godišnji student medicine je u Nemačku stigao iz Ruande, gde je bio u kontaktu s pacijentom zaražim Marburg virusom.

Ta zemlja u istočnoj Africi se trenutno bori s velikim brojem slučajeva zaraze tim virusom i prema podacima ministarstva zdravstva Ruande, samo prošle nedelje je osam osoba preminulo od ovog virusa.

Student iz Ruande i njegova devojka su prebačeni u bolnicu specijalizovanu za tropske bolesti.

Groznica, krvarenje, temperatura, čak i smrt

Marburg virus pripada virusnim hemoragijskim groznicama (VHF), raznolikoj grupi bolesti životinja i ljudi. Sve vrste bolesti karakterišu groznica i poremećaji krvarenja, i svi mogu da napreduju do visoke temperature, šoka, a u mnogim slučajevima i do smrti.

Neki od VHF agenasa izazivaju relativno blage bolesti, kao što je skandinavska epidemija nefropatije (hantavirus), dok drugi, kao što je virus ebole, mogu da izazovu tešku bolest opasnu po život.

Virus se može preneti u kontaktu sa jednom vrstom voćnih slepih miševa ili se može preneti sa jednog na drugog čoveka posredstvom telesnih tečnosti, kroz seks bez zaštite i preko oštećene kože. Bolest može izazvati krvarenje, groznicu i druge simptome slične eboli, koja pripada istoj porodici virusa. Čak i ako se ljudi oporave, njihova krv ili sperma, na primer, mogu da zaraze druge ljude mnogo meseci kasnije.

Prema SZO, ne postoje odobrene vakcine ili antivirusni tretman za Marburg virus, ali rano, profesionalno lečenje simptoma poput dehidracije značajno povećava šanse za preživljavanje.

Dobio ime po nemačkom gradu, otkriven i u Beogradu

Marburg virus je prvi put opisan 1967. godine, a otkriven je iste godine tokom pojave niza slučajeva bolesti u nemačkim gradovima Marburg (po kojem je i dobio ime) i Frankfurtu, i u Beogradu. Laboratorijski radnici su došli u kontakt sa tkivima zaraženih grivet majmuna u Beringverku, velikoj fabrici u Marburgu. Tokom epidemije 31 osoba se zarazila, a sedam je umrlo.

Najveće epidemije Marburg virusa zabeležene su između 1998. i 2000. godine u Demokratskoj Republici Kongo (154 zaražena čoveka, 128 umrlih) i u Angoli, od 2004. do 2005. godine (374 zaražena čoveka, 329 umrlih). Epidemije tog virusa uglavnom izbijaju u Africi, jer je to postojbina egipatskih voćnih slepih miševa koji su glavni nosioci virusa.

I pored toga što su prvi slučajevi Marburg virusa zabeleženi upravo u Beogradu, nema podataka da se nakon te 1967- godine Marburg virus pojavio u Srbiji.

Tagovi:

Bolest Marburg virus Virus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure