Uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara Francuska se suočava sa nizom vandalskih napada na železničku infrastrukturu, kao i sa ozbiljnim bezbednosnim pretnjama. Ceremonija otvaranja pala je u senku strepnje od terorističkih napada, a obezbeđivaće je više od 45.000 policajaca
Olimpijske igre još uvek nisu zvanično otvorene, a incidenti su već počeli. Uoči ceremonije otvaranja Letnjih Olimpijskih igara u Parizu, vandali su napali francusku mrežu brzih vozova u nizu koordinisanih akcija koje su dovele do velikih poremećaja na nekim od najprometnijih železničkih linija u zemlji.
Državni železnički operater (SNCF) saopštio je da su piromani gađali instalacije duž linija koje povezuju Pariz sa gradovima kao što su Lil na severu, Bordo na zapadu i Strazbur na istoku.
Pozvali su sve putnike da odlože svoja putovanja. Popravke su u toku, ali će saobraćaj biti ozbiljno poremećen bar do kraja vikenda. Vozovi se vraćaju na svoja polazišta.
„Sinoć je SNCF bio žrtva nekoliko vandalskih činova na brzim linijama uz Atlantik, na severu i istoku. Požari su namerno podmetnuti da bi oštetili naše instalacije“, navodi se u saopštenju.
Pariz 2024 saopštio je da blisko sarađuje sa SNCF-om na proceni situacije. Niko za sada nije preuzeo odgovornost niti ima naznaka da li je akcija politički motivisana. Ministar saobraćaja Patris Vergrijet opisao je ta dela kao kriminalna.
Šef pariske policije rekao je da dodatno pojačava bezbednost na glavnim stanicama u prestonici. Ministarka sporta Ameli Oudera-Kastera osudila je „vandalizam“.
„To je potpuno užasno“, rekla je za BFMTV. „Ciljati igre znači ciljati Francusku“.
Osim problema sa železnicom, Francuska se suočava i sa drugim bezbednosnim pretnjama. Međunarodni aerodrom kod francuskog grada Bazel-Miluz-Frajburg evakuisan je danas i zatvoren iz bezbednosnih razloga, saopštio je taj međunarodni aerodrom koji se nalazi 20 kilometara jugoistočno od francuskog grada Miluza i 3,5 kilometara severozapadno od Bazela u Švajcarskoj.
Nakon nekoliko sati aerodrom je otvoren, a francuska policija je saopštila da je razlog evakuacije bila dojava o bombi, prenosi BBC.
Ceremonija otvaranja u senci strepnje od terorizma
Bezbednosne pretnje dovele su do osećaja strepnje uoči ceremonije otvaranja Olimpijade u srcu Pariza kasnije u petak. Izbor sportskih događaja kao meta sledi logiku samog terorizma. Na kraju krajeva, čuvena je izjava dugogodišnjeg stručnjaka za terorizam Brajana Majkla Dženkinsa da je „terorizam pozorište“. Ciljanje najistaknutijeg sportskog događaja, Olimpijskih igara, je čin za koji teroristi znaju da bi istovremeno mogao podići njihov profil i naneti trajni psihološki udarac Francuskoj.
Zbog toga Francuska sprovodi neviđenu mirnodopsku bezbednosnu operaciju, sa više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2000 agenata privatnog obezbeđenja koji obezbeđuju ceremoniju otvaranja. Snajperi će biti na krovovima, a dronovi će stražariti iz vazduha.
Očekuje se da će se u Grad svetlosti u narednih nekoliko nedelja sliti oko 15 miliona turista.
Foto: AP Photo/Luca BrunoPolicijske patrole u Parizu
Već bilo i hapšenja
U utorak je 40-godišnji muškarac rođen u Rusiji uhapšen i pritvoren, pod sumnjom da sarađuje sa stranim silama „kako bi podstakao neprijateljstvo u Francuskoj” – optužba koja može nositi kaznu zatvora do 30 godina, saopštilo je tužilaštvo u Parizu za „Politiko“.
Kremlj je u junu optužen za intenziviranje hibridne destabilizacione kampanje usmerene ka Francuskoj i Olimpijskim igrama, optužbe koje Moskva odbacuje.
Organizatori Olimpijade su još u martu smanjili broj posetilaca na ceremoniji otvaranja zbog straha od islamističkog terorističkog napada. Nekoliko nedelja kasnije, dve osobe su uhapšene pod optužbom da su planirale napad na Olimpijske igre, saopštila je francuska policija.
Istorija terorističkih napada
Francuzi još uvek pamte napad 13. novembra 2015. godine na koncertnu dvoranu Bataklan u Parizu, u kojem je ubijen 131 civil. Ipak, koncertna dvorana nije bila jedina kulturna manifestacija i laka meta koju su operativci Islamske države napali tog 13. novembra, jer su dva bombaša samoubice aktivirala eksploziv ispred stadiona Stad de Frans tokom fudbalske utakmice između Francuske i Nemačke – domaćina Evropskog prvenstva u fudbalu i Olimpijskih igara ovog leta.
U proteklih devet godina od napada na Bataklan, Francuska je bila vodeća žrtva džihadističkog terorizma na Zapadu. Zemlja je doživela više od 40 militantnih islamističkih napada, uključujući velike, složene napade koje su izveli dobro obučeni operativci. Štaviše, Francuska ima vibrantnu domaću ekstremističku sredinu i veliki broj povratnika iz Sirije i Iraka.
Kako piše časopis „Forin polisi“, tokom proteklih meseci donosioci politika i stručnjaci za terorizam širom zapadnog sveta oglašavaju uzbunu zbog ponovnog porasta terorističkih pretnji, pri čemu neki čak upoređuju situaciju sa nagomilavanjem upozorenja pre 11. septembra.
Prethodni incidenti na Olimpijskim igrama
Sportski događaji, a posebno Olimpijske igre, decenijama unazad su meta grupa i pojedinaca motivisanih raznim ideologijama. Svetski poznat je napad „Crnog septembra“ u Minhenu 1972. godine, kada su palestinski militanti ubili dva člana izraelskog olimpijskog tima. Godine 1996. je terorista po imenu Erik Robert Rudolf, motivisan krajnje desničarskom ideologijom, izvršio seriju bombaških napada na Olimpijskim igrama u Atlanti, direktno ubivši jednu osobu i povredivši više od 100 drugih.
Teroristi i nasilni ekstremisti takođe su poslednjih godina planirali i pretili napadima na druge sportske događaje. Ovo uključuje Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine u Rusiji i Evropsko prvenstvo 2021. godine održano u 11 zemalja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada
Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja
Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...
Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!