Svet
Curenje podataka: Više od 400.000 Rusa poginulo u ratu u Ukrajini
Najveće zabeleženo curenje podataka o ruskim žrtvama pokazuje da je u ratu u Ukrajini poginulo više od 400.000 Rusa

Za život pod objektivima i mikrofonima građani Srbije mogu da zahvale opremi iz zemlje koja ima 700 miliona kamera i čije mere totalitarnog nadzora fasciniraju Velikog vođu više i od kineskih robota koji igraju “moravac”
Ono što je Džordž Orvel vizionarski predvideo u slavnom romanu 1984 postalo je opora stvarnost u zemljama koje, poput Srbije, kopiraju Kinu kao državu gde režim potpuno kontroliše živote, postupke i misli svojih građana. U romanu o fiktivnoj državi Okeaniji, totalni nadzor ima vladajuća partija Ingsoc, skraćenica za Engleski socijalizam. U Kini je to Komunistička partija, a u Srbiji Srpska napredna stranka.
Svi ključni mehanizmi apsolutističke kontrole su replika Orvela: dvosmerni uređaji, teleekrani koji istovremeno emituju propagandu i prate svaki pokret, glas i šapat građana u njihovim domovima i na javnim mestima.
Orvelova “policija misli” je tajna služba koja traži i kažnjava “zločin misli” – bilo koju pomisao protivnu Partiji. “Ministarstvo istine” svakodnevno prerađuje istoriju, novine i zapise kako bi ih prilagodili trenutnoj politici Partije, a u upotrebi je i “novogovor”, planski osiromašen jezik čiji je cilj da u potpunosti onemogući iskazivanje nezavisnih i kritičkih ideja. Sve to pod budnim nadzorom Velikog Brata, sveprisutne figure vođe čiji vas posteri i poruke “Veliki Brat vas posmatra” podsećaju da niste sami.
Za prepoznavanje Orvelove fikcije u današnjici ne treba nimalo mašte. Digitalno i analogno vreme učinilo je da špijunaža iz vremena Hladnog rata izgleda gotovo romantično. Praćenje je danas često nevidljivo, a evolucija tehnika, tehnologija i alata koliko fascinantna, toliko zastrašujuća i tiranska.
UNUTRAŠNJI NEPRIJATELJ NIKAD NE SPAVA
Prepoznavanje lica (uključujući mobilne telefone), aplikacije za skeniranje dužice oka, čitači otisaka prstiju i dlanova, analizatori otiska glasa, GPS praćenje, automatski čitači registarskih tablica, simulatori baznih stanica, softveri za praćenje onlajn oglasa, samo su neke od tehnologija koje globalno, iz dana u dan, sve više otežavaju da građani sačuvaju sopstveni integritet, političku ili ličnu privatnost i anonimnost.
Programi praćenja u Americi pojačani su posle 11. septembra, a danas Gugl i Meta doprinose Trampu dragom “kapitalizmu prisluškivanja”. Putinova Rusija oslanja se na dugu tradiciju NKVD-a i KGB-a i pažljivo nadgleda retke opozicionare koji su “pretekli” i sve protivnike rata u Ukrajini.
Po Evropi je pandemija dala kolosalan doprinos sistemima nadzora i upada u privatnost. Izrael ostvaruje stotine miliona dolara prihoda prodajući opremu koju autokrate manje koriste za opasnosti spolja, a više protiv “unutrašnjeg neprijatelja”.
Apsolutni šampion je Kina gde su Komunističkoj partiji građani “briga” isključivo u meri u kojoj bi vlast da se zaštiti od nepoćudnih. Procenjuje se da u zemlji od 1,4 milijarde ljudi postoji najmanje 700 miliona sigurnosnih kamera, više od polovine svih kamera na svetu. U Šangaju ih je 15 miliona, a u Pekingu 11 miliona. Jedna kamera na svaka dva stanovnika! Pod budnom kontrolom KP Kine, a uz argumente da osigurava bezbednost države, socijalnu stabilnost i sprečava kriminal, ovaj zastrašujući ekosistem pre svega se koristi kao preventivni udar na političku neposlušnost.
KINA – TEHNOLOGIJA U FUNKCIJI REPRESIJE
Kada je Internet postao dostupan širom sveta, optimisti su se nadali da će uspeti da pobedi sposobnost autoritarnih režima da kontrolišu informacije. Prevarili su se. U Kini je osmišljen sistem koji ne samo da kontroliše sadržaje na Internetu, već i pristup mreži. Važno im je da znaju ko je online, što im omogućava da identifikuju, prate, uznemiravaju ili kazne one koje označavaju kao potencijalne pretnje. Tako su razvijeni koncepti i taktike nadgledanja kako online tako i offline. Kineskoj KP, koja svaku pretnju svojoj moći doživljava kao bitku na život i smrt, “kontrola bojišta” u sajber prostoru je prioritet.
Otkako je 2014. formirana Centralna grupa za sajber bezbednost i informatiku, partijski cenzori odlučuju koji sadržaji će biti blokirani ili filtrirani. Policija instalira uređaje za praćenje, posebno “ključnih osoba” – političkih disidenata i aktivista za poštovanje ljudskih prava. Pod posebnim nadzorom su Sinjang i Tibet, regije sa velikim religijskim ili etničkim zajednicama.
Visokotehnološke kompanije obezbeđuju da agresivni hardveri budu prisutni svuda: na aerodromima i železničkim stanicama, u šoping molovima i bibliotekama, hotelima, restoranima i na univerzitetima. Kamere su postavljene svuda ispred i unutar verskih hramova, a praćenje je svakodnevno: prilikom ulaska u zgradu ili autobus, kod slanja paketa u pošti. Čak i humanoidni roboti moraju da dobiju “digitalne lične karte”.
Građane ne prate samo kamere. Njihov svakodnevni život država kontroliše obaveznom registracijom pod punim imenom za pristup Internetu, kupovinu SIM kartica ili za korišćenje javnog prevoza. Oprema omogućava praćenje aktivnosti na društvenim mrežama i mobilnim telefonima, ali i zdravstvenih kartona i finansijskih transakcija. Privatnost postaje iluzija.
Organi bezbednosti regularno prikupljaju uzorke DNA, krvne grupe, prave kolekciju glasova i snimaka lica visoke rezolucije. Posebni jezički modeli omogućavaju da policijski operateri brzo analiziraju sadržaj video-snimaka. Algoritmi se koriste za analize ponašanja ljudi i međuljudskih komunikacija i promptno upozoravaju na moguće “troublemakers-e”.
Svi podaci se kanališu kroz pažljivo nadgledani sistem. Slike i poruke poslate unutar Kine prolaze kroz automatizovane filtere cenzure, a “problematične” privatne razmene poruka se predaju vlastima kako bi hapsile. Praćenje je direktno u funkciji represije, hapšenja ili pojačanog nadzora.
POMOĆ SRBIJI U ARHITEKTURI KONTROLE DRUŠTVA
Kina se ne ograničava samo na unutrašnju kontrolu. Postala je globalni izvoznik tehno-autoritarnih alata. Policijske obuke i zajmovi za kupovinu sistema za praćenje i druge opreme proširili su se kao pomoć autokratama po svetu. Kampanja manipulisanja javnim mnjenjem i širenjem dezinformacija krenula je digitalnim Putem svile.
Peking pomaže prijateljskim režimima da izgrade sopstvenu arhitekturu kontrole društva. Ponudu su oberučke prihvatili naprednjački prijatelji Kine koji žele punu kontrolu života građana Srbije, njihovog kretanja i komunikacija.
Kineski sistem života građana pod objektivima i mikrofonima vlasti očekivano je postao primer za ugled srpskim autoritarcima kojima je dobrodošlo da i svoje društvo strpaju u kavez. To što se za sistem totalitarnog nadzora koriste kamere koje su integrisane sa veštačkom inteligencijom i sistemima za biometrijsko prepoznavanje lica, fasciniralo je vođu Srbije i više od kineskih robota koji igraju “moravac”.
U strateškom partnerstvu sa Kinom Srbija je ostvarila sasvim netransparentnu ekspanziju napredne digitalne infrastrukture koja se sprovodi uz minimalnu institucionalnu kontrolu i podrazumeva široku upotrebu invazivnih špijunskih softvera i biometrijskih tehnologija.
Kineska kompanija Huavei prodala je Srbiji hiljade pametnih kamera koje su raspoređene po Beogradu i drugim većim gradovima. Uzalud upozorenja da širenje tehničkih kapaciteta države bez rigorozne i transparentne zakonske regulative ozbiljno ugrožava pravo na privatnost i osnovne ljudske slobode. Sporazumi o nabavci kineske opreme klasifikovani su kao poverljivi. Vlasti zvanično tvrde da se sistemi ne koriste u punom biometrijskom kapacitetu, ali organizacije za zaštitu privatnosti uverljivo su dokumentovale njihovo korišćenje za praćenje i identifikaciju učesnika na antivladinim protestima.
PARAOBAVEŠTAJNA MREŽA I “DOMAĆI NEPRIJATELJI”
Predizborna kampanja u Srbiji propraćena je hibridnim ratom režima protiv svih koji drugačije misle: od ekoloških i aktivista civilnog društva, preko opozicionih kritičara i novinara do studenata i građana koji ne žele da žive u orvelovskom svetu. Režim ih protivzakonito prati i prisluškuje, a snimci se potom po tabloidnim televizijama koriste za diskreditaciju pojedinaca, političkih protivnika. Slučaj prisluškivanja 14 telefona studenata i opozicionih političara samo je vrh ledenog brega. 14? Ne bi bilo preterano reći da se prisluškuju hiljade, većina protivzakonito.
Da se ne zavaravamo. Kontrola je sistematska, a Veliki brat diktira prioritete. Analize ukazuju da je SNS kroz partijsko zapošljavanje unutar BIA, tužilaštva i Poreske uprave formirala paralelnu obaveštajnu mrežu.
Ta država u senci toliko je zaokupljena “domaćim neprijateljem” i “obojenom revolucijom” da nije u stanju da spreči dvojicu austrijskih jutjubera da uđu na vojni aerodrom u Batajnici i 20 minuta nesmetano snimaju. Možemo samo da nagađamo kako vršljaju Rusi.
Tokom ovog septembra otkriven je masovni talas ciljanih napada na pripadnike civilnog društva i pobunjene studente. Istraživačke laboratorije poput “Citizen Lab” potvrdile su na uređajima aktivista prisustvo špijunskog softvera Pegasus, istina izrelske proizvodnje.
Pored Pegasusa i programa Predator, izveštaji Amnesti Internešanla () otkrili su i korišćenje Android špijunskog softvera NoviSpy, koji se direktno povezuje sa srpskim bezbednosnim strukturama. Dokumentovana je i široka zloupotreba Cellebrite UFED mobilnih forenzičkih alata za neselektivno preuzimanje privatnih podataka iz telefona privedenih ekoloških aktivista i lidera protesta.
Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (BIRN) utvrdila je da su policijske i obaveštajne agencije u Srbiji u protekloj deceniji uvezle više od 20 uređaja (IMSI catchera) koji omogućavaju masovno i neselektivno presretanje komunikacije i lociranje mobilnih telefona u određenom radijusu, bez znanja korisnika i adekvatne sudske kontrole.
Sve te aktivnosti Beograd pravda istim argumentima kao i Peking: nacionalnom bezbednošću, borbom protiv terorizma i kriminala, ali gotovo po pravilu su usmerene protiv građanskih sloboda i lične privatnosti. Orvelova stvarnost u izvedbi “čeličnog prijateljstva” Srbije i Kine.
Najveće zabeleženo curenje podataka o ruskim žrtvama pokazuje da je u ratu u Ukrajini poginulo više od 400.000 Rusa

Najmanje 11 ljudi poginulo je u dva lančana sudara na autoputu Trakija u Bugarskoj. Učestvovalo je 86 vozila, a oko 50 osoba je povređeno

Globalna trka u razvoju veštačke inteligencije podstakla je kineski izvoz. Sve veća zavisnost od stranih tržišta zaoštrava odnose Pekinga sa trgovinskim partnerima
Za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju planirani su novi pregovori između Ukrajine, SAD i Rusije. Ovo je prvi susret u ovom formatu posle devet meseci

Teška nesreća dogodila se u ponedeljak u fabrici čelika kod Izmira, kada je eksplozija odnela najmanje 17 života. Prema prvim informacijama lokalnih vlasti, nesreći su prethodili pad krana i oštećenje gasovoda
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve