
Nemačka
Istorijski šamar za Fridriha Merca: Neko je minirao koaliciju
Šokantno glasanje u Bundestagu ostavilo je Fridriha Merca bez kancelarske većine u prvom glasanju, iako su svi poslanici buduće vladajuće koalicije bili prisutni
Po drugi put za nepune dve nedelje u koordinisanoj akcji su izvršeni vazdušni udari na položaje Hutija u Jemenu. Države članice Evropske unije dogovorile su se u načelu da pruže vojnu podršku obezbeđivanju plovnog puta kroz Crveno more
Sjedinjene Američke Države i Velika Britnija su uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije ponovo bombardovale položaje Hutija u Jemenu. Prilikom koordinisane akcije je u ponedeljak gađano osam ciljeva, među kojima podzemno skladište oružja i raketni sistemi, saopštio je Pentagon.
Naoružana milicija koja uživa podršku Irana od početka sukoba između Izralela i Hamasa 7. oktobra prošle godine napada teretne brodove u Crvenom moru koji navodno imaju neke veze sa Izraelom. Do sada su, tvrdi Pentagon, napali više od 30 brodova, pa su zbog toga velike brodske komapanije počele da izbegavaju najkraći put između Azije i Evrope preko Crvenog mora i Sueckog kanla što ima sve veće posledice po svetsku privredu.
Drugi koordinisani napad
Proklamovani cilj saveznika je da oslabe vojnu moć Hutija. Jedan visoki predstavnik američke vojske je izjavio da su najnoviji napadi krstarećim raketama tomahavk i borbenim avionima bili uspešni.
U zajedničkoj izjavi su naveli da im je cilj da ponovo uspostave stabilnost na Crvenom moru i ponovili pretnju Hutima da neće oklevati da zaštite ljudske živote i slobodnu trgovinu na jednom od najvažnijih plovnih puteva na svetu.
Ovo je bio drugi po redu koordinisani vojni udar saveznika ovog intenziteta u nepune dve nedelje. U noći 12. januara gađano je oko 30 položaja Hutija, nakon čega su Amerikanci nastavili sa pojedinačnim vojnim akcijama.
Militantna islamistička grupa i pored toga nije obustavila napade na brodove u Crvenom moru.
Uključivanje držva članica EU
O daljim akcijma u Crvenom moru i strategiji borbe protiv Hutija telefonom su u ponedeljak razgovarli predsednik SAD Džo Bajden i britanski premijer Riši Sunak.
Bajden je još prošlog četvrtka bio izričit da će SAD nastaviti sa vojnim akcijama protiv Hutija koje je dan ranije Amerika stavila na listu terorističkih organizacija.
Države članice Evropske unije su se u međuvremenu u načelu dogovorile o uključivanju u vojnu akciju sa ciljem obezbeđivanja plovnog put preko Crvenog mora, saopštio je u ponedeljak visoki predstavnik za spoljnu politiku Žozep Borelj. U idealnom slučaju bi države EU vojnoj akciji protiv Hutija mogle da se priključke početkom februara, piše nemački „Špigel“.
Sadašnji plan predviđa slanje evropskih ratnih brodova koji bi trebalo da štite trgovačke brodove i upotrebu sistema za ranu uzbunu. Nije predviđeno da se države EU uključe u američko i britansko bombardovanje položaja Hutija.
Šokantno glasanje u Bundestagu ostavilo je Fridriha Merca bez kancelarske većine u prvom glasanju, iako su svi poslanici buduće vladajuće koalicije bili prisutni
EU bi da zabrani uvoz ruskog gasa koji, tu i tamo, i dalje teče ka Evropi. Amerikanci će insistirati na svom tečnom gasu, jer mirišu veliku zaradu. Ko će pobediti u ovoj igri gasa i velikih interesa?
Vojvođanski Mađar, most između Istoka i Zapada, kardinal Laslo Nemet ulazi u konklavu 7. maja. Nije favorit, ali njegov dijalog i vizija katoličke crkve bliski su papi Franji
Izraelska vojska (IDF) saopštila je 5. maja da je izvela vazdušne napade na jemensku luku Hodeida
Ultradesničarski kandit Đorđe Simion i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan boriće se 18. maja u drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji. Simion se protivi slanju vojne pomoći susednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava predsednika SAD Donalda Trampa, tok Dan podržava Ukrajinu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve