Građanski rat u Libiji

02.mart 2011. Momir Turudić

Pukovnik pred streljačkim strojem

U osudi Moamera el Gadafija na istoj strani našli su se do sada nezamislivi saveznici, između ostalih palestinski Hamas, predsednik Irana Mahmud Ahmadinežad, SAD, Al Kaida. Tako je Ahmadinežad kritikovao libijsku vlast zbog "nezamislive represije" i rekao da ne razume kako neka vlast može da naredi vojsci i policiji da pucaju u svoj narod, koji ima pravo da izrazi svoje mišljenje. A Al Kaida Magreba je, uz poziv muslimanima da se bore protiv bezbožnog Gadafijevog režima, izrazila solidarnost sa demonstrantima i apelovala na "intelektualce, stručnjake i novinare" da podrže libijske građane

Intervju – Tarik Ali, pisac, levičar, aktivista

16.februar 2011. Vladimir Tasić

Demokratija i kapitalizam

"Elite u zemljama bivše Jugoslavije su veoma slične: korumpirane su i nemaju političkih principa. Desni centar ili levi centar, nebitno je. Postoji samo jedna vrsta političke zverke: neoliberalni političar koji gleda kako da uzme novac za sebe, za svoju porodicu, svoj klan, svoje kompanjone. To je savremena demokratija"

Dani koji potresaju arapski svet

02.februar 2011. Milan Milošević

Revolucija u zemlji faraona

Severnom Afrikom i Bliskim istokom ovog januara širi se talas "jasmin revolucija", socijalno političkih pobuna protiv autokratskih režima koji se raspadaju poput kula od karata, skoro kao oni 1989. u Istočnoj Evropi. U Egiptu s velikom energijom nastupa mlada, pobunjena Fejsbuk generacija, ali u arapskom svetu je sve mnogo komplikovanije

Karijere

22.decembar 2010. Milan Milošević

Drugi odlazak Mila Đukanovića

Ostavka, ni ishitrena, ni iznenadna, niti doneta pod pritiskom, predsednika Crne Gore, petostrukog premijera, čoveka sa "Indipendentove" liste 20 najbogatijih svetskih političara, uz Lukašenka jedinog istočnoevropskog komuniste koji nije silazio s vlasti posle pada Berlinskog zida

Kina u zapadnom ogledalu

15.decembar 2010. Milan Milošević

Nobelova zamka

Kako se Amerikanci odnose prema Kini vidi se po depešama iscurelim preko Vikiliksa, a kako se prema Pekingu odnose američki klijenti pokazala je afera vezana za ceremoniju dodele Nobelove nagrade kineskom disidentu na robiji Liju Sjaobou. Srbija je, po tradiciji, na vetrometini rešavala zagonetku po principu: Kina daleko, pare blizu – Evropska unija blizu, ali članstvo u njoj daleko

Florens Artman, bivša portparolka Haškog tužilaštva

01.decembar 2010. Slobodan Kostić

Lociranje Mladića nije problem

"Zvaničnici iz Srbije tvrdili su da imaju čoveka koji će ih odvesti do Mladića, Tribunal je dobio podatke da je Karadžić prelazio granicu između Srbije i Bosne u monaškoj odeći, a Hadžić je pobegao nakon dojave koju je dobio od osobe iz Ministarstva spoljnih poslova"

Filmski festival "Slobodna zona" – Retrospektiva

17.novembar 2010. Dejan Petrović

Simfonija kolektivne radosti

Na šestoj "Slobodnoj zoni" prikazano je ukupno dvadeset šest filmova koji preispituju društvenu i političku svakodnevicu vremena u kome živimo

Iz ličnog ugla – Srbija i Evropska Unija

17.novembar 2010. Đorđe Vukadinović

Mamuzanje mrtvog konja

U crno-beloj vizuri zapadnih propagandista, Srebrenica je postala simbolički operator za Aušvic. Miloševiću je namenjena uloga Hitlera, Mladiću Ajhmana – a Tadiću Vilija Branta. Pa, ko se u tu sliku uklopi, uklopio se. A ko ne – utoliko gore po činjenice. I po njega

Balkanski poslovi Vilijama Montgomerija

17.novembar 2010. Jovana Gligorijević

Američki preduzetnik

Kada se na jednom mestu nabroje svi poslovi i veze Vilijama Montgomerija, čak i kada se namerno zaobiđu po beogradskoj čaršiji naširoko prepričavani tabloidni skandali, očigledno je da je tu previše u najmanju ruku čudnih veza, sa još čudnijim, odnosno kontroverznijim ljudima, da je nekada zaista teško shvatiti ko je tu kome saveznik, a ko neprijatelj, ko kome radi o glavi i šta je čiji interes

Dnevnici Ratka Mladića (1)

Putovanje na kraj pameti

Haški tribunal nedavno je obelodanio sve dosad pronađene beležnice odbeglog generala Ratka Mladića. U dvadeset svezaka, na blizu pet hiljada stranica, sadržana je detaljna istorija Mladićevog ratovanja, od kninskog garnizona do Srebrenice i Dejtonskog sporazuma. "Vreme" od ovog broja objavljuje najzanimljivije izvode

Al Džazira nad Balkanom

29.septembar 2010. Momir Turudić

Na obe strane fronta

Za jedne je najpoznatija arapska televizija "zverka u jagnjećoj koži", za druge pak finansijski dobrostojeća mreža okrenuta kvalitetnom programu

Kultura sećanja – Povodom smrti ikone 9. marta

22.septembar 2010. Milan Milošević

Požuteli grupni portret s damom

Lament nad slikom slabašne žene s podignuta tri prsta, jednim od izbledelih vizuelnih otisaka pobunjeničkog duha Beograda, koji se nastavljaju igrankom

Pogledi – Srbija i NATO

15.septembar 2010. Prof. dr Predrag Simić

Tabu tema i njene posledice

Dilema se ne svodi na pitanje "ući u NATO ili ne". Sećanje na 1995. i 1999. godinu u Srbiji je suviše snažno da bi odgovor na to pitanje mogao biti potvrdan i to ne razumeju samo ostrašćeni krugovi na Zapadu

Nova knjiga Marije Todorove – Dizanje prošlosti u vazduh

18.avgust 2010. Muharem Bazdulj

Slabe pesme i jaka osećanja

Nacionalisti su netolerantni prema nijansama i prema znanju, veli Todorova, a to je nešto čemu mi ovde i dan-danas neprestano svedočimo. Uprkos praznoglavosti i nesolidnosti, nacionalistički lideri opstaju zahvaljujući održavanju atmosfere neprijateljstva i konflikta, potvrđujući iznova ispravnost davne Ničeove dijagnoze: "Kako dobro zvuče loša muzika i loši razlozi kad se ide na neprijatelja"

Rat i mir

18.avgust 2010. Milan Milošević

Avganistanska američka enigma

Zagonetku Avganistana pokušalo je da reši nekoliko imperija, od Džingis kana do Engleza i Sovjeta, a Amerikanci posle devet godina pokušavaju da nađu način da se otuda iskobeljaju, a čini se da se zaglibljuju. Kao onda u delti Mekonga

Međunarodni sud pravde

Trenutak istine

Trideset šest država, svih pet stalnih članica SB UN-a, stotine eksperata, savetnika i diplomata učestvovalo je u procesu pred Međunarodnim sudom pravde, što pokazuje da je teza o Kosovu kao "jedinstvenom slučaju" – puka koještarija

Srbija i NATO (4)

14.jul 2010. Filip Švarm

Ratno krštenje u Bosni i Hercegovini

Kada je 28. avgusta 1995. od minobacačke granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo trideset osam osoba, a devedeset ranjeno, NATO je započeo široko bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske. Ova operacija, nazvana "Razborita prisila", trajala je od 30. avgusta do 21. septembra 1995. NATO je u okviru nje izveo preko tri hiljade borbenih letova, a VRS je iznad Pala oborila francuski "miraž 2000K" i zarobila dva pilota

Intervju – Dragan Simić, profesor na Fakultetu političkih nauka

09.jun 2010.  

Korektno i kompleksno

"Bezbednost zemalja članica NATO-a danas se brani hiljadama kilometara daleko od njihove teritorije. Pretnje više ne dolaze od pojedinih država, već se radi o: terorizmu, ekstremističkim organizacijama i sajber terorizmu. Zato danas NATO želi da sarađuje sa svima. Bezbednosni kontekst je potpuno nov, pretnje su globalne. Više ništa ne možete da rešite odvojeno od drugih"

Tribina – Izazovi etičnog poslovanja u Srbiji u XXI veku

02.jun 2010. Ana Radić

Licemerstvo i čist obraz

Prva godišnjica Poslovnog kluba Momentum obeležena je promocijom publikacije "Kodeks poslovne etike" i raspravom o moralu u biznisu, medijima i državnoj upravi

Evropa pod vulkanom Eyjafjallajökull

28.april 2010. Milan Milošević

Laka proba smaka sveta

Kako je sitni pepeo sa Islanda, kao neki zli trol, otkrio i ranjivost tehnološkog društva, i isprepletane globalne ekonomije i neusaglašenost institucija Evrope u nastajanju

Trideset godina od smrti Josipa Broza Tita

28.april 2010. Ivan Ivanji

Fragmenti bolje prošlosti

Prilikom osnivanja KEBS-a u Helsinkiju 1975. kompleks "Finlandija" bio je tesan za 30 šefova država i vlada i njihove svite. I nehotice bi ti se lakat našao u bradi tadašnjeg predsednika Kipra, vladike Makariosa, ili na ramenu malenog predsednika Rumunije Čaušeskua. Kad bi se kroz tu gomilu kretali Brežnjev ili Ford, tadašnje vođe SAD i SSSR, njihovi telohranitelji bi nemilosrdno gurali u stranu čak i druge šefove država. Ali kada bi se Tito kretao kroz gužvu, ostali političari su se pred njim spontano sklanjali u stranu, kao što se Crveno more otvaralo pred Mojsijem. Preterujem? Bilo je tako, a nije se radilo o učenicima škola ili radnicima, koje su kod nas na silu izvodili da bi ga pozdravljali