img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dilma Rusef, prva žena na čelu Brazila

Dama de ferro

28. decembar 2010, 17:08 Jovan Hiršl
foto: reuters
Copied

Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Danas se zalaže za veću ulogu države u ključnim privrednim granama

Kažu da su Dilmi Rusef (62) suze navrle na oči kada se posle pobede na predsedničkim izborima zahvaljivala svom prethodniku i političkom mentoru Luisu Inasiju Luli da Salvi. „Radost zbog moje pobede meša se sa osećanjima zbog njegovog odlaska“, rekla je „čelična dama“ (dama de ferro), inače poznata po svojim grubim, „mačoističkim“ i ne naročito šarmantnim nastupima. „Često ću kucati na njegova vrata“, govorila je drhtavim glasom, „i sigurna sam da će njegova vrata za mene uvek biti otvorena.“ Dilma Rusef je tek 17. žena u svetu koja se nalazi na čelu jedne države ili vlade. „Moja prva obaveza je da odajem poštovanje brazilskim ženama“, rekla je u svom pobedničkom govoru, obećala „istinsku ravnopravnost“ i naglasila da predstavlja „milione anonimnih junakinja svakodnevice“. Dužnost će preuzeti 1. januara 2011.

Žena na čelu najjače ekonomije Latinske Amerike bila je krajem oktobra i početkom novembra jedna od udarnih vesti svetskih medija. Analitičari su pokušavali da dokuče da li će Dilma samo čuvati predsedničku fotelju da bi veoma popularni Da Silva mogao po isteku njenog mandata da se kandiduje i po treći put, ili će ići nekim svojim putem.

Sudeći po njenoj biografiji, ne čini se da je pogodna da izigrava bilo čiju marionetu, pa ni Da Silvinu koji je gurao njenu kandidaturu. Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Nije jasno da li je i sama učestvovala u tim akcijama. Ona to negira, mada kao lojalna tehnokratkinja nikada nije negirala svoju levičarsku prošlost. Godine 1970. je uhapšena i boravila je više od dve godine u zatvoru, gde su je nedeljama mučili. „Kada sam izašla iz zatvora, shvatila sam da je život u demokratiji najviša vrednost“, kaže Dilma, čiji su se roditelji doselili iz Bugarske.

Njena najveća mana na političkoj sceni je, kažu analitičari, njen otvoren, neprefinjen, pomalo napadan nastup. Muzičar i bivši ministar kulture Žilbert Žil je Dilmu, koja iz dva braka ima jednu ćerku, opisao kao „jaku ličnost, sa mačo karakternim crtama“. Početkom 2009. godine Dilma je poradila na ženstvenijem imidžu. Otišla je na fejs lifting a naočare je zamenila kontaktnim sočivima.

Od 2003. godine ona igra jednu od ključnih uloga u De Silvinom timu. Kao ministarka energetike jačala je ulogu države u toj grani privrede. Za razliku od njenih radikalno levičarskih korena, ona danas važi za predstavnicu pragmatičnog levog pravca. Ona je kako za privrednu politiku koja je blagonaklona prema investitorima, tako i za opširne socijalne i infrastrukturalne programe. Zalaže se za projekat izgradnje brana u Amazoniji i obećava privredni rast. Kritičari kažu da se u lovu na glasove tokom izborne kampanje naglo i ne naročito uverljivo protivila braku između homoseksualaca i nasilnom prekidu trudnoće.

Kao i dok je bila ministarka energetike, i danas insistira na jačoj ulozi države u ključnim industrijskim granama – pre svega što se sirovina tiče, u šta spadaju i enormna naftna polja, ali teško dostupna duboko ispod površine mora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure