

Svet
Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?
Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima


Republikanski senatori se zalažu za to da se u američkoj saveznoj državi Tenesi uvede smrtna kazna za zlostavljanje dece. Nadaju se da će naići na razumevanje Vrhovnog suda
U kontekstu ubistva dvogodišnje Danke Ilić predsednik Srbije Aleksandar Vučić poigrava se idejom da se u Srbiji uvede smrtna kazna za slične zločine.
Negde u isto vreme republikanci u američkoj saveznoj državi Tensi hoće da uvedu smrtnu kaznu za zlostavljanje dece. Dok je u Evropi, u kojoj se Srbija dakako nalazi, smrtna kazna iskorenjena, u pojedinim američkim državama ona se i dalje sprovodi. Jedna od njih je Tenesi.
Republikanskim senatorima iz Tenesija krivični zakon, međutim, ne seže dovoljno daleko: hoće da se i za silovanje dece uvede smrtna kazna.
Sa 24 glasova „za“ i pet „protiv“ napravili su prvi iskorak u tom pravcu. Na redu je sada Predstavnički dom koji bi trebalo da odobri izradu odgovarajućeg nacrta zakona. Pošto Republikanci imaju većinu, polazi se od toga da će ovaj predlog proći.
Sve ovo je, ipak, na dugom štapu, pošto je Vrhovni sud 2008. godine doneo odluku da slični zakoni nisu u skladu sa Ustavom. Na Floridi već postoji uredba o smrtnoj kazni za silovanje dece, ali upravo zbog odluke Ustavnog suda ne može da stupi na snagu.
Srednjoročni cilj konzervativaca je, piše nemački „Špigel“, da izvrše pritisak na Vrhovni sud, u kome je Donald Tramp dok je bio predsednik SAD uspeo da ustoliči većinu konzervativnih sudija, da poništi odluku iz 2008. godine.
Sličnu taktiku Republikanci su primenili nakon što je Vrhovni sud legalizovao prekid trudnoće u Sjedinjenim Državama. Pošto su se mnogobrojne konzervativne savezne države tome bile usprotivile i podnosile odgovarajuće zakonske predloge da se abortus zabrani, Vrhovni sud je na kraju 2022. popustio. U mnogim državama na jugu SAD prekid trudnoće pratktično više nije moguć.
Kritičari, pre svega iz redova Demokratske partije, upozoravaju na posledice takvog zakona. Maloletna žrtva bi, na primer, mogla da okleva da prijavi zlostavljača ako mu preti smrtna kazna. Takođe, porasla bi verovatnoća da počionioci posle zlostavljanja dece ubiju svoje žrtve da ne bi mogle da svedoče.
Na listi mogućih oštrijih kazni za zlostavljanje dece je i doživotna zatvorska kazna za zlostavljače.


Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima


Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda


Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.


Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena


Oko 550.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, a organizatori tvrde da je broj demonstranata bio znatno veći. Iako su okupljanja uglavnom bila mirna, u Parizu i drugim gradovima došlo je do sukoba sa policijom, paljenja objekata i pljački
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve