Intervju – Timoti Džon Bajford, reditelj i scenarista

07.април 2010. Sonja Ćirić

Radost u sto slika

"Sadašnje televizijske emisije vide decu kao da su bića s druge planete, bića koja se benave. Šteta, to sigurno nije tačno. Čini mi se da današnji autori prave dečji program samo zato što moraju da ga prave"

Srbija i NATO (I)

Od komunističke oštrice do nezvanične članice

NATO je pristupanjem Grčke i Turske 1952. znatno ojačao svoju poziciju na jugu Evrope. Premda je Jugoslavija ostala van Alijanse, njeni strateški planeri su smatrali da joj treba dati čvrste garancije za bezbednost i tako je još više odvojiti od Sovjetskog Saveza i približiti Zapadu. Ovakva računica je odgovarala i Josipu Brozu Titu. On je tražio način da Jugoslavija bude uključena u zapadni odbrambeni sistem, ali i da očuva spoljnopolitičku i vojnu nezavisnost

Intervju – Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova

31.март 2010. Miloš Vasić

Niko ne može sam protiv organizovanog kriminala

Naši zločinci su svi iste nacionalnosti – zločinačke, glasi ukratko poruka ministra Dačića. Shodno tome, policije u regionu moraju da rade zajedno, jer im je svima protivnik isti. U intervjuu za Vreme, Ivica Dačić govori o organizovanom kriminalu, putevima heroina i kokaina, nužnosti saradnje kako lokalnih tako i policijskih agencija i službi bezbednosti sa svih kontinenata, o Darku Šariću i Stanku Subotiću

Grčka – Kraj homogenog društva

Grk se rađaš ili Grk postaješ

Imigrantski talas iz godine u godinu sve je veći. Ova poplava ljudi iz celog sveta koji su legalno ili ilegalno stigli u Grčku menja njen izgled. Još 1950. u Grčkoj je živelo 98 odsto Grka. Doskora nacionalno homogena zemlja naglo je počela je da se pretvara u multinacionalno i multicivilizacijsko društvo. Sve to prati pojava rasizma, nacionalne netrpeljivosti i nasilja

Tržište naftnim derivatima – Jeste skupo, nije najskuplje

31.март 2010. Zoran Majdin

Formula monopola i njegova cena

U razvijenim zemljama Evropske unije – Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Nemačkoj, Italiji, ali i Švedskoj i Norveškoj, gorivo košta isto, ponegde i više nego u vreme kad je cena sirove nafte bila na istorijskom maksimumu. U onim malo manje bogatim zemljama jeftinije je, ali ne drastično, a u onima na začelju je bitno jeftinije. Gorivo u Srbiji danas košta 20 odsto manje nego polovinom pretprošle godine, ali i upola skuplje nego početkom prošle

Samoubilački napadi

31.март 2010. Momir Turudić

Smrtonosni mučenici

Mada samoubilački napadi ne donose ni pobedu ni premoć – takvih napada je sve više. Prema izveštajima federalnih bezbednosnih službi, Rusija je poslednjih godina sprečila na stotine pokušaja terorističkih napada, ali, nažalost, nema garancije da se oni neće ponoviti

Susret u Briselu

31.март 2010. Dejan Anastasijević

Mramor, kamen i železo

Dok se Amerika i Evropa polako udaljavaju, predsednici Tadić i Josipović su u Briselu demonstrirali dosad neviđenu bliskost Beograda i Zagreba

Srpsko-hrvatski odnosi

31.март 2010. Milan Milošević

Opatijski kurs

Nije presudna sudbina tužbe i kontratužbe, već rešavanje mnogobrojnih otvorenih posleratnih pitanja koja se tiču položaja velikog broja ljudi

Mađarska

24.март 2010. Gabor Štajnic

Pare u kutiji

Pred parlamentarne izbore mnogobrojne korupcionaške afere potresaju socijalističku vladu

Intervju: Nataša Pantović Mihailović, izvršna direktorka Century 21 Serbia

24.март 2010. Ana Radić

Sigurnost pre svega

"Naša oblast poslovanja je konsalting i menadžment usluge. Mi se ne bavimo posredovanjem u oblasti nekretnina, već agencijama i pojedincima iz našeg sistema. Koliko je edukacija koju obezbeđujemo efikasna dokazuje podatak da su u poslednjih šest godina, naši poslovni treninzi najnagrađivaniji u svetu", kaže sagovornica "Vremena"

Srbija u regionu

24.март 2010. Aleksandar Ćirić

Na Brdo, s Brda i iza brda

Kako je okončan "diplomatski fijasko organizatora" ili, ništa blaže rečeno, "debakl" prošlonedeljnog skupa lidera zapadnobalkanskih država na Brdu kod Kranja i čime će to Srbija platiti, pošto je već kažnjena

Filantropija na zapadnom Balkanu

17.март 2010. Ana Radić

Savest i strast u kući Rokfelera

"Moj pradeda je bio pravi tajkun. Nije poslovao nelegalno, ali često je radio stvari koje nisu bile etičke. Zbog osećaja griže savesti, pritiska vlade i svog hrišćanskog vaspitanja, u jednom trenutku bio je na ivici nervnog sloma. Tada je uradio briljantnu stvar. Na predlog jednog ministra osnovao je humanitarni fond i odlučio da se tako oduži društvu", objasnio je Ričard Rokfeler, član Upravnog odbora Fondacije braće Rokfeler

Ubistvo Ivana Stambolića i pravosuđe

17.март 2010. Tatjana Tagirov

Državna odšteta za državni zločin

Ako je ova nevelika odšteta porodici Stambolić početak ispravljanja posledica zločina iz nedavne prošlosti, to valja pozdraviti. Ako je to tek incident s kojim se Država izvlači od odgovornosti za svoje zločine, možda smo napaćenim Stambolićima kupili malo tišine i zaborava koje kao porodica nakon svega zaslužuju, ali nismo kupili tišinu i zaborav za ostale žrtve čiji najbliži još čekaju naše priznanje da ih još boli ono o čemu mi danas i ovde, kao saučesnici Države, još uvek ćutimo

Konferencija o Zapadnom Balkanu

10.март 2010. Andrej Ivanji

Simboli, imena i druge stvari

Srbija insistira na tome da predstavnici Kosova nastupaju pod etiketom Kosovo-UNMIK. U Prištini zahtevaju da Kosovo tretiraju kao nezavisnu državu. Kompromisa za sada nema

Knjige

10.март 2010. Teofil Pančić

Pitanje banana

Slavenka Drakulić: Basne o komunizmu
s engleskog prevela Marina Čičin Šain (u saradnji s autorkom)
Profil international, Zagreb 2009.

Povodom 100. godišnjice rođenja Meše Selimovića

03.март 2010. Muharem Bazdulj

Srce i zavičaj

Meša Selimović je vrlo lokalan pisac, zapravo najlokalniji veliki jugoslovenski pisac. Nije slučajno da Danilo Kiš nigde i nikad u svom opusu ne pominje Mešu Selimovića. Kiša je u književnosti malo šta nerviralo kao couleur locale, a Selimovićevo je delo uprkos opšteprihvaćenoj univerzalnosti prepuno lokalne boje

Afrička rok scena

03.март 2010. Dragan Ambrozić

Adrenalin Afrika

Od kada su pre dve decenije izmišljeni world music i Bosmanovo pravilo u fudbalu, ova dva rastegljiva mentalna produkta globalne potrošačke civilizacije doprinela su emancipaciji Afrike kroz pop kulturu na neslućen način, otvarajući nam vrata afričkih dvorišta, u kojima se, gle čuda, još uvek odvija – stvaran život