img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Švarceneger na čelu najbogatije američke države

Bolji glumac nego na filmu

15. oktobar 2003, 23:27 Andrej Ivanji
Copied

Svakako da je pored nezadovoljstva stanovnika Kalifornije zbog privredne recesije nekonvencionalni Švarcenegerov nastup uticao na njegov uspeh. Politički izbori u Americi odavno su se pretvorili u šou-biznis. Nije toliko bitno šta neko kaže, već kako to kaže; nije bitno šta neko predstavlja, već kako to predstavlja. Predizborne kampanje režiraju se po principu holivudskih produkcija

Arni em ne zna da glumi, em engleski govori s teškim nemačkim akcentom, em ima poptpuno neizgovorljivo ime: Schwarzenegger. I sve to nije bitno. Zato što Arnold Švarceneger nije glumac, već institucija, objasnio je davno jedan filmski kritičar fenomen njegovog fantastičnog holivudskog uspeha.

Ako je bodi-bilder i bivši mister univerzum bez ikakvih predispozicija za glumačku karijeru postao jedna od najplaćenijih holivudska zvezda, zašto ne bi bio 38. guverner Kalifornije? Tim fenomenom više se ne bave filmski kritičari, već sociolozi i politički analitičari. U fabrici snova Švarceneger je otelotvorenje američkog sna: siromašni austrijski emigrant koji je došao u obećanu zemlju, postao bogat i slavan i oženio se novinarkom Marijom Šrajver, bratanicom ubijenog Džona F. Kenedija, koja mu je otvorila vrata američkog visokog društva. Ljudi vole da se identifikuju s herojima, bilo na filmskom platnu bilo u stvarnom životu.

USPEŠAN POSLOVAN ČOVEK: To je pokazao još Ronald Regan, kada je kao glumac niskobudžetnih filmova B produkcije postao prvo guverner Kalifornije, a zatim jedan od najpopularnijih predsednika SAD. Za razliku od njega, Arni bar može da se pohvali svetskom slavom i visokobudžetskim filmovima. Osim toga završio je u Americi ekonomske studije, sam upravlja svojim bogatstvom i dokazao se kao uspešan poslovni čovek.

U predizbornu kampanju Arnold je upao kao Terminator. „Razbiću ih!“, poručio je biračima i na političkoj sceni se pokazao kao bolji glumac nego na filmu. Kada bi govorio o izazovima koji mu predstoje, bio je snagator, šampion bodi-bildinga. Kao gost kod Opre Vinfri bio je pravi entertainer. Pred kalifornijskim farmerima predstavljao se kao seljačko dete iz neke tamo Austrije. Pred privrednom komorom Kalifornije izigravao je uspešnog investitora. U siromašnim četvrtima Los Anđelesa prikazivao se kao imigrant koji je teško radio čitavog života. Još u toku kampanje postalo je jasno da Terminatora niko ne može da zaustavi.

Dakle, birači Kalifornije, u kojoj živi 35 miliona stanovnika i čija privreda po veličini premašuje privredu Francuske, izabarali su heroja akcionih filmova da zemlju izvuče iz teške ekonomske krize. Dovoljno je bilo da Terminator obeća da će to da učini, a ne i kako namerava da podmiri budžetski deficit od gotovo 40 milijardi dolara. Kada je u tolikim filmovima izlazio kao pobednik iz bezizlaznih situacija u borbi za belosvetsku pravdu i blagostanje, razbijajući svakog zlikovca ili komunistu koji bi mu stao na put, zašto onda u ulozi guvernera Kalifornije ne bi izvukao državu iz privredne krize? Čini se da birači nisu birali Arnolda Švarcenegera glumca, već fabrikaciju a la Hollywood koju on predstavlja. S tim što mu čak ni timovi holivudskih scenarista nikada nisu namenili ulogu političara.

GUBITNIK: Bivši guverner Grej Dejvis

NAJKRAĆI PUT: „Metlu. Dajte mi metlu. Sve ću da počistim!“ uzviknuo je Arnold za vreme predizborne kampanje. „Kao i porezu na automobile, reći ćemo Hasta la vista – baby!“ Obećati smanjenje poreza najkraći je put do srca američkih birača. Pošto ih je osvojio, Arnoldu će biti potrebna svesrdna finansijska pomoć administracije Buša juniora. Međutim, državna kasa je prazna, pošto je Buš junior radio upravo ono što Arnold planira u Kaliforniji: smanjio je poreze i povećao izdatke (u slučaju Buša juniora uglavnom na naoružanje i ratove). Jedan od komentatora je napisao: republikanci time slede privrednu filozofiju koja je otprilike isto toliko uverljiva kao i scenario za Terminatora 3.

Pri tom je Švarceneger, u odnosu na Bušovu administraciju, prilično liberalan. Zalagao sa za pravo na abortus, za prava homoseksualaca, a i supruga mu potiče iz same elite suparničkog, demokratskog tabora. Osim toga on se, na primer, protivi otvaranju novih naftnih bušotina na kalifornijskoj obali, koje predsednik Buš namerava da odobri. Sve u svemu, Arnold je za sada politička nepoznanica.

Svakako da je pored nezadovoljstva stanovnika Kalifornije zbog privredne recesije nekonvencionalni Švarcenegerov nastup uticao na njegov uspeh. Politički izbori u Americi odavno su se pretvorili u šou-biznis. Nije toliko bitno šta neko kaže, već kako to kaže; nije bitno šta neko predstavlja, već kako to predstavlja. Predizborne kampanje režiraju se po principu holivudskih produkcija.

Suvoparan, mrzovoljan, razrešen, dosadašnji demokratski guverner Grej Dejvis nije mogao da se meri s glamuroznom holivudskom zvezdom. Pogotovo što se drznuo da podigne porez. Kalifornijski izbori pretvorili su se u bučan i slikovit spektakl, pred silovitim nastupom glavnog protagoniste pao je stari poredak i novi junak je stupio na scenu. Može se reći da izborna pobeda Arnija, bodi-bildera i glumca bez ikakvog političkog iskustva, predstavlja nepoverenje birača u renomirani politički establišment. „Glasao sam za njega jer sam sit političira!“ izjavio je jedan stariji kalfornijski glasač pred tv-kamerama.

STVARNOST I VIC: Američka književnica Suzan Zontag izjavila je da je najpre mislila da je kandidatura Švarcenegera vic, „ali kod nas se vicevi pretvaravaju u krvavu stvarnost“.

Način na koji je Dejvis svrgnut s vlasti jedva jedanaest meseci posle izbora predstavlja presedan i otvorio je mnoga pitanja o postojećem kalifornijskom ustavu. Bogati kongresmen Darel Isa jednostavno je izbrojao pare kako bi se sakupilo 1,3 miliona potpisa, što je dovoljno za obnavljanje izbornog procesa. Na izbornim listićima glasači onda prvo biraju da li aktuelni guverner treba da bude smenjen (recall), a zatim biraju jednog od kandidata. Kandidat s najvećim brojem glasova automatski postaje novi guverner. Za Dejvisov opoziv je glasalo 55,4 upisanih birača.

„Ja sam ambiciozan čovek“, kaže Arnold, otac četvoro dece. Rođen je 1947. u Štajerskoj, u Austriji. Kažu da se toliko zagriženo bavio bodi-bildingom da mu je otac, komandant žandarmerije, ograničio trening na tri puta nedeljno. Već 1968. postao je Mr. Universe, a dve godine kasnije spakovao se i otišao u Ameriku. I zahvaljujući svojim mišićima i, pre svega, sposobnošću da samog sebe skupo proda, napravio je to što je napravio. Nije mu naškodilo čak ni to što je u mladosti navodno izlanuo da se divi Hitlerovom uspehu i što je petnaestak Amerikanki izjavilo da ih je seksualno zlostavljao. Arnold je sve to lepo demantovao i ljudi su mu poverovali.

Još da se promeni američki ustav, po kome samo neko ko je rođen na tlu SAD može da postane predsednik, pa da Arnold krene u osvajanje Bele kuće. Ta neće valjda ta sitnica da zaustavi jednog Terminatora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Zima, sneg

Zahlađenje

22.septembar 2026. I.M.

Prvi sneg pao na Goliji: Pahulje u septembru

Meštani golijskih sela kažu da su navikli na duge i hladne zime, ali ih sneg u septembru ipak iznenađuje

Nemačka

22.septembar 2026. M.L.J.

Državljanin Srbije poginuo na Oktoberfestu u Minhenu

Radnik obezbeđenja iz Srbije poginuo je na Oktoberfestu u Minhenu, piše nemački "Bild"

Tramp, mediji

Mediji u SAD

22.septembar 2026. I.M.

CNN, Politiko i MSNOW tuže Trampa zbog napada na slobodu medija

Medijske kuće traže hitnu sudsku zaštitu nakon odluke administracije da im uskrati pristup Beloj kući

Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure