img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dilma Rusef, prva žena na čelu Brazila

Dama de ferro

28. decembar 2010, 17:08 Jovan Hiršl
foto: reuters
Copied

Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Danas se zalaže za veću ulogu države u ključnim privrednim granama

Kažu da su Dilmi Rusef (62) suze navrle na oči kada se posle pobede na predsedničkim izborima zahvaljivala svom prethodniku i političkom mentoru Luisu Inasiju Luli da Salvi. „Radost zbog moje pobede meša se sa osećanjima zbog njegovog odlaska“, rekla je „čelična dama“ (dama de ferro), inače poznata po svojim grubim, „mačoističkim“ i ne naročito šarmantnim nastupima. „Često ću kucati na njegova vrata“, govorila je drhtavim glasom, „i sigurna sam da će njegova vrata za mene uvek biti otvorena.“ Dilma Rusef je tek 17. žena u svetu koja se nalazi na čelu jedne države ili vlade. „Moja prva obaveza je da odajem poštovanje brazilskim ženama“, rekla je u svom pobedničkom govoru, obećala „istinsku ravnopravnost“ i naglasila da predstavlja „milione anonimnih junakinja svakodnevice“. Dužnost će preuzeti 1. januara 2011.

Žena na čelu najjače ekonomije Latinske Amerike bila je krajem oktobra i početkom novembra jedna od udarnih vesti svetskih medija. Analitičari su pokušavali da dokuče da li će Dilma samo čuvati predsedničku fotelju da bi veoma popularni Da Silva mogao po isteku njenog mandata da se kandiduje i po treći put, ili će ići nekim svojim putem.

Sudeći po njenoj biografiji, ne čini se da je pogodna da izigrava bilo čiju marionetu, pa ni Da Silvinu koji je gurao njenu kandidaturu. Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Nije jasno da li je i sama učestvovala u tim akcijama. Ona to negira, mada kao lojalna tehnokratkinja nikada nije negirala svoju levičarsku prošlost. Godine 1970. je uhapšena i boravila je više od dve godine u zatvoru, gde su je nedeljama mučili. „Kada sam izašla iz zatvora, shvatila sam da je život u demokratiji najviša vrednost“, kaže Dilma, čiji su se roditelji doselili iz Bugarske.

Njena najveća mana na političkoj sceni je, kažu analitičari, njen otvoren, neprefinjen, pomalo napadan nastup. Muzičar i bivši ministar kulture Žilbert Žil je Dilmu, koja iz dva braka ima jednu ćerku, opisao kao „jaku ličnost, sa mačo karakternim crtama“. Početkom 2009. godine Dilma je poradila na ženstvenijem imidžu. Otišla je na fejs lifting a naočare je zamenila kontaktnim sočivima.

Od 2003. godine ona igra jednu od ključnih uloga u De Silvinom timu. Kao ministarka energetike jačala je ulogu države u toj grani privrede. Za razliku od njenih radikalno levičarskih korena, ona danas važi za predstavnicu pragmatičnog levog pravca. Ona je kako za privrednu politiku koja je blagonaklona prema investitorima, tako i za opširne socijalne i infrastrukturalne programe. Zalaže se za projekat izgradnje brana u Amazoniji i obećava privredni rast. Kritičari kažu da se u lovu na glasove tokom izborne kampanje naglo i ne naročito uverljivo protivila braku između homoseksualaca i nasilnom prekidu trudnoće.

Kao i dok je bila ministarka energetike, i danas insistira na jačoj ulozi države u ključnim industrijskim granama – pre svega što se sirovina tiče, u šta spadaju i enormna naftna polja, ali teško dostupna duboko ispod površine mora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bohum

28.novembar 2025. Srećko Matić/DW

Zašto je nemački policajac pucao u dvanaestogodišnju Srpkinju?

Dvanaestogodišnja devojčica koja ima i srpsko državljanstvo teško je ranjena u akciji policije u Bohumu pre desetak dana. Okolnosti tragedije još nisu razjašnjene, a to sada postaje i političko pitanje. Šta za sad znamo?

Očekuje se da će poslednja pretraga zgrada koje su planule u jednom od najsmrtonosnijih požara u Hongkongu biti završena kasnije u petak.

Hongkong

28.novembar 2025. B. B.

Gašenje pogubnog požara u Hongkongu pri kraju, poginule najmanje 94 odsobe

Požar je počeo u sredu popodne u jednoj od osam kula kompleksa Vang Fuk Kort, i brzo se proširio sa jedne na drugu, jer su se zapalile bambusove skele prekrivene mrežom

SAD

28.novembar 2025. I.M.

Preminula pripadnica Nacionalne garde ranjena kod Bele kuće

Predsednik Tramp potvrdio smrt Sare Bekstrom, dok se narednik Endru Volf nalazi u kritičnom stanju nakon oružanog napada u centru grada

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure