Zona sumraka

16.maj 2002. Ljuba Živkov

Evo, ja se izvinjavam

Ne pada nam na pamet da glumimo Vilija Branta: neka se prvo izvini Alija nama, i Tuđmanov sin, kad mu se već ćaća izvukao

Nuspojave

16.maj 2002. Teofil Pančić

Apatin ne sme pasti!

Kako je od pompezne velikodržavne pričetine ostalo tek farsično katastarsko nadgornjavanje oko nekoliko tona panonskog blata, razblićkanog po senovitim dunavskim rukavcima

Ravna gora, dvanaesti put

16.maj 2002. Dragan Todorović

Lasta sa Draže

Vuk završno pozva za Beograd, pa na Vidovdan, diže tri prsta, pokloni se na sve četiri strane sveta, ponovi radnju, napravi piruetu, takoreći dvostruki aksl i onda uze da se daje, grli, ljubi, pozdravlja, prima na grudi, komanduje, slikaj

Jedrenje u Srbiji

09.maj 2002. Davor Konjikušić

Dah rečnog vetra

Jedriličari nade polažu u nove generacije, koje danas jedre u klasi "optimist" i možda će neki od njih jedra razapeti kao na grbu Beograda

Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka (2)

09.maj 2002. priredio: Aleksandar Ćirić

Šta se krije iza brda laži

Osnovni posao svake vlasti je, ako ne bezočno laganje, a ono bar pažljiva briga o korisnim količinama i načinu saopštavanja odgovarajuće istine. Po prirodi stvari grublja i donekle drukčije organizovana, svaka vojska drži kao tajnu sve svoje poslove, a naročito one za koje se prokleti neovlašćeni civili – pa bili i slučajne žrtve ili kolateralna šteta – posebno zanimaju. U slučaju osiromašenog uranijuma i posledica njegove upotrebe u Iraku 1991, Bosni i Hercegovini 1994/95. i SR Jugoslaviji 1999. moguće je, bez naročitog preterivanja, govoriti o zaveri ćutanja i izbegavanja u koju su uključeni ne samo SAD, NATO, vojne i civilne vlasti mnogih država nego i mnoštvo drugih organizacija. U svakom slučaju, "sudar istina" pobornika i protivnika upotrebe osiromašenog uranijuma za sada izaziva više nedoumica no što doprinosi razjašnjavanju problema

Bliskoistočna kriza

08.maj 2002. Berta Zekić Belson

Arafat ponovo partner

Dok u Vašingtonu Buš i Šaron kuvaju plan novog Bliskog istoka najavljujući regionalnu mirovnu konferenciju koja će se najverovatnije održati ovog leta u Turskoj, nasilje na Bliskom istoku ne prestaje

Simens

08.maj 2002. Tamara Skrozza

Integralna rešenja

Tokom jednonedeljne posete beogradskih novinara postrojenjima Simensa u Nemačkoj dalo se zaključiti da je Jugoslavija vrlo zanimljivo potencijalno tržište ove kompanije – u prošlom broju "Vremena" već je izneto da su naši novinari imali specifičan status na redovnoj konferenciji za novinare organizovanoj u Erfurtu, a čelnici kompanije redovno ističu da su i te kako zainteresovani za region jugoistočne Evrope. Poznato je naravno da siromašnoj (i što ne reći zaostaloj) zemlji kakva je naša svaka uspešna kompanija ima štošta da ponudi, ali u situaciji kada je široj javnosti saopšteno da se u dečijim klinikama hirurški instrumenti sterilišu na rešou i da se po broju personalnih računara nalazimo na pretposlednjem mestu u Evropi, pogledajmo šta bi to Simens mogao da nam pruži

Duvan i pol

04.maj 2002. "BBC onlajn"

Pušači rađaju devojčice

Ukoliko ste pušač a žarko želite da dobijete muško dete, možda bi trebalo da ostavite duvan, nova je naučna teorija

Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka(1)

04.maj 2002. priredio: Aleksandar Ćirić

Koliko nismo pogođeni ili Balkanski sindrom

Od sredine devedesetih, zastrašujuće posledice primene municije sa osiromašenim uranijumom izazivaju sve više nedoumica. "Vreme" će u narednim bojevima pokušati da što potpunije prikaže taj problem, već nazvan "atomska bomba XXI veka"

Devizna štednja kao javni dug

04.maj 2002. Dimitrije Boarov

Dafinine ovce i Jezdini pilići

Zašto je guverner Mlađan Dinkić, koji je do tančina opisao operacije i Jugoskandika i Dafiment banke promenio očekivani redosled poteza. Da se prvo krivično-pravno rasvetle slučajevi Jugoskandika i Dafiment banke, da se zatim doista utvrdi gde je išao novac ukraden preko ovih "piramida" i da se vidi nije li moguće identifikovati imovinu koja je nastala prevarnim radnjama kako bi i ona poslužila za kompenzaciju bar delića nastale štete. Tek na kraju postavilo bi se pitanje da li ceo narod treba i ovde da ispolji neku vrstu solidarnosti prema onima koji su pokušali da se bolje snađu u haosu siromašenja