img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav - Bez važnih odluka i suštine

Da li je format G8 prevaziđen

23. jul 2008, 16:29 Dr Nenad Popović, predsednik međunarodne kompanije ABS Holdings
Copied

Nedavno održani samit G8 na jezeru Toja na Hokaidu ni ovoga puta nije doneo očekivane rezultate

Dr Nenad Popović

Čak ni pitanja kao što su dolazeća finansijska kriza, nagli rast cena hrane i energenata, ili kritično pogoršanje klimatskih uslova u svetu, nisu naterali lidere G8 da donesu makar jednu važnu odluku i da suštinski priđu rešavanju nekog od problema koji prete da ugroze celokupnu svetsku ekonomiju. Stručnjaci navode da je uticaj „osmorke“, kao i njena sposobnost da rešava globalne probleme danas manja nego ikad.

O čemu god da se raspravlja, o prehrambenoj krizi ili o emisiji štetnih gasova, izgleda da je uticaj na te procese zemalja koje se naglo razvijaju, Kine, Indije i Brazila, toliki da je prosto nemoguće bez njih doneti bilo kakvu odluku. Međutim, o primanju novih članova u tesni i već formirani krug zemalja G8 još se ozbiljno ne razmišlja, jer bi to, prema tvrdnjama tradicionalista, potpuno promenilo karakter i format te organizacije.

Glavni problem G8 je u tome što on suštinski ostaje klub G7, koji je stvoren još sedamdesetih godina prošlog veka. Tada su to bili mali skupovi lidera zapadnih zemalja, iza zatvorenih vrata. Međutim, ti skupovi su tada zaista diktirali trendove svetske ekonomije i finansija. Danas se situacija umnogome promenila. Skupovi „osmorke“ više ne daju posebne rezultate, a mnogi ih tumače samo kao povod za druženje i zajedničko fotografisanje nekoliko svetskih lidera.

„Osmorka“ je ostala u formatu koji je odgovarao sedamdesetim godinama, a od tada se slika sveta jako izmenila. To je naročito pokazala poslednja finansijska kriza – kada su zapadne banke, suočene sa masovnim otpisom dugova, često morale da traže pomoć od arapskih, kineskih i azijskih finansijskih institucija. Realno, bez učešća Kine ili Indije ne može da se donese nijedno održivo rešenje u vezi sa svetskom klimom, zato što će one uskoro postati najveće industrijske zemlje sa ogromnom emisijom štetnih gasova. Jasno je da globalna ekonomska i finansijska pitanja više ne mogu da se rešavaju bez njih. Isto kao što se bez Brazila, koji je jedan od najvećih izvoznika hrane, ne može ozbiljno raspravljati o pitanju prehrambene bezbednosti.

Zbog toga su, kao i na prethodne samite, pozvani „spoljni učesnici“ – Brazil, Kina, Indija, Meksiko i Južnoafrička Republika. Ali, oni i dalje ostaju samo gosti, bez prava odlučivanja, što još jednom ukazuje na arhaičnost G8. Naravno, postavlja se pitanje da li bi bolji bio format G11 – sa Brazilom, Kinom i Indijom, G13 – kada bi na to dodali Meksiko i Južnoafričku Republiku, ili čak G15, ako bi se u klub uključile i vodeće zemlje muslimanskog sveta. Da li bi klub tada bio uticajniji i da li bi stvarno mogao da uradi nešto korisno za svet i njegove stanovnike? Pitam se i da li je potrebno da Evropu u G8 predstavljaju četiri zemlje, a među njima i Italija, čija je ekonomija poslednjih godina u osetnom padu, umesto jedinstvene EU koja bi, bez sumnje, predstavljala još veći ekonomski i politički potencijal. To su pitanja o kojima bi članovi sadašnjeg kluba vodećih zemalja sveta trebalo da raspravljaju, jer izgleda da ona koče rešavanje ostalih, fundamentalnih pitanja za svet u ovom trenutku.

U svakom slučaju, jasno je da je sadašnji oblik organizacije G8 prevaziđen i da ona više nije sposobna da se efikasno nosi sa aktuelnim problemima, bilo ekonomskim, prehrambenim ili klimatskim. Nije isključeno da do reforme dođe vrlo brzo, već sa promenom administracije u SAD 2009.

U završnoj izjavi, lideri G8 izrazili su zabrinutost zbog naglog porasta cena nafte koji drma temelje celokupne svetske ekonomije. Očekivano, doneta je ocena da bi trebalo uložiti zajedničke napore u rešavanje ovog problema, međutim, na radost proizvođača i trgovaca, a na žalost krajnjih korisnika, konkretni predlozi su i ovog puta izostali. Zaključeno je samo da bi u kratkoročnoj perspektivi trebalo povećati kapacitete za priozvodnju i preradu nafte, dok bi srednjoročno i dugoročno trebalo povećati investicije u istraživanje i proizvodnju, kao i u preradu i plasman u zemlje korisnice. Stiče se utisak da je rešavanje ovog problema, ili makar novo viđenje istog od strane svetskih lidera, odloženo za Svetsku konferenciju o energetici, koja će se ove jeseni održati u Japanu, ili čak za Naftni samit, koji će u decembru biti održan u Londonu. Toliko o sposobnosti G8 da ponudi konkretno rešenje za najveći ekonomski problem s kojim se svet danas suočava.

Bez obzira na značaj ovog pitanja, lideri vodećih svetskih ekonomija nisu uspeli da pronađu jedinstven koncept rešenja problema poskupljenja hrane. Osim što je podržan predlog Dmitrija Medvedeva o redovnom godišnjem sastajanju ministara poljoprivrede osam zemalja učesnica i redovnom godišnjem održavanju poljoprivrednog foruma, nije došlo do dogovora i zajedničkog zaključka o uzrocima naglog skoka cene hrane. SAD i EU tvrde da je do rasta cena došlo zbog povećanja potrošnje u zemljama u razvoju, pre svega u Kini. U vezi sa ovim fenomenom, veliku pažnju izazvali su navodi britanskog lista „Gardijan“, koji je objavio delove tajnog izveštaja Svetske banke, u kome se kaže da je 75 odsto poskupljenja izazvano povećanjem proizvodnje biogoriva u SAD i EU. Prema novinarima „Gardijana“, Svetska banka nije objavila pomenuti izveštaj zbog pritisaka iz Vašingtona i Brisela, odakle odbacuju ove navode i tvrde da su zbog proizvodnje biogoriva cene hrane u svetu porasle za samo tri odsto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure