Japanska industrija posle cunamija

20.april 2011. Marija Vidić

Cena postaje skuplja

Cunami nije opustošio samo japansku industriju već je i dobrim delom uzdrmao svetsku ekonomiju. Pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, izazvati kratkoročne nestašice nekih proizvoda, ali i zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike

Srpsko-evropska posla

20.april 2011. Vojislav Milošević

Geografsko poreklo restriktivnih zakona

U Srbiji su pod firmom "evropskih" zakona predlagani i donošeni neki restriktivni i strogi zakoni kakvih nema ni u jednoj "vodećoj" zemlji EU (ovo vodećoj shvatiti kao zemlji tradicionalne demokratije, stare članice Evropske zajednice ili još starije Zajednice za ugalj i čelik), ponekad ni u jednoj zemlji članici EU, pa čak ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji. Ne bi valjalo da "evropsko" zakonodavstvo u Srbiji posluži kao izgovor za suzbijanje slobode

Egipat posle revolucije

20.april 2011. Miroslav Višnjić

Otimači skrivenih milijardi

Reč demokratija u postrevolucionarnom Egiptu postala je šifra za novac, pa Egipćani i dalje svakoga dana demonstriraju po Kairu i širom zemlje tražeći da se Mubarak i njegovi saradnici koji su "pokrali milijarde" što pre izvedu pred sud, jer "što vreme više prolazi, para je sve manje". A očekivali su da će dolaskom demokratije ispružiti ruku i dobiti onoliko novca koliko im treba

SAD – budžetski deficit i prezaduženost

13.april 2011. Andrej Ivanji

Predinfarktno stanje

Budžet SAD za tekuću godinu izglasan je posle žestoke rasprave u poslednji čas. Mnogi analitičari smatraju, međutim, da je to bila tek pretpremijera za igru nerava koja predstoji prilikom kongresne rasprave o gornjoj granici do koje SAD smeju da se zaduže, a limit je 14,3 biliona dolara i mogao bi da bude probijen sredinom maja

Lisica i ždral

13.april 2011. Ljubomir Živkov

Rekvijem za Šilerovu

Pre koliko godina sam javnosti dostavio studiju o privatnim zatvorima? Država ne bi nikoga morala držati u kućnom pritvoru: ne bi izazivala podozrenje pravednika i opravdanu zavist lica koja kaznu izdržavaju izvan svoje kuće

Kultura sećanja

13.april 2011. moderator: Filip Švarm

Ustanička ulica – igrani film u suočavanju sa prošlošću

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Balkan medija fonda održan je 7. aprila okrugli sto posvećen umetničkom odgovoru na različite izazove vezane za rasvetljavanje ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina prošlog veka. Koliko igrani film Ustanička ulica, čije snimanje upravo počinje i koji se, između ostalog, bavi radom Tužilaštva za ratne zločine, može doprineti boljem i objektivnijem sagledavanju ovog problema? Šta spaja, a šta deli filmske stvaraoce i stvarne tužioce, istražitelje i sudije? Koliko je filmska vizija utemeljena na stvarnosti i koliko se i kako izuzetno traumatični događaji poput ratnih zločina mogu umetnički obraditi? O ovim i drugim pitanjima govore Gordan Kičić, producent i glavni glumac u filmu Ustanička ulica, Miroslav Terzić, režiser, Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, Siniša Važić, predsednik Veća za ratne zločine Suda u Beogradu, i Bruno Vekarić, portparol Tužilaštva za ratne zločine. Moderator okruglog stola bio je Filip Švarm

Nuspojave

13.april 2011. Teofil Pančić

Home, sweet home

Teško je, posle svega ovoga, suvislo i uverljivo zastupati ideju pravde i pravednosti koja se temelji na zakonu i ustavnom poretku. Šta god da kažeš, ne može da ne zazvuči šuplje

Hapšenje Božidara Vučurevića

06.april 2011. Tatjana Tagirov

Gospodar Trebinja i okoline

"Ako bude trebalo, napravit ćemo još lepši i stariji Dubrovnik", čuvena je budalaština koju je Vučurević izlanuo krajem 1991. godine. Neko duhovit je u komentaru na nekom od sajtova na vest da je uhapšen – pa ma kako i čime to hapšenje završilo – primetio: "Izaći će iz zatvora još stariji i još lepši"

Cenzura »Simpsonovih«

06.april 2011. Jelena Jorgačević

Ne pucajte na glasnika

Televizijske stanice u nekoliko evropskih zemalja procenile su da su komentari na račun nuklearne katastrofe u američkoj seriji "Simpsonovi" neumesne. Razlog je aktuelna kriza u elektrani Fukušima u Japanu. Čelnici televizijskih kuća počeli su pomno da preispituju "nekorektne" epizode. No, šta se dobija cenzurom serije koja godinama, kroz crni humor, opominje na opasnost od nuklearne katastrofe

Jedan neprevedeni intervju sa Sioranom

Noći u kojima niče nesanica

"Razočaranje u filozofiju okrenulo me književnosti. Da budem do kraja iskren, od tog trenutka mislim da je Dostojevski mnogo važniji od svakog filozofa. I da je velika poezija nešto jako neobično"

Veoma organizovani kriminal

06.april 2011. Miloš Vasić

Poreklo bogatstva Željka Ražnatovića Arkana

Podizanje optužnice protiv estradne radnice i Arkanove udovice Svetlane Cece Ražnatović izazvalo je novo zanimanje za poreklo novca tog famoznog bračnog para. Fenomen bračnog para Ražnatović najbolji je pokazatelj bezdržavlja, nemorala i bestidnosti Miloševićeve novokomponovane Srbije

Govor prilikom otvaranja izložbe "Kragujevačka tragedija 1941" u memorijalnom centru Buhenvald kod Vajmara 25. marta 2011.

30.mart 2011. Ivan Ivanji

Ispred i iza puščane cevi

U onoj gimnaziji u Kragujevcu, iz koje su žrtve morale da pođu u smrt, sada su na zidovima slike docnije proslavljenih bivših učenika. Među njima je i slika generala Milana Nedića, predsednika vlade po Hitlerovom blagoslovu u vreme okupacije, takođe i u vreme kada je izvršeno masovno ubistvo u tom istom gradu. General Beme u svom izveštaju glavnom komandantu sektora Jugoistok 28. septembra 1941. godine javlja da je razgovarao sa Nedićem o planiranim akcijama "sa najoštrijim merama" i ponudio mu da dâ ostavku, što je on odbio. Pod Nedićevom vlašću ubijeno je 84 procenta svih Jevreja u Srbiji. Da sam ja sastavljao ovu izložbu, podsetio bih na te činjenice

Izložba – »Kragujevačka tragedija 1941« u Buhenvaldu

30.mart 2011. Ivan Ivanji

Sećate li se Šumarica?

Zašto da se uzbuđujem koje će podatke saznati stotine hiljada posetilaca Buhenvalda o streljanjima u Kragujevcu, a koje neće? Zašto se ja uzbuđujem što moja zemlja zarad antikomunističke projekcije istorije pokopava antifašističke vrednosti koje deli onaj deo sveta kome težimo i sa kojim hoćemo da sarađujemo? Ne znam više zašto se uzbuđujem, samo znam da sam jedva uspeo da završim svoj govor prilikom otvaranja izložbe, jer mi se plakalo. Plakalo zbog ubijenih Kragujevčana, zbog svih ostalih žrtava i ratova i zbog besa usled sopstvene nemoći da se istinski pobunim protiv laži i prećutkivanja