img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sveta Gora

Borba za manastir Esfigmenu: Grčka policija bez dozvole da izbaci raskolničko bratstvo iz svetinje

25. jul 2024, 15:47 B. B.
Foto: Wikipedia/Asgozzi
Manastir Esfigmenu
Copied

Monasi manastira Esfigmenu godinama prkose ostatku Svete Gore i vaseljenskom patrijarhu odbijajući da napuste manatir, jer smatraju da se patrijarh ne ponaša u skladu sa pravoslavljem pošto sarađuje sa katoličkom crkvom. Monahe posebno brinu najave da bi ženama moglo da bude dopušteno da posećuju Svetu Goru

Grčka policija nije dobila odobrenje Svete Epistasije, upravnog telo Svete Gore, da sa jakim snagama i „velikim vozilima“ izvrši odluku suda i iseli monaštvo manastira Esfigmenu, a umesto toga Sveta Epistasija je tražila da policija precizira svoj zahtev.

Na sastanku Svete Epistasije donet je zaključak da je zahtev policije „nejasan“ i zbog toga je odlučeno da se traži njegova konkretizacija, kako bi uprava Svete Gore mogla o njemu da odluči, prenosi N1.

Prethodno se polcija pripremala se da sprovede operaciju čiji je cilj izbacivanje 118 monaha koji žive u svetogorskom manastiru Esfigmenu, koji je godinama u raskolu sa ostakom Svete Gore, Vaseljenske patrijaršije i šire pravoslavne zajednice.

Taj raskol potiče od protesta bratstva manastira Esfigmenu protiv ekumenskog angažmana vaseljenskog patrijarha sa katoličkom crkvom i drugim institucijama, ali i zbog najava da će ženama biti omogućeno da posećuju Svetu Goru.

Dok su ostali svetogorski manastiri ranije izražavali nezadovoljstvo time što su prestali da pomen patrijarha tokom bogosluženja, bratstvo manastira Esfigmenu se opredelilo za radikalniji stav i povezalo se sa raskolničkom grupom takozvanih „starokalendaraca“.

Ostali privrženi izvornom julijanskom kalendaru

Pojam „starokalendarci“ vezuje se za grupe pravoslavnih hrišćana koji su se odvojili od zvaničnih crkava jer su neke od njih usvojile julijanski kalendar koji je revidirao naučnik Milutin Milanković, dok su „starokalendarci“ ostali privrženi izvornom julijanskom kalendaru.

Pošto Ustav i propisi koji regulišu Svetu Goru zabranjuju da monasi sarađuju sa raskolničkim grupama ili žive u zajednici sa njima, monahe iz manastira Esfigmenu već su nekoliko puta pokušali da isele iz tog manastira, a sada se policija priprema za još jedan pokušaj deložacije, piše sajt Greek city times.

Policija je podneli zahtev Svetoj Epistasiji, upravnom monaškom telu Svete Gore koje predstavlja 20 manastira i traži odobrenje za sveobuhvatnu operaciju koja uključuje značajne policijske snage i vozila.

Spremni da brane manastir „do smrti“

Kao odgovor na policijski zahtev, iguman manastira Metodije i monasi naveli su da su odlučni u svojoj rešenosti da brane svoj manastir.

„Spremni smo da branimo manastir do smrti, ovo je naša duhovna domovina. Ovde smo se duhovno rodili, a ovde ćemo i umreti“, kaže iguman Metodije.

On policiju opisuje kao obične službenike koji samo izvršavaju naređenja i upozorava na mogućnost unutrašnjih sukoba

Iguman Metodije ističe da bi vlasti Svete Gore trebalo da se preispitaju ukoliko sa policijom dođu i nateraju Grke da se bore protiv grčkih monaha.

„Optužuju nas za stvari koje nisu istinite, da obučavamo Ruse. Ko dođe, mi ćemo ga ugostiti, daćemo mu parče hleba da pojede“, kaže iguman Metodije, a piše sajt Greek reporter.

Iguman Metodije tvrdi da je razlika između mohana Esfigmenu sa vaseljenskim patrijarhom duhovne prirode.

„Ne smatramo pravoslavnim zbog onoga što radi, s obzirom da delovanje protiv pravoslavne crkve i zato ga ne poštujemo“, kaže iguman Metodije.

On ocenjuje da je „evropski novac trojanski konj koji će uništiti Svetu Goru, jer će, na zahtev Evropske unije ženama biti dozvoljen ulazak na Svetu Goru“.

Duga istorija sukoba

Koliko su monasi manastira Esfigmenu ozbiljni govore i raniji incidenti u kojima su učestvovali kada je policija pokušala da ih izbaci.

Nakon višegodišnjih nesporazuma, svađa i povlačenja po sudovima, 2006. godine izbila je tuča između monaha iz manastira Esfigmenu i monaha koji su pokušali da uđu unutar ovog zdanja kako bi započeli izgradnju nove zgrade.

Koškanje na ulazu ubrzo se pretvorilo u žestok sukob, nakon čega su monasi iz manastira motkama, gvozdenim polugama i aparatima za gašenje vatre jurnuli na sabraću koja su, naoružana sličnim priručnim sredstvima, pokušavala da uđu u manastirsko dvorište.

Povređeno je sedam monaha, a četvorica su završila u bolnici, dok jena zidinama manastira ostala da se vijori crna zastava sa napisom „Pravoslavlje ili smrt“.

Veliki incident dogodio se i 2013. godine kada je svet obišla fotografija koja prikazuje monaha kako baca „molotovljev koktel“ na policiju.

Zatvorske kazne

Prvobitno, iguman Metodije i još jedan monah su 2017. godine zbog toga osuđeni na 20 godina zatvora, a još šest monaha je dobilo kazne od 10 godina i četiri meseca.

Međutim, te kazne su naknadno smanjene 2019. i 2021. godine na 17 godina, odnosno 9 godina i pet meseci, a zatim dalje na pet i po godina, i dve godine i devet meseci.

U julu 2020. godine grčki sudovi su zahtevali da raskolnici prepuste svu imovinu novom bratstvu manastira Esfigmenu, koje je uspostavio vaseljenski patrijarh Vartolomej 2005. i koji trenutno boravi u prestonici Svete Gore Kareji.

Nakon te presude, vlasti su započele proces deložacije monaha, koja je odlukom Svete Epistasije za sada odložena.

Tagovi:

pravoslavlje Grčka Pravoslavna crkva Sveta Gora manastir Esfigmenu monasi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Neredi, Francuska

Svet

18.oktobar 2026. I. M.

Provala besa francuske omladine: Gore zgrade, uhapšeno 1.200 ljudi, povređeno 150 policajaca

Oko 550.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, a organizatori tvrde da je broj demonstranata bio znatno veći. Iako su okupljanja uglavnom bila mirna, u Parizu i drugim gradovima došlo je do sukoba sa policijom, paljenja objekata i pljački

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure