img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav - Bez važnih odluka i suštine

Da li je format G8 prevaziđen

23. jul 2008, 16:29 Dr Nenad Popović, predsednik međunarodne kompanije ABS Holdings
Copied

Nedavno održani samit G8 na jezeru Toja na Hokaidu ni ovoga puta nije doneo očekivane rezultate

Dr Nenad Popović

Čak ni pitanja kao što su dolazeća finansijska kriza, nagli rast cena hrane i energenata, ili kritično pogoršanje klimatskih uslova u svetu, nisu naterali lidere G8 da donesu makar jednu važnu odluku i da suštinski priđu rešavanju nekog od problema koji prete da ugroze celokupnu svetsku ekonomiju. Stručnjaci navode da je uticaj „osmorke“, kao i njena sposobnost da rešava globalne probleme danas manja nego ikad.

O čemu god da se raspravlja, o prehrambenoj krizi ili o emisiji štetnih gasova, izgleda da je uticaj na te procese zemalja koje se naglo razvijaju, Kine, Indije i Brazila, toliki da je prosto nemoguće bez njih doneti bilo kakvu odluku. Međutim, o primanju novih članova u tesni i već formirani krug zemalja G8 još se ozbiljno ne razmišlja, jer bi to, prema tvrdnjama tradicionalista, potpuno promenilo karakter i format te organizacije.

Glavni problem G8 je u tome što on suštinski ostaje klub G7, koji je stvoren još sedamdesetih godina prošlog veka. Tada su to bili mali skupovi lidera zapadnih zemalja, iza zatvorenih vrata. Međutim, ti skupovi su tada zaista diktirali trendove svetske ekonomije i finansija. Danas se situacija umnogome promenila. Skupovi „osmorke“ više ne daju posebne rezultate, a mnogi ih tumače samo kao povod za druženje i zajedničko fotografisanje nekoliko svetskih lidera.

„Osmorka“ je ostala u formatu koji je odgovarao sedamdesetim godinama, a od tada se slika sveta jako izmenila. To je naročito pokazala poslednja finansijska kriza – kada su zapadne banke, suočene sa masovnim otpisom dugova, često morale da traže pomoć od arapskih, kineskih i azijskih finansijskih institucija. Realno, bez učešća Kine ili Indije ne može da se donese nijedno održivo rešenje u vezi sa svetskom klimom, zato što će one uskoro postati najveće industrijske zemlje sa ogromnom emisijom štetnih gasova. Jasno je da globalna ekonomska i finansijska pitanja više ne mogu da se rešavaju bez njih. Isto kao što se bez Brazila, koji je jedan od najvećih izvoznika hrane, ne može ozbiljno raspravljati o pitanju prehrambene bezbednosti.

Zbog toga su, kao i na prethodne samite, pozvani „spoljni učesnici“ – Brazil, Kina, Indija, Meksiko i Južnoafrička Republika. Ali, oni i dalje ostaju samo gosti, bez prava odlučivanja, što još jednom ukazuje na arhaičnost G8. Naravno, postavlja se pitanje da li bi bolji bio format G11 – sa Brazilom, Kinom i Indijom, G13 – kada bi na to dodali Meksiko i Južnoafričku Republiku, ili čak G15, ako bi se u klub uključile i vodeće zemlje muslimanskog sveta. Da li bi klub tada bio uticajniji i da li bi stvarno mogao da uradi nešto korisno za svet i njegove stanovnike? Pitam se i da li je potrebno da Evropu u G8 predstavljaju četiri zemlje, a među njima i Italija, čija je ekonomija poslednjih godina u osetnom padu, umesto jedinstvene EU koja bi, bez sumnje, predstavljala još veći ekonomski i politički potencijal. To su pitanja o kojima bi članovi sadašnjeg kluba vodećih zemalja sveta trebalo da raspravljaju, jer izgleda da ona koče rešavanje ostalih, fundamentalnih pitanja za svet u ovom trenutku.

U svakom slučaju, jasno je da je sadašnji oblik organizacije G8 prevaziđen i da ona više nije sposobna da se efikasno nosi sa aktuelnim problemima, bilo ekonomskim, prehrambenim ili klimatskim. Nije isključeno da do reforme dođe vrlo brzo, već sa promenom administracije u SAD 2009.

U završnoj izjavi, lideri G8 izrazili su zabrinutost zbog naglog porasta cena nafte koji drma temelje celokupne svetske ekonomije. Očekivano, doneta je ocena da bi trebalo uložiti zajedničke napore u rešavanje ovog problema, međutim, na radost proizvođača i trgovaca, a na žalost krajnjih korisnika, konkretni predlozi su i ovog puta izostali. Zaključeno je samo da bi u kratkoročnoj perspektivi trebalo povećati kapacitete za priozvodnju i preradu nafte, dok bi srednjoročno i dugoročno trebalo povećati investicije u istraživanje i proizvodnju, kao i u preradu i plasman u zemlje korisnice. Stiče se utisak da je rešavanje ovog problema, ili makar novo viđenje istog od strane svetskih lidera, odloženo za Svetsku konferenciju o energetici, koja će se ove jeseni održati u Japanu, ili čak za Naftni samit, koji će u decembru biti održan u Londonu. Toliko o sposobnosti G8 da ponudi konkretno rešenje za najveći ekonomski problem s kojim se svet danas suočava.

Bez obzira na značaj ovog pitanja, lideri vodećih svetskih ekonomija nisu uspeli da pronađu jedinstven koncept rešenja problema poskupljenja hrane. Osim što je podržan predlog Dmitrija Medvedeva o redovnom godišnjem sastajanju ministara poljoprivrede osam zemalja učesnica i redovnom godišnjem održavanju poljoprivrednog foruma, nije došlo do dogovora i zajedničkog zaključka o uzrocima naglog skoka cene hrane. SAD i EU tvrde da je do rasta cena došlo zbog povećanja potrošnje u zemljama u razvoju, pre svega u Kini. U vezi sa ovim fenomenom, veliku pažnju izazvali su navodi britanskog lista „Gardijan“, koji je objavio delove tajnog izveštaja Svetske banke, u kome se kaže da je 75 odsto poskupljenja izazvano povećanjem proizvodnje biogoriva u SAD i EU. Prema novinarima „Gardijana“, Svetska banka nije objavila pomenuti izveštaj zbog pritisaka iz Vašingtona i Brisela, odakle odbacuju ove navode i tvrde da su zbog proizvodnje biogoriva cene hrane u svetu porasle za samo tri odsto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure