img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dilma Rusef, prva žena na čelu Brazila

Dama de ferro

28. decembar 2010, 17:08 Jovan Hiršl
foto: reuters
Copied

Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Danas se zalaže za veću ulogu države u ključnim privrednim granama

Kažu da su Dilmi Rusef (62) suze navrle na oči kada se posle pobede na predsedničkim izborima zahvaljivala svom prethodniku i političkom mentoru Luisu Inasiju Luli da Salvi. „Radost zbog moje pobede meša se sa osećanjima zbog njegovog odlaska“, rekla je „čelična dama“ (dama de ferro), inače poznata po svojim grubim, „mačoističkim“ i ne naročito šarmantnim nastupima. „Često ću kucati na njegova vrata“, govorila je drhtavim glasom, „i sigurna sam da će njegova vrata za mene uvek biti otvorena.“ Dilma Rusef je tek 17. žena u svetu koja se nalazi na čelu jedne države ili vlade. „Moja prva obaveza je da odajem poštovanje brazilskim ženama“, rekla je u svom pobedničkom govoru, obećala „istinsku ravnopravnost“ i naglasila da predstavlja „milione anonimnih junakinja svakodnevice“. Dužnost će preuzeti 1. januara 2011.

Žena na čelu najjače ekonomije Latinske Amerike bila je krajem oktobra i početkom novembra jedna od udarnih vesti svetskih medija. Analitičari su pokušavali da dokuče da li će Dilma samo čuvati predsedničku fotelju da bi veoma popularni Da Silva mogao po isteku njenog mandata da se kandiduje i po treći put, ili će ići nekim svojim putem.

Sudeći po njenoj biografiji, ne čini se da je pogodna da izigrava bilo čiju marionetu, pa ni Da Silvinu koji je gurao njenu kandidaturu. Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Nije jasno da li je i sama učestvovala u tim akcijama. Ona to negira, mada kao lojalna tehnokratkinja nikada nije negirala svoju levičarsku prošlost. Godine 1970. je uhapšena i boravila je više od dve godine u zatvoru, gde su je nedeljama mučili. „Kada sam izašla iz zatvora, shvatila sam da je život u demokratiji najviša vrednost“, kaže Dilma, čiji su se roditelji doselili iz Bugarske.

Njena najveća mana na političkoj sceni je, kažu analitičari, njen otvoren, neprefinjen, pomalo napadan nastup. Muzičar i bivši ministar kulture Žilbert Žil je Dilmu, koja iz dva braka ima jednu ćerku, opisao kao „jaku ličnost, sa mačo karakternim crtama“. Početkom 2009. godine Dilma je poradila na ženstvenijem imidžu. Otišla je na fejs lifting a naočare je zamenila kontaktnim sočivima.

Od 2003. godine ona igra jednu od ključnih uloga u De Silvinom timu. Kao ministarka energetike jačala je ulogu države u toj grani privrede. Za razliku od njenih radikalno levičarskih korena, ona danas važi za predstavnicu pragmatičnog levog pravca. Ona je kako za privrednu politiku koja je blagonaklona prema investitorima, tako i za opširne socijalne i infrastrukturalne programe. Zalaže se za projekat izgradnje brana u Amazoniji i obećava privredni rast. Kritičari kažu da se u lovu na glasove tokom izborne kampanje naglo i ne naročito uverljivo protivila braku između homoseksualaca i nasilnom prekidu trudnoće.

Kao i dok je bila ministarka energetike, i danas insistira na jačoj ulozi države u ključnim industrijskim granama – pre svega što se sirovina tiče, u šta spadaju i enormna naftna polja, ali teško dostupna duboko ispod površine mora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Printskrin video snimka koji kruži društvenim mrežama i navodno prikazuje slike iz mrtvačnice sa desetinama tela i ožalošćenih nakon suzbijanja protesta na obodu Teherana.

Iran

13.januar 2026. B. B.

Najmanje 2000 u nemirima u Iranu, Tramp poručio Irancima da „pomoć stiže“

U Iranu je u nemirima poginulo najmanje 2000 ljudi, a stanje u državi podseća na haos koji je bio karakterističan za Islamsku revoluciju 1979. godine. Američki predsednik Donald Tramp poručio je građanima Irana da „pomoć stiže“

Logo Antifa

Nemačka

13.januar 2026. Srećko Matić (DW)

„Banda s čekićima“: Suđenje članovima „Antifa-Ost“ zbog navodnog mlaćenja neonacista

Četiri mlade žene i dva muškarca iz Nemačke optuženi su pred Višim pokrajinskim sudom u Diseldorfu zbog „lova“ na neonaciste u Budimpešti. Oni su pripadnici militantne, levičarske grupe „Antifa-Ost“

SAD

13.januar 2026. I.M.

Milom ili silom: Američki kongresmen predlaže aneksiju Grenlanda

Ideja Donalda Trampa da Grenland treba da pripadne Sjedinjenim Državama sada je pretočena u zvanični predlog zakona koji je podneo republikanski kongresmen Rendi Fajn

Velika hladnoća

Finska

13.januar 2026. K. S.

Ledeno i kod Deda Mraza: Temperatura -39, otkazani letovi

Ekstremno niske temperature beleže se širom Evrope, a u finskoj Laponiji živa u termometru spustila se do -39 stepeni Celzijusa

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

12.januar 2026. Metju Vard Agius (DW)

Reza Pahlavi i njegove šanse u Iranu

Nakon gotovo pola veka u egzilu sin poslednjeg iranskog šaha, Reza Pahlavi i njegova porodica, i dalje uživaju podršku delova iranske dijaspore

Komentar
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje po ledu

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile.

Andrej Ivanji
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure