
Rat u Ukrajini
Najmanje 12 poginulih u Kijevu u ruskom napadu dronovima
Moskva i Kijev razmenili su masivne napade dronovima samo nekoliko sati nakon što razmenili zarobljenike
U Parizu malo ko ima automobil, kaže istraživač javnog mnjenja Žerom Furke. To je jedan od razloga zašto tamošnje elite slabo razumeju narod i zašto sve više glasova odlazi desničarima
Žerom Furke iz instituta Ifop je najpoznatiji istraživač javnog mnjenja Francuske. Piše bestselere, ljudi ga slušaju, povremeno ga i predsednik Emanuel Makron zove u Jelisejsku palatu da čuje njegovo mišljenje.
Pa ipak, Furke u intervjuu za „Špigel“ kaže: „Makrona više niko ne razume.“
Predsednik će imati još tri godine „ćopavog“ mandata pošto je izgubio većinu u parlamentu.
Doduše, na nedavnim izborima desničarsko Nacionalno okupljanje nije uspelo da osvoji većinu jer su se u drugom krugu svi ostali udružili protiv njih.
Uprkos tome što su uzeli najviše glasova, imaće tek 143 mandata u skupštini, iza Novog narodnog fronta (182) i Makronovog pokreta (168). No, ti „pobednici“ izbora nisu jedinstveni i pitanje je ko će i kako činiti većinu do narednih predsedničkih izbora 2027. godine.
Ko razume narod
Furke ima objašnjenje za to zašto trećina Francuza glasa za desnicu. „Nacionalnom okupljanju je uspelo da uspostavi nešto što zovem verodostojnom empatijom“, kaže on za nemački nedeljnik.
Šef Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela – druga violina partije posle Marin Lepen – pokazuje da poznaje svet u kojem žive obični Francuzi, kaže Furke, i objašnjava to na primeru automobila.
„Samo još 30 odsto Parižana ima automobil, dok je nacionalni prosek 82 odsto. Popravke automobila i cene benzina su za ljude van metropola ključna tema“, priča Furke.
„Bardela je to svesno koristio, stavio je električni auto u centar kampanje. Rekao je ljudima da u dogledno vreme neće moći da priušte e-auto, da je to ideja koja dolazi iz Pariza i Brisela.“
Uopšte, Žordan Bardela već imenom pokazuje ko je. Prezime podseća na stare italijanske doseljenike, a ime (Jordan) zapravo je englesko. Takva imena u Francuskoj daju se samo u „određenim miljeima“, kaže Furke.
„Istraživali smo to i našli da u Nacionalnom okupljanju ima natprosečno mnogo ljudi koji se zovu Kevin ili Kimberli. U boljim pariskim četvrtima niko ne bi dete krstio tako. Tamo se smeju takvim imenima“, navodi istraživač.
Desničari, potom, sve povezuju sa pitanjem migracije i nude „čarobno rešenje“ za sve probleme.
Hoće li Lepen postati predsednica?
Furke je o Makronu rekao da je arogantan, da ne sluša ljude i da je simbol „tehnokratske elite“.
Podseća da su protesti Žutih prsluka svojevremeno počeli jednom viralnom objavom žene iz Bretanje na Fejsbuku koja je pitala šta se radi sa narodnim parama.
Državna sekretarka, koja je trebalo da odgovori na to, u jednoj televizijskoj emisiji rekla je da je odgovor pripremala na svom telefonu dok je u Londonu bila u poseti sinu koji tamo studira.
„Ona nije shvatala koliko time potvrđuje kliše o odnarođenoj pariskoj kasti: članica Vlade, koja može da priušti stan za sina u Londonu, usput na smartfonu odgovara ženi iz provincije“, priseća se Furke.
Na pitanje Špigela kakve su šanse Marin Lepen na izborima 2027. godine, Furke odgovara da to zavisi od toga ko će i kako voditi Vladu do tada, kao i od toga može li Nacionalno okupljanje da se „profesionalizuje“.
Treća nepoznanica se, kaže, tiče „psihe birača Nacionalnog okupljanja“.
„Da li i dalje misle da Lepen može da pobedi? Nakon što je njen otac 2002. izgubio u drugom krugu izbora, pojavio se dinamični konzervativac koji je njegovim biračima rekao: ‘Uzmite mene, malo sam manje radikalan od Žan-Marija Lepena, ali ispuniću deo vaših zahteva za redom, mirom i manje useljavanja.’ Taj čovek bio je Nikola Sarkozi.“
„Strategija mu je upalila. Vrlo je moguće da će neko pokušati da je ponovi“, zaključuje Furke.
Izvor: Der Spiegel
Moskva i Kijev razmenili su masivne napade dronovima samo nekoliko sati nakon što razmenili zarobljenike
Policajac mu je devet i po minuta stajao kolenom na vratu, dok ga nije ubio. Smrt Džordža Flojda pokrenula je masovne proteste protiv rasizma. Šta je od toga ostalo posle pet godina?
Titula najjače košarkaške lige na svetu opet se seli, verovatno tamo gde nikad nije bila. Prsten će se naći na ruci jednog od četvorice osporavanih – Džejlen Branson, Tajris Halibarton, Šaj Gildžus-Aleksander ili Entoni Edvards
Evropski komesar za trgovinu Maroš izjavio je da je trgovina između EU i SAD „bez premca“ i da mora da se zasniva „na međusobnom poštovanju, a ne na pretnjama“
Istaknuti venecuelanski opozicioni političar Juan Pablo Guanipa uhapšen je u petak pod optužbom da je planirao sabotažu predstojećih parlamentarnih i regionalnih izbora koje je opozicija obećala da će bojkotovati. Među uhapšenima navodno i Srbi
Režimski napad na visoko obrazovanje
Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve