img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografske promene

„Karta šansi”: Nemačkoj nedostaju stručnjaci u svim oblastima

17. jun 2024, 16:02 T.S./RSE
Tode: Do 2030. će Nemačkoj faliti tri miliona radnika Foto: Unsplash/Christian Wiediger
Tode: Do 2030. će Nemačkoj faliti tri miliona radnika
Copied

Nemačkoj će do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena, kaže za Radio Slobodna Evropa Erik Tode, analitičar nemačke fondacije Bertelsman. Zato se vrata za strane radnike izvan Evropske unije sada širom otvaraju

Nemačke vlasti su početkom juna uvele „kartu šansi“ kako bi olakšale dolazak stranih radnika

„Preduslov je da imate najmanje dve godine stručnog obrazovanja i da to možete da dokumentujete ako želite da kao migrant izvan Evropske Unije dođete u Nemačku. Takođe, neophodno je da dokažete osnovno znanje nemačkog ili engleskog jezika. Veoma je interesantno da je dovoljan i engleski jezik da se dođe u Nemačku, čime se premošćuje velika prepreka iz prošlosti jer su ljudi nerado dolazili zbog jezičke barijere“, ističe Tode, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema njegovim rečima, manjak kvalifikovane radne snage u Nemačkoj se oseća, manje-više, u svim oblastima.

„Naravno, u IT i industriji komunikacija, ali i u građevinarstvu, pre svega u izgradnji infrastrukture za obnovljive energije, mašinskoj i elektrotehničkoj struci. Takođe, u zdravstvenoj zaštiti, pre svega brizi o starima. Nije u pitanju samo manjak visokokvalifikovanih stručnjaka, već i srednjeg nivoa obučenosti“, navodi analitičar Bertelsmana.

On dodaje da nedostaju stručnjaci sa fakultetskim diplomama, magistraturama, pa čak i doktoratima.

„Međutim, najveća potreba je za radnicima sa srednjim nivoom obuke. Naravno, nema ni dovoljno fizičkih radnika, pre svega u građevinarstvu“, kaže Tode.

Raste netrpeljivost Nemaca prema stranim radnicima

I dok je nemačkoj privredi potrebno sve više stranih radnika, raste i netrpeljivost prema njima, što ilustruje i uspon ekstremističke Alternative za Nemačku koja je na izborima za Evropski parlament bila druga po broju glasova.

„Biračko telo Alternative za Nemačku je prilično heterogeno. Ima mnogo birača koji glasaju iz protesta. Drugi su skloniji nacionalističkoj politici. Stav prema imigracijama je samo jedan elemenat programa ove partije. Stoga je teško govoriti o preovlađujućem stavu u Nemačkoj protiv migranata. Nemačka ni na koji način nije zemlja koja se protivi migracijama. Naprotiv, ogromna većina njenih građana je otvorena za dolazak stranih radnika“, ocenjuje Tode.

U Nemačkoj upražnjeno 1.5 miliona radnih mesta

Na pitanje RSE u kojoj meri je za nemačku ekonomiju problem to što je upražnjeno oko dva miliona radnih mesta, Tode kaže da je taj broj „malo preuveličan“.

„Nedostatak kvalifikovanih radnika je definitivno ozbiljan problem za nemačku ekonomiju koji postoji već nekoliko godina. Taj broj od dva miliona nepopunjenih radnih mesta, koji kompanije i njihova udruženja često pominju, možda je malo preuveličan. Ja bih rekao da je nepopunjeno oko 1.5 miliona radnih mesta, ali i to je mnogo. Demografske promene su glavni uzrok“, ističe Tode.

Velika korist od priliva migranata

Dodaje da će, prema podacima kojima raspolaže, Nemačkoj do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena.

„U proteklih desetak godina Nemačka je imala velike koristi od povećanog priliva migranata Zahvaljujući njima, bila je u stanju da održi pa čak i poveća broj stanovnika, tako da nije došlo do njegovog projektovanog pada o kome se raspravljalo početkom 2000-ih. Međutim, kvalifikaciona struktura ljudi koji dolaze u Nemačku nije toliko povoljna za ublažavanje nedostatka radne snage, naročito u nekim sektorima“, objašnjava Tode.

Ističe da neki od njih, pre svega izbeglice, nisu imali dokumenta koji bi potvrdili njihove kvalifikacije, a da je „Nemačka tradicionalna zemlja koja potencira na diplomama čime se obezbeđuje transparentnost jer je poslodavcima potreban uvid u stručnost kandidata za radna mesta“.

„Nemačka politika sada pokušava da više istakne taj stručni aspekt dolaska migranata i mnoge od mera su pre svega na to usmerene.”, zaključuje Tode. “Početkom juna je uvedena i ‘karta šansi‘ koja odražava takvu politiku“.

Tagovi:

Nemačka radna snaga gasterbajteri karta šansi radne migracije Pečalba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure