

Veštačka inteligencija i nacionalna bezbednost
Algoritmi u službi Pentagona
Ko zapravo oblikuje budućnost ratovanja - države ili tehnološke kompanije




Nemačkoj će do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena, kaže za Radio Slobodna Evropa Erik Tode, analitičar nemačke fondacije Bertelsman. Zato se vrata za strane radnike izvan Evropske unije sada širom otvaraju
Nemačke vlasti su početkom juna uvele „kartu šansi“ kako bi olakšale dolazak stranih radnika
„Preduslov je da imate najmanje dve godine stručnog obrazovanja i da to možete da dokumentujete ako želite da kao migrant izvan Evropske Unije dođete u Nemačku. Takođe, neophodno je da dokažete osnovno znanje nemačkog ili engleskog jezika. Veoma je interesantno da je dovoljan i engleski jezik da se dođe u Nemačku, čime se premošćuje velika prepreka iz prošlosti jer su ljudi nerado dolazili zbog jezičke barijere“, ističe Tode, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njegovim rečima, manjak kvalifikovane radne snage u Nemačkoj se oseća, manje-više, u svim oblastima.
„Naravno, u IT i industriji komunikacija, ali i u građevinarstvu, pre svega u izgradnji infrastrukture za obnovljive energije, mašinskoj i elektrotehničkoj struci. Takođe, u zdravstvenoj zaštiti, pre svega brizi o starima. Nije u pitanju samo manjak visokokvalifikovanih stručnjaka, već i srednjeg nivoa obučenosti“, navodi analitičar Bertelsmana.
On dodaje da nedostaju stručnjaci sa fakultetskim diplomama, magistraturama, pa čak i doktoratima.
„Međutim, najveća potreba je za radnicima sa srednjim nivoom obuke. Naravno, nema ni dovoljno fizičkih radnika, pre svega u građevinarstvu“, kaže Tode.
Raste netrpeljivost Nemaca prema stranim radnicima
I dok je nemačkoj privredi potrebno sve više stranih radnika, raste i netrpeljivost prema njima, što ilustruje i uspon ekstremističke Alternative za Nemačku koja je na izborima za Evropski parlament bila druga po broju glasova.
„Biračko telo Alternative za Nemačku je prilično heterogeno. Ima mnogo birača koji glasaju iz protesta. Drugi su skloniji nacionalističkoj politici. Stav prema imigracijama je samo jedan elemenat programa ove partije. Stoga je teško govoriti o preovlađujućem stavu u Nemačkoj protiv migranata. Nemačka ni na koji način nije zemlja koja se protivi migracijama. Naprotiv, ogromna većina njenih građana je otvorena za dolazak stranih radnika“, ocenjuje Tode.
U Nemačkoj upražnjeno 1.5 miliona radnih mesta
Na pitanje RSE u kojoj meri je za nemačku ekonomiju problem to što je upražnjeno oko dva miliona radnih mesta, Tode kaže da je taj broj „malo preuveličan“.
„Nedostatak kvalifikovanih radnika je definitivno ozbiljan problem za nemačku ekonomiju koji postoji već nekoliko godina. Taj broj od dva miliona nepopunjenih radnih mesta, koji kompanije i njihova udruženja često pominju, možda je malo preuveličan. Ja bih rekao da je nepopunjeno oko 1.5 miliona radnih mesta, ali i to je mnogo. Demografske promene su glavni uzrok“, ističe Tode.
Velika korist od priliva migranata
Dodaje da će, prema podacima kojima raspolaže, Nemačkoj do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena.
„U proteklih desetak godina Nemačka je imala velike koristi od povećanog priliva migranata Zahvaljujući njima, bila je u stanju da održi pa čak i poveća broj stanovnika, tako da nije došlo do njegovog projektovanog pada o kome se raspravljalo početkom 2000-ih. Međutim, kvalifikaciona struktura ljudi koji dolaze u Nemačku nije toliko povoljna za ublažavanje nedostatka radne snage, naročito u nekim sektorima“, objašnjava Tode.
Ističe da neki od njih, pre svega izbeglice, nisu imali dokumenta koji bi potvrdili njihove kvalifikacije, a da je „Nemačka tradicionalna zemlja koja potencira na diplomama čime se obezbeđuje transparentnost jer je poslodavcima potreban uvid u stručnost kandidata za radna mesta“.
„Nemačka politika sada pokušava da više istakne taj stručni aspekt dolaska migranata i mnoge od mera su pre svega na to usmerene.”, zaključuje Tode. “Početkom juna je uvedena i ‘karta šansi‘ koja odražava takvu politiku“.


Ko zapravo oblikuje budućnost ratovanja - države ili tehnološke kompanije


Iran je u prvim danima sukoba lansirao stotine balističkih raketa i hiljade dronova, ali tempo napada opada. Dok Izrael tvrdi da je uništio veliki deo iranskih lansirnih rampi, stručnjaci upozoravaju da Teheran i dalje raspolaže značajnim arsenalom i strategijom produžavanja rata


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve