
Bosna i Hercegovina
Dodik više nije predsednik RS, ali najavljuje referendum za „poštovanje i slobodu“ RS
„Ne želim da gledam Srbe potčinjene u BiH. Ako nismo mogli biti ravnopravni, nećemo biti ni potčinjeni“, rekao je Milorad Dodik
Nemačkoj će do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena, kaže za Radio Slobodna Evropa Erik Tode, analitičar nemačke fondacije Bertelsman. Zato se vrata za strane radnike izvan Evropske unije sada širom otvaraju
Nemačke vlasti su početkom juna uvele „kartu šansi“ kako bi olakšale dolazak stranih radnika
„Preduslov je da imate najmanje dve godine stručnog obrazovanja i da to možete da dokumentujete ako želite da kao migrant izvan Evropske Unije dođete u Nemačku. Takođe, neophodno je da dokažete osnovno znanje nemačkog ili engleskog jezika. Veoma je interesantno da je dovoljan i engleski jezik da se dođe u Nemačku, čime se premošćuje velika prepreka iz prošlosti jer su ljudi nerado dolazili zbog jezičke barijere“, ističe Tode, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njegovim rečima, manjak kvalifikovane radne snage u Nemačkoj se oseća, manje-više, u svim oblastima.
„Naravno, u IT i industriji komunikacija, ali i u građevinarstvu, pre svega u izgradnji infrastrukture za obnovljive energije, mašinskoj i elektrotehničkoj struci. Takođe, u zdravstvenoj zaštiti, pre svega brizi o starima. Nije u pitanju samo manjak visokokvalifikovanih stručnjaka, već i srednjeg nivoa obučenosti“, navodi analitičar Bertelsmana.
On dodaje da nedostaju stručnjaci sa fakultetskim diplomama, magistraturama, pa čak i doktoratima.
„Međutim, najveća potreba je za radnicima sa srednjim nivoom obuke. Naravno, nema ni dovoljno fizičkih radnika, pre svega u građevinarstvu“, kaže Tode.
Raste netrpeljivost Nemaca prema stranim radnicima
I dok je nemačkoj privredi potrebno sve više stranih radnika, raste i netrpeljivost prema njima, što ilustruje i uspon ekstremističke Alternative za Nemačku koja je na izborima za Evropski parlament bila druga po broju glasova.
„Biračko telo Alternative za Nemačku je prilično heterogeno. Ima mnogo birača koji glasaju iz protesta. Drugi su skloniji nacionalističkoj politici. Stav prema imigracijama je samo jedan elemenat programa ove partije. Stoga je teško govoriti o preovlađujućem stavu u Nemačkoj protiv migranata. Nemačka ni na koji način nije zemlja koja se protivi migracijama. Naprotiv, ogromna većina njenih građana je otvorena za dolazak stranih radnika“, ocenjuje Tode.
U Nemačkoj upražnjeno 1.5 miliona radnih mesta
Na pitanje RSE u kojoj meri je za nemačku ekonomiju problem to što je upražnjeno oko dva miliona radnih mesta, Tode kaže da je taj broj „malo preuveličan“.
„Nedostatak kvalifikovanih radnika je definitivno ozbiljan problem za nemačku ekonomiju koji postoji već nekoliko godina. Taj broj od dva miliona nepopunjenih radnih mesta, koji kompanije i njihova udruženja često pominju, možda je malo preuveličan. Ja bih rekao da je nepopunjeno oko 1.5 miliona radnih mesta, ali i to je mnogo. Demografske promene su glavni uzrok“, ističe Tode.
Velika korist od priliva migranata
Dodaje da će, prema podacima kojima raspolaže, Nemačkoj do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena.
„U proteklih desetak godina Nemačka je imala velike koristi od povećanog priliva migranata Zahvaljujući njima, bila je u stanju da održi pa čak i poveća broj stanovnika, tako da nije došlo do njegovog projektovanog pada o kome se raspravljalo početkom 2000-ih. Međutim, kvalifikaciona struktura ljudi koji dolaze u Nemačku nije toliko povoljna za ublažavanje nedostatka radne snage, naročito u nekim sektorima“, objašnjava Tode.
Ističe da neki od njih, pre svega izbeglice, nisu imali dokumenta koji bi potvrdili njihove kvalifikacije, a da je „Nemačka tradicionalna zemlja koja potencira na diplomama čime se obezbeđuje transparentnost jer je poslodavcima potreban uvid u stručnost kandidata za radna mesta“.
„Nemačka politika sada pokušava da više istakne taj stručni aspekt dolaska migranata i mnoge od mera su pre svega na to usmerene.”, zaključuje Tode. “Početkom juna je uvedena i ‘karta šansi‘ koja odražava takvu politiku“.
„Ne želim da gledam Srbe potčinjene u BiH. Ako nismo mogli biti ravnopravni, nećemo biti ni potčinjeni“, rekao je Milorad Dodik
Evropski šefovi država i vlada pohitali su u Vašington da budu uz Volodimira Zelenskog prilikom njegovih razgovora sa Donaldom Trampom o ceni mira u Ukrajini. Postoji bojazan da su se Tramp i Putin dogovorili nešto što ne odgvora ni Ukrajincima ni Evropljanima
Llider opozicione liberalne partije Progresivna Slovačka Mihal Šimečka optužio je premijera Slovačke Roberta Fica da nije uspeo da zaštiti prava manjina svojih sunarodnika u Srbiji
Na istorijskom sastanku u Enkoridžu Tramp i Putin delovali su kao stari znanci, a doček ruskog predsednika podsećao je na ceremoniju namenjenu najbližim saveznicima. Susret se završio bez jasnih odluka, ali uz najave budućih sastanaka
Plan za Gazu nije po volji ama baš nikom. Ni saveznicima Izraela u svetu, ni vojnim liderima i generalima izraelske vojske, ni javnosti koja hoće da se rat i nezapamćeno stradanje jednog naroda zaustavi. Ne odgovara čak ni ultradesničarima u koalicinoj vladi jer, po njihovom mišljenju, Netanjahu ulaskom u Gazu ne bi išao dovoljno daleko
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve