

Južna Koreja
Doživotni zatvor za bivšeg predsednika države
Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje




Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Danas se zalaže za veću ulogu države u ključnim privrednim granama
Kažu da su Dilmi Rusef (62) suze navrle na oči kada se posle pobede na predsedničkim izborima zahvaljivala svom prethodniku i političkom mentoru Luisu Inasiju Luli da Salvi. „Radost zbog moje pobede meša se sa osećanjima zbog njegovog odlaska“, rekla je „čelična dama“ (dama de ferro), inače poznata po svojim grubim, „mačoističkim“ i ne naročito šarmantnim nastupima. „Često ću kucati na njegova vrata“, govorila je drhtavim glasom, „i sigurna sam da će njegova vrata za mene uvek biti otvorena.“ Dilma Rusef je tek 17. žena u svetu koja se nalazi na čelu jedne države ili vlade. „Moja prva obaveza je da odajem poštovanje brazilskim ženama“, rekla je u svom pobedničkom govoru, obećala „istinsku ravnopravnost“ i naglasila da predstavlja „milione anonimnih junakinja svakodnevice“. Dužnost će preuzeti 1. januara 2011.
Žena na čelu najjače ekonomije Latinske Amerike bila je krajem oktobra i početkom novembra jedna od udarnih vesti svetskih medija. Analitičari su pokušavali da dokuče da li će Dilma samo čuvati predsedničku fotelju da bi veoma popularni Da Silva mogao po isteku njenog mandata da se kandiduje i po treći put, ili će ići nekim svojim putem.
Sudeći po njenoj biografiji, ne čini se da je pogodna da izigrava bilo čiju marionetu, pa ni Da Silvinu koji je gurao njenu kandidaturu. Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Nije jasno da li je i sama učestvovala u tim akcijama. Ona to negira, mada kao lojalna tehnokratkinja nikada nije negirala svoju levičarsku prošlost. Godine 1970. je uhapšena i boravila je više od dve godine u zatvoru, gde su je nedeljama mučili. „Kada sam izašla iz zatvora, shvatila sam da je život u demokratiji najviša vrednost“, kaže Dilma, čiji su se roditelji doselili iz Bugarske.
Njena najveća mana na političkoj sceni je, kažu analitičari, njen otvoren, neprefinjen, pomalo napadan nastup. Muzičar i bivši ministar kulture Žilbert Žil je Dilmu, koja iz dva braka ima jednu ćerku, opisao kao „jaku ličnost, sa mačo karakternim crtama“. Početkom 2009. godine Dilma je poradila na ženstvenijem imidžu. Otišla je na fejs lifting a naočare je zamenila kontaktnim sočivima.
Od 2003. godine ona igra jednu od ključnih uloga u De Silvinom timu. Kao ministarka energetike jačala je ulogu države u toj grani privrede. Za razliku od njenih radikalno levičarskih korena, ona danas važi za predstavnicu pragmatičnog levog pravca. Ona je kako za privrednu politiku koja je blagonaklona prema investitorima, tako i za opširne socijalne i infrastrukturalne programe. Zalaže se za projekat izgradnje brana u Amazoniji i obećava privredni rast. Kritičari kažu da se u lovu na glasove tokom izborne kampanje naglo i ne naročito uverljivo protivila braku između homoseksualaca i nasilnom prekidu trudnoće.
Kao i dok je bila ministarka energetike, i danas insistira na jačoj ulozi države u ključnim industrijskim granama – pre svega što se sirovina tiče, u šta spadaju i enormna naftna polja, ali teško dostupna duboko ispod površine mora.


Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje


Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije


Policija u Norfolku i Berširu privela je Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg princa i brata kralja Čarlsa Trećeg, pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije. Hapšenje je povezano sa istragom dokumentacije Džefrija Epstajna


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve