img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odlazak najgoreg kalifornijskog guvernera

Kako uspeti u Americi

12. јануар 2011, 14:17 Tamara Skrozza
foto: reuters
Copied

Iako će njegovi budući biografi imati silnih problema da utvrde da li je Arnold Švarceneger bio lošiji kao glumac ili kao političar, bivši guverner Kalifornije ne bi trebalo da strepi od budućnosti. Ima više nego dovoljno novca, više nego dovoljno političkih i drugih veza, a u najgorem slučaju mogao bi da drži ozbiljna predavanja o tome kako uspeti u Americi

Pošto je ovih dana završio drugi mandat na mestu guvernera Kalifornije, Arnoldu Švarcenegeru neki predviđaju da će „ostati bez posla“, neki da će se vratiti u Holivud, dok je on svoje usluge nezvanično ponudio kabinetu Baraka Obame – zainteresovan je, kako kaže, za „neki posao u vezi sa ekologijom“ u okviru Obamine administracije.

Nije to, naravno, jedina mogućnost: „Jasno je da postoji čitav niz različitih mogućnosti za mene zbog različitih profesija kojima sam se bavio. Od industrije zdravlja, preko ekologije, pa do politike, pisanja knjiga, držanja govora. Mnogo je različitih vrata koja mogu da mi se otvore“, objasnio je bivši guverner u oproštajnom intervjuu za „Los Anđeles tajms“.

Iako je buduće usmerenje njegove karijere za sada nepoznato, izvesno je da Švarceneger neće ostati bez dolara u džepu: procene kažu da je, zahvaljujući različitim izvorima, „težak“ približno 900 miliona dolara. Izvesno je takođe da će biti upamćen kao jedan od najgorih kalifornijskih (a i američkih) guvernera i da će njegovim naslednicima biti teško da poprave sve greške koje je napravio. Zapravo, njegovi budući biografi imaće silnih problema da utvrde da li je Švarceneger bio lošiji kao glumac ili kao političar.

TERMINATOR: Kada je 2003. godine prvi put postao guverner Kalifornije, bilo je zaista nemoguće očekivati da će mišićava holivudska zvezda uspeti da za samo sedam godina uništi štagod je moglo biti uništeno u jednoj od najbogatijih saveznih država u SAD, ujedno i državi čija je privreda osma po veličini na globalnom nivou. Pre svega, za njegovog vakta, dug Kalifornije porastao je sa 34 milijarde dolara (u 2003) na čitavih 91 milijardu u 2010. godini. Budžetski deficit takođe je utrostručen i sada, umesto desetak, iznosi 28 milijardi dolara. S tim u vezi, dao je i prilično budalasto objašnjenje kako se „ne bismo toliko zaduživali da smo znali da će biti ekonomske krize“.

Prema nalazima grupe Građani za odgovornost i etiku u Vašingtonu, Švarceneger je tokom svog sedmogodišnjeg mandata prekršio mnoge pisane i nepisane zakone, koji su građane Kalifornije skupo koštali. Pre svega, kako se navodi, „koristio je neprofitne organizacije i fondove u ličnom interesu“: primera radi, ova grupa dokazuje da je mreža organizacija oslobođenih plaćanja poreza finansirala lične guvernerove troškove, uključujući redovnih šest hiljada dolara mesečno za hotelski apartman u Sakramentu, luksuzna putovanja u inostranstvo i njegove veoma isplative nastupe širom sveta. Takođe, ista grupa navodi konkretne primere u kojima je Švarceneger prekršio predizborno obećanje o odbijanju donacija koje bi za posledicu imale uticaj na njegove političke odluke, kao i primere sukoba interesa (tj. poslove koje je guverner prihvatio, a koji su u direktnoj suprotnosti sa njegovom političkom funkcijom). Bivši guverner takođe se suočava s optužbama za nepotizam, pritisak na državne službenike i loše upravljanje državnim agencijama.

SKRETANJA: Među konkretnim odlukama koje je doneo, dugoročno najlošije svakako su one koje se tiču odredaba o transparentnosti zdravstvene zaštite, kao i legalizacije gej brakova. Iako ih je u početku snažno podržavao, guverner je, naime, stavio veto na meru koja je podrazumevala da bolnice objavljuju podatke o smrtnosti svojih pacijenata. Njegovi protivnici objašnjenje su našli u činjenici da je Švarceneger indirektno korumpiran od strane „bolničkog lobija“: pošto je stavio veto na pomenutu meru, različite bolničke asocijacije su 2004. u njegovu izbornu kampanju uložile (bar) 44.000 dolara. Što se tiče kompleksne storije o legalizaciji gej brakova, u njoj još nisu pronađeni eventualni finansijski marifetluci, ali je ona svakako dobar primer činjenice da Švarceneger ponekad pojma nema ni šta želi, ni šta govori. Kao republikanac, on se od samog starta deklarisao kao protivnik istopolnih brakova, plasirajući pritom nezaboravni „biser“ o tome kako su „gej brakovi nešto što bi trebalo da se događa između muškarca i žene“.

No, pošto njegova desničarska uverenja po potrebi skreću naglo ulevo, vremenom je svoje stavove korigovao i, posle silnih vetoa na različite zakonske odredbe, mandat završio kao pristalica prava LGBT populacije na sklapanje braka. U međuvremenu, međutim, doneo je nekoliko odluka kojima je totalno iskarikirao ovaj problem: u okviru propisa koji uređuju školstvo, 2007. zabranio je upotrebu reči „mama“, „tata“, „muž“ i „žena“ (kako se ne bi diskriminisali ljudi u „drugačijim“ porodičnim zajednicama), potpisao dozvolu kojom se dečacima omogućava da idu u toalet za devojčice i pokušao da utiče na sadržaje udžbenika koji se tiču pola, braka i seksualnosti.

Jedina oblast u kojoj je bivši guverner dobio pozitivne poene jeste ekologija. To se pre svega odnosi na podršku zakonu protiv globalnog zagrevanja usvojenom 2006, koji, između ostalog, velikim kompanijama propisuje obavezu da smanje emisiju ugljen-dioksida.

AMERIČKI SAN: Zaista je prava misterija kako je čovek kao Arnold Švarceneger uspeo da bude izabran za kalifornijskog guvernera – i to ne samo jednom, 2003, već i drugi put, 2006. godine. Ipak, mnogo je veća kosmička tajna kako mu je pošlo za rukom da prethodno postane holivudska zvezda.

Rođen u relativno siromašnoj porodici u Gracu, Švarceneger se iz Austrije preselio u SAD 1968, kao 21-godišnjak. Jedino čime je u tom trenutku raspolagao bilo je mišićavo telo: mišiće je oblikovao višegodišnjim bavljenjem različitim sportovima, a druge kvalitete nije pokazivao. Engleski jezik je govorio toliko loše da mu je u početku bila potrebna pomoć prijatelja-prevodilaca, a producenti njegovih prvih filmskih ostvarenja strepeli su da ga publika jednostavno neće razumeti. Zlobnici kažu da situacija s jezikom ni danas nije mnogo drugačija – i pored skoro pola veka u Americi, Švarcenegerov akcenat najviše asocira na akcenat ljudi koji dana nisu proveli na engleskom govornom području.

Kako bilo, njegova glavna ambicija u početku bila je osvajanje važnih bodibilding titula, u čemu je vrlo brzo uspeo. Već 1970. osvaja titulu Mister Olimpija i postaje zvanično najbolji bodibilder na svetu. Na tom takmičenju pobeđivaće šest puta uzastopce, a posle duže pauze čak i sedmi put – 1980. Titulu Mister Univerzum takođe je osvojio dva puta, što ga je dodatno ustoličilo kao „kralja bodibildinga“ i osobu koja je izuzetno uticala na ovaj sport, čak i pošto ga je zvanično napustio – godinama je objavljivao tekstove u različitim specijalizovanim magazinima i promovisao preparate namenjene sportistima.

Od 1970, kada se prvi put pojavio pred filmskim kamerama, Švarceneger je snimio čak 38 filmova, od kojih su najpoznatiji Terminator, Predator, Konan varvarin, Crvena Sonja, Crveno usijanje, Totalni opoziv. Iako je nekoliko puta bio nominovan za Zlatni globus, činjenica je da nikada nije bio smatran za pravog glumca, već samo za zanimljivu filmsku pojavu. Njegov filmski angažman možda je najbolje opisao glumac Robi Vilijams, koji je svojevremeno primetio: „Arnold Švarceneger je igrao u mnogo filmova, ali je u njima govorio manje od bilo kojeg glumca, jedino možda ne manje od Lesija.“

Za razliku od mnogih došljaka u SAD i Holivud, bivši guverner Kalifornije najpre je postao milioner, a tek potom filmska zvezda. Zahvaljujući prodaji bodibilding opreme i preparata, kao i trgovini nekretninama, prvi milion napravio je pre tridesete godine, a dar za biznis pokazao je pametno investirajući novac zarađen na filmovima – što se pre svega odnosi na lanac restorana Planet Holivud, kojim gazduje zajedno s Brusom Vilisom, Demi Mur i Silvesterom Staloneom. Praktičan u različitim delatnostima, Švarceneger se čak ni u privatnom životu nije rukovodio isključivo idealima – od 1986. oženjen je Marijom Šiver, ćerkom sestre Džona Kenedija, što znači da se, pored svega, još i „dobro udao“.

Zbunjuje ipak njegova republikanska orijentacija, posebno imajući u vidu da su Kenedijevi tradicionalno demokrate. Švarceneger je još od početka devedesetih bio angažovan na sitnijim poslovima u republikanskom štabu, a oduvek je tvrdio da ga je još 1968, odmah po dolasku u SAD, usmerio TV duel između republikanca Niksona i demokrate Hamfrija. „Hamfri je izgovarao stvari koje su ličile na socijalizam, odakle sam upravo bio pobegao. A Nikson je govorio o slobodnom preduzetništvu, snižavanju poreza, jačanju vojske. To je zvučalo kao dašak svežeg vazduha. Pitao sam prijatelja: ‘U kojoj je on partiji?’ Pošto mi je prijatelj rekao da je republikanac, odlučio sam: ‘Onda sam to i ja.’ Od tada sam republikanac“, ispričao je u jednom intervjuu. I u ovom slučaju, „sedenje na dve stolice“ politički se isplatilo: iako republikanac, bio je prihvatljiv i demokratama, malo zbog srodstva s Kenedijevima, a malo i zbog ideoloških skretanja kadgod bi to okolnosti nalagale.

Sva ova faktografija i dalje ne nudi odgovor na pitanje kako je sportska, glumačka, politička i biznis karijera mogla da se dogodi čoveku koji se na prvi pogled ničim ne izdvaja od običnih smrtnika. Teorije su različite – kreću se od onih baziranih na priči o „slučajnosti“ i „srećnoj zvezdi“, do onih o (ne)prikrivenoj ambiciji i frustraciji deteta iz siromašne kuće, spremnog na sve kako bi uspelo u životu. No, kao što se to obično i događa, biće da je istina negde na sredini: Švarceneger je zaista pokazao priličnu ambiciju/praktičnost u svim svojim aktivnostima, ali je istovremeno činjenica i da su mu se „stvari nameštale“ i da ga je poterala sreća.

Tako nekako valjda izgleda onaj famozni „američki san“. Koji, u slučaju Arnolda Švarcenegera, i dalje traje.

TAKO JE SVE POČELO: Konan Varvarin
TAKO JE SVE POČELO: Konan Varvarin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Trampove carine

14.јул 2025. K. S.

EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine

Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU

Rat u Ukrajini

14.јул 2025. Sergej Satanovski (DW)

Žestoki napadi Rusije na Ukrajinu: Zašto baš sada?

Kijev i Odesa izloženi su najžešćim napadima Rusije od početka invazije na Ukrajinu pre tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Šta Vladimir Putin time želi da postigne – i šta bi moglo da ga zaustavi?

Irska

14.јул 2025. B. B.

Počelo iskopavanje masovne grobnice sa ostacima tela skoro 800 dece

Veruje se da je na lokalitetu površine 5000 kvadratnih metara u irskom gradu Tuamu sahranjeno 796 beba koje su umrle u domu za majke i bebe „Svetа Marija“ između 1925. i 1961. godine

Tramp najavio carine od 30 odsto Evropskoj uniji

Ekonomija

13.јул 2025. Dijana Roščić (DW)

Tramp najavio nove carine na uvoz iz EU: Od 1. avgusta „samo“ 30 odsto

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije. Brisel poručuje da je otvoren za pregovore, ali najavljuje kontramere ako dogovor ne bude postignut

Hrvatska

12.јул 2025. B. B.

Picula o Tompsonovom koncertu: Deo Hrvatske očigledno je odustao od evropskih vrednosti

„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure