

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Katastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu odnele su 18 života. U oba entiteta, u Republici Srpskoj i u BiH, je zato proglašen dan žalosti
U Bosni i Hercegovini u utorak, 8. oktobra, je Dan žalosti zbog katastrofalnih poplava i odrona u kojima je prema zvaničnim informacijama u Jablanici i Konjicu stradalo 18 osoba. Nastavlja se, istovremeno, potraga za onima koji se vode kao nestali. MUP Srbije je kao pomoć uputio 36 pripadnika tima za spasavanje sa 12 vozila.
Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet o kamenolomu u Donjoj Jablanici, piše RTS.
Peti je dan od katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovini, a Dan žalosti je proglašen u oba entiteta – Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Najveća materijalna razaranja na infrastrukturi zabeležena su na području Konjica u Buturović Polju.
„Najviše su krive vlasti”
„Svi smo krivi, a najviše vlasti, što se ne čini dovoljno na prevenciji katastrofa”, rekao je akademik Muriz Spahić, stručnjak za hidrologiju i geografiju, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za „Al Džaziru”.
On je dodao i da su poplave nastale kao odgovor na dugu letnju sušu, jer, statistički gledano, jedno nevreme uvek prouzrokuje drugo. Ove poplave treba posmatrati i u kontekstu značajnih fluktuacija, odnosno klimatskih promena.
Uzrok tragičnim posledicama, tvrdi Spahić, leži i u činjenici da su pogođena naselja izgrađena u podnožju strmih padina nagiba većeg od 60 stepeni.
„Ogromne količine vode izazvale su geomorfološki stres koji je stvorio nove oblike reljefa kakvi se u normalnim okolnostima ne bi stvorili ni za 100 godina“, kaže Murić.
On takođe upozorava da korita reka nisu redovno održavana i da se o odlaganju smeća ne vodi računa, te da u takvom ambijentu imamo i seču šuma, sve to, u kombinaciji s klimatskim promenama, preti sličnim katastrofama i u budućnosti.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve