Odnos islama i Zapada

Islam danas

Dve globalne civilizacije su, čini se, pritisnute u složenoj konfrontaciji na različitim nivoima ljudskog delovanja. Jedna je utemeljena u muslimanskim zemljama, a druga u zapadnim (uglavnom Severna Amerika i zapadna Evropa). Radi pojednostavljivanja, koristićemo skraćene termine islam i Zapad iako oni ne zadovoljavaju i ne izražavaju raznolikost i složenost ni islama ni Zapada. Centralne ideje i jednog i drugog izražene su kroz proces globalizacije i radikalizacije, koja se vrti i kruži oko sveta kao atmosferska nepogoda. Komentatori su ovu konfrontaciju već videli u katastrofičnim terminima i nazvali je poslednjim krstaškim pohodom

Kontroverzni doktor Antinori

22.januar 2003. Zoran Jevtović

Marsovci su bili brži

Razne sekte i šarlatani mogu da diskredituju naučni rad pravih stručnjaka (ne mora da znači da je to Antinorijev slučaj). Dalje, nauka je promenila svoju prirodu, tj. vezala je naučna otkrića (ili "naučna otkrića") koja mogu da promene svet za njihov medijski odjek jer konferencije za štampu sve češće prethode pravoj proveri istinitosti. Time se rizikuje da se prava dostignuća i ne primete

Severna Koreja – SAD

22.januar 2003. Duška Anastasijević

Iz kaprica ili iz očaja

Severnokorejski diktator nema nikakvih motiva da izađe u susret američkim zahtevima, za njega je zabava tek počela. On možda jeste kapriciozan i esktravagantan, ali nije lud jer zna da se njegova pregovaračka pozicija meri količinama obogaćenog uranijuma

Izložba Tarnerova nagrada, Tate Britain, London

22.januar 2003. Siniša Savić

Dvorana varki

Polemike i kontroverze, koje redovno prate dodelu Tarnerove nagrade, najvažniji godišnji kulturni događaj na savremenoj umetničkoj sceni Velike Britanije, ni ove godine nisu izostale

Ninova nagrada Mladenu Markovu

22.januar 2003. Slobodan Kostić

Pet lica traži pisca

Budući da ove godine nisu ispunjena očekivanja niti načinjena iznenađenja, Ninova nagrada je našla svoju pravu meru: jednostavno, nekoliko ljudi bira jednu knjigu. I ništa više

Suđenja

22.januar 2003. Jovan Dulović

Sjeverin, drugi put

"Milan Lukić i njegovi ljudi oteli su i pobili otete iz voza", obelodanio je Petrović što je samo za trenutak dalo nade da će se zločin rasvetliti i utvrditi ko ga je i po čijem nalogu počinio. Naravno, to se nije dogodilo

Šesti vanredni kongres SPS-a

22.januar 2003. Nenad Lj. Stefanović

Igra detekcije

Šesti kongres najveće frakcije SPS-a mogao bi se po nekim iracionalnim slikama porediti sa onim petim KPJ (iz 1948. godine) kada su se tadašnji jugoslovenski komunisti polako i teška srca rastajali sa Staljinom. "Brkina" slika stajala je sve vreme u sali, govornici su ga ubeđivali da ga vole, da greši kada u pismu traži da se smeni rukovodstvo KPJ u zemlji

Nuspojave

15.januar 2003. Teofil Pančić

Otekline revolucije

Komrakovljeva naricaljka nad vlastitom hudom sudbom slika je i prilika sudbine "tekovina revolucije", one koja se možda nije ni dogodila

Intervju - Rajko Đurđević, vlasnik i generalni direktor Autokomerca, jugoslovenskog partnera koncerna Folksvagen

15.januar 2003. Miša Brkić

Kasno je za domaći auto

Mi još nismo doveli strateškog partnera. Ne verujem da niko nije hteo da dođe. Bilo je zainteresovanih, ali bojim se da postoji negativno nasleđe koje se zove Zastava i koja se gura u miraz svakom potencijalnom stranom partneru. A partner neće nasleđe, pogotovo negativno. On hoće čist račun i čistu početnu poziciju. Neće doći ni Opel, ni Mercedes, ni Suzuki, ni Daevu, ni Tojota, niko. Jer Folksvagen ima fabriku tu blizu, u Sarajevu, i Balkan je "pokriven" automobilima čija je cena prilagođena kupcu u ovom regionu

Željko Ražnatović, 1949–2000

15.januar 2003. Dejan Anastasijević

Posmrtni život Komandanta

Tri godine nakon ubistva u Interkontinentalu, mit o pokojnom Ražnatoviću nastavlja da se širi Srbijom i svetom. Zaštićeni svedok u procesu protiv Slobodana Miloševića, poznat kao K-2, potvrdio je da je tražio zaštitu zbog svoje "upletenosti" u Ražnatovićevo ubistvo. Posle tih reči, suđenje je zatvoreno za javnost, ali je mnoge u Beogradu uznemirila mogućnost da se na atentat u Interkontinentalu baci više svetlosti

Platni promet

15.januar 2003. Zoran Majdin

Uspešan prelaz

O preseljenju platnog prometa u poslovne banke polemiše se "na ovim prostorima" intenzivno već deceniju i po. Najzad je to urađeno i čini se – kako smo se nadali, dobro smo se udali

Ličnost godine 2002 - Mlađan Dinkić

15.januar 2003. Dimitrije Boarov

Čak i ja štedim u našim bankama

Redakcija "Vremena" je guvernera Mlađana Dinkića proglasila za ličnost godine 2002. pre svega zato što je u protekloj godini uspeo da od Narodne banke Jugoslavije stvori stabilnu i efikasnu instituciju, koja je uspela da stabilizuje dinar kao nacionalnu valutu i da mu obezbedi priznanje konvertibilnosti; koja je postigla dragocene aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, što joj je omogućilo da rapidno uveća državne devizne rezerve; koja je vratila poverenje u bankarski sistem Srbije – čisteći nemilosrdno sve propale i prevarantske banke sa svog novčanog tržišta; koja je u pet meseci bez ikakvih krupnijih incidenata glatko izvršila konevrziju oko 8 milijardi maraka i drugih evropskih valuta u euro ili druge svetske valute; koja je jesenas izvršila valjane pripreme za prenos platnog prometa iz državne službe u poslovne banke početkom ove godine. Ne potcenjujući napore reformista u drugim državnim institucijama i ne umanjujući značaj promena koje se odvijaju u privatizaciji i restrukturiranju naše privrede, ocenili smo da su rezultati guvernera Mlađana Dinkića u sređivanju toliko značajne, naše centralne monetarne ustanove u protekloj godini daleko isprednjačili ispred svih drugih pokušaja u drugim institucijama (da ne spominjemo one u kojima stvari uopšte ne kreću s mrtve tačke ili idu nagore) – da zaslužuju i naše skromno priznanje. Mlađan Dinkić je, to je utisak koji malo ko može da ospori, ličnost koja raspolaže i ogromnom "pozitivnom energijom" u popravljanju prilika i modernizaciji Srbije i jednostavnom "stručnom efikasnošću" koja njegove akcije čini delotvornim. (Mnogi imaju energiju bez rezultata ili stručnost bez efikasnosti ili efikasnost bez moralnih i strategijskih orijentira.) Po običaju proglašenja ličnosti godine, koji smo uveli pre godinu dana, kada smo Božidaru Đeliću omogućili da na našim stranicama ispriča svoju životnu priču, i Mlađanu Dinkiću dajemo istu priliku (uz najnužnija skraćenja snimka njegove ispovesti).

TV manijak

09.januar 2003. Dragan Ilić

Novogodišnji SKRK

U Slobino vreme novogodišnje programe obeležavala je ležerna atmosfera, slike obilja i skečevi kojima se slavila visprenost našeg čoveka u snalaženju tokom krize. Danas su, naprotiv, političari u tolikoj medijskoj žiži da mediji nisu sebi mogli da dozvole pauzu tokom novogodišnjeg programa

Mišel Uelbek, pisac koji provocira

09.januar 2003. Slobodan Kostić

Nemirna savest Zapada

Junaci Uelbekovih romana lutaju pustim predelima sveta u kojima se umesto ljudi mogu videti jedino utvare i senke. Za njih svet već odavno nije sigurno i toplo utočište; pisac je imao dara da primeti, talenta da takvo saznanje književno uobliči i hrabrosti da to javno kaže

Muke socijalista

09.januar 2003. Nenad Lj. Stefanović

Mira za kongres

Bar dosad, Mirjana Marković je često isticala kako je za nju uvredljivo upravo kada je neko tretira kao suprugu Slobodana Miloševića umesto kao naučnu radnicu i funkcionerku JUL-a

Svet – 2002. godine

U Buš-Sadamovoj senci

Reč koja je na međunarodnoj sceni obeležila odlazeću godinu svakako je terorizam, s prefiksom "anti" ili jednostavno bez njega. Poput produženog efekta terorističkog napada 11. septembra na Njujork i Vašington i prošlogodišnjeg rata u Avganistanu, najznačajniji protagonisti – a "Vreme" je odlučilo da kroz njihove portrete krokije podseti čitaoce na događaje koji su u svetu obeležili 2002. godinu – stajali su na jednoj ili drugoj strani ove zamišljene barikade. Naravno, bilo je i izbora, silazaka sa scene ili uspona na nju, jubileja... Ali, sve to uvek u velikoj senci dveju ključnih figura koje su gotovo cele 2002. dominirale naslovnim stranicama i udarnim vestima svetskih medija – Sadama Huseina i Džordža Buša, pa im i u ovoj svojevrsnoj hronologiji zbivanja, po izboru naše redakcije pripada uvodno mesto