

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Katastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu odnele su 18 života. U oba entiteta, u Republici Srpskoj i u BiH, je zato proglašen dan žalosti
U Bosni i Hercegovini u utorak, 8. oktobra, je Dan žalosti zbog katastrofalnih poplava i odrona u kojima je prema zvaničnim informacijama u Jablanici i Konjicu stradalo 18 osoba. Nastavlja se, istovremeno, potraga za onima koji se vode kao nestali. MUP Srbije je kao pomoć uputio 36 pripadnika tima za spasavanje sa 12 vozila.
Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet o kamenolomu u Donjoj Jablanici, piše RTS.
Peti je dan od katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovini, a Dan žalosti je proglašen u oba entiteta – Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Najveća materijalna razaranja na infrastrukturi zabeležena su na području Konjica u Buturović Polju.
„Najviše su krive vlasti”
„Svi smo krivi, a najviše vlasti, što se ne čini dovoljno na prevenciji katastrofa”, rekao je akademik Muriz Spahić, stručnjak za hidrologiju i geografiju, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za „Al Džaziru”.
On je dodao i da su poplave nastale kao odgovor na dugu letnju sušu, jer, statistički gledano, jedno nevreme uvek prouzrokuje drugo. Ove poplave treba posmatrati i u kontekstu značajnih fluktuacija, odnosno klimatskih promena.
Uzrok tragičnim posledicama, tvrdi Spahić, leži i u činjenici da su pogođena naselja izgrađena u podnožju strmih padina nagiba većeg od 60 stepeni.
„Ogromne količine vode izazvale su geomorfološki stres koji je stvorio nove oblike reljefa kakvi se u normalnim okolnostima ne bi stvorili ni za 100 godina“, kaže Murić.
On takođe upozorava da korita reka nisu redovno održavana i da se o odlaganju smeća ne vodi računa, te da u takvom ambijentu imamo i seču šuma, sve to, u kombinaciji s klimatskim promenama, preti sličnim katastrofama i u budućnosti.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve