img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ubica iz Tirgartena

Da li je Putin „pobedio“ u razmeni zarobljenika

02. август 2024, 17:05 DW
Foto: Mikhail Voskresensky, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin dočekuje Vadima Karsikova
Copied

Čovek koji je prvi izašao iz aviona u Moskvi i koga je ruski predsednik Vladimir Putin zagrlio je Vadim Krasikov, koji je u Nemačkoj postao poznat kao „Ubica iz Tirgartena” i bio osuđen na doživotni zatvor. Ko je on i zašto ga je Rusija htela nazad

Vadim Krasikov, koji je u Nemačkoj osuđen za ubistvo, izručen je Rusiji. On je ključna figura u razmeni zatvorenika. Ko je on i zašto ga je Rusija htela?

On je prvi izašao iz aviona u Moskvi – a ruski predsednik Vladimir Putin ga je zagrlio: Vadim Krasikov, koji je u Nemačkoj postao poznat kao „Ubica iz Tirgartena”. Bio je na spisku ruskih državljana osuđenih na različite zatvorske kazne za zločine na Zapadu ali su oslobođeni u poslednjoj razmeni zatvorenika, piše Dojče vele.

Krasikov je kaznu služio u nemačkom zatvoru – a on je poseban slučaj. Jer, jedna stvar su špijuni, izdajnici, dvostruki agenti ili privredni kriminalci, koji su u prošlosti više puta razmenjivani između Moskve i Zapada. Ali Krasikov je ubica koji je u Nemačkoj osuđen na doživotni zatvor.

Predsednik Vladimir Putin lično je više puta jasno stavio do znanja da je Kremlj zainteresovan za povratak ove osobe u Rusiju. U intervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu početkom februara 2024. govorio je o čoveku koji je „iz patriotskih uverenja eliminisao razbojnika u jednoj evropskoj prestonici“.

Mesec dana kasnije, Putin je na konferenciji za novinare posle ruskih predsedničkih izbora rekao da je spreman da razmeni opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je kasnije preminuo u ruskom zatvoru, za „određene ljude koji su u zatvoru u zapadnim zemljama”. Putin je govorio u množini, ali je očigledno mislio na Vadima Krasikova. Ko je ovaj čovek?

„Ubistvo u Tirgartenu” usred Berlina

Krasikov je počinio ubistvo 23. avgusta 2019. usred Berlina – u malom parku u berlinskom kvartu Moabit. Njegova žrtva bio je bivši čečenski pešadijski komandant, gruzijski državljanin Zelimkan Čangošvili. Rusija je ranije za njim raspisala poternicu zbog optužbi za terorizam. Čangošvili je otputovao u Nemačku nakon što je na njega izvršen napad u Gruziji 2015.

Usred dana, pred očima mnogih ljudi, čovek na biciklu je prišao Čečenu s leđa, izvukao pištolj sa prigušivačem i pucao u njega tri puta. Svedoci su uspeli da spreče ubicu da pobegne. Oni su policajcima pokazali čoveka koji je u obližnjem žbunju na obali Špreje bacio bicikl u vodu, presvukao se i skinuo periku. Prilikom hapšenja oduzet mu je ruski pasoš na ime Vadim Sokolov sa šengenskom vizom koju je izdala ambasada Francuske u Rusiji, kao i pištolj u kojem je još uvek bilo devet od 15 metaka.

Teška istraga, dugo suđenje, jasna presuda

Nemački istražitelji su sasvim slučajno otkrili pravi identitet ubice. Naime, u arhivi Interpola nalazila se fotografija koju su ruske vlasti dale 2014. kada su od stranih kolega zatražile pomoć u pronalaženju Vadima Krasikova. Tada je bio osumnjičen za ubistvo jednog biznismena u Rusiji. Ova fotografija je bila prva nit koja je omogućila da se razmrsi čitava zavrzlama.

U međuvremenu, tokom novinarskog istraživanja ispostavilo se da pre ubistva Čangošvilija u Berlinu nije bilo osobe pod imenom Sokolov u domaćem ruskom registru pasoša ili na spiskovima Federalne poreske službe Rusije. Ime se pojavilo u obe baze podataka samo nekoliko nedelja pre ubistva u Berlinu. Prema rečima svedoka, samo tajne službe mogu da kreiraju avatar nepostojeće osobe.

Suđenje Vadimu Krasikovu počelo je 7. oktobra 2020. pred Apelacionim sudom u Berlinu i trajalo je 14 meseci. Presuda je bila doživotni zatvor i izrečena je 15. decembra 2021. godine. Sud je utvrdio da je dokazano da je Krasikov, kako ga optužuje tužilac, ubio Zelimkana Čangošvilija po nalogu ruskih vlasti.

Krasikov postaje tražen kandidat za razmenu

Nakon izricanja presude, savezna ministarka spoljnih poslovaAnalena Berbok rekla je: „Ovo ubistvo u ime države – kako je utvrdio sud – predstavlja ozbiljno kršenje nemačkog zakona i suvereniteta Nemačke“. U tom kontekstu, savezna vlada je dvojicu diplomata iz ruske ambasade u Nemačkoj proglasila nepoželjnim osobama.

Međutim, samo šest meseci nakon obavljivanja presude, u julu 2022. u američkoj štampi se pojavila informacija da Rusija zahteva da se Krasikov uključi u razmenu za američke državljane zatvorene u Rusiji. Tada se radilo o košarkašici Britni Griner, koja je kasnije razmenjena za ruskog državljanina Viktora Buta, koji je u SAD služio zatvorsku kaznu zbog trgovine oružjem.

Ime Vadima Krasikova pominjalo se i u vezi sa pokušajima da se ruski opozicionar Aleksej Navaljni izvuče iz zatvora. „Navaljni je trebalo da bude pušten za nekoliko dana, jer smo postigli dogovor o njegovoj razmeni.

Početkom februara Putinu je ponuđeno da se oficir ruske unutrašnje obaveštajne službe FSB, Vadim Krasikov, koji služi doživotnu robiju u Berlinu, razmeni za dva američka državljanina i Alekseja Navaljnog, izjavila je Marija Pevčih iz Navaljnijeve Fondacije za borbu protiv korupcije (FBK) ubrzo nakon smrti kritičara Kremlja.

Odlučujuća promena u nemačkom krivičnom pravu

Mnogima u Nemačkoj priča o mogućoj razmeni Krasikova za zatvorenika u Rusijiizgledala je kao čista fantazija. Upravo zato što se nije radilo o špijunu ili izdajniku, već o ubici čija je krivica dokazana. Osim toga, presuda nemačkog suda nije predvidela mogućnost prevremenog puštanja na slobodu zbog posebno teške prirode krivičnog dela.

Međutim, Krivični zakon (StPO) Nemačke predviđa puštanje iz zatvora zločinca kojeg je osudio nemački sud, bez obzira na krivično delo i kaznu. Paragraf 456a StPO kaže: „Organ za izvršenje može da se uzdrži od izvršenja kazne zatvora (…) ako je osuđeno lice (…) deportovano, vraćeno ili odbijeno iz delokruga ovog saveznog zakona.“

Razočaranje u Federalnom tužilaštvu

To znači da ako se, u skladu sa pravom na boravak za strance u Nemačkoj, donese odluka o deportaciji osuđenog lica, izvršni organ može da odbaci kaznu bez daljeg sudskog odlučivanja u vezi s tim. A organ izvršenja u ovom slučaju je Savezni tužilac, koji je dužan da izvršava službene naloge svog nadređenog. Upravo je takav postupak korišćen u prošlosti u Nemačkoj prilikom razmene špijuna.

U ovom slučaju, međutim, kako je u četvrtak uveče objavio „Frankfurter algemajne cajtung” (FAZ), došlo je do „razočaranja” u Saveznom tužilaštvu zbog instrukcija ministra pravde Marka Bušmana. Iako je legalno, još uvek postoji „malo“ razumevanja za to. „U slučaju koji se odnosi na osuđenog ubicu, a ne na špijune, preovladala je „moć“. Odlukom se gube iz vida rođaci ubijenog. To je previše popustljiv odnos prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu“, piše FAZ.

Tagovi:

Razmena zarobljenika Rusija SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Donald Tramp

SAD

30.мај 2025. T. S.

Sud protiv suda: Trampove carine vraćene manje od 24 sata nakon zabrane

Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure