Izbori u Grčkoj

11.mart 2004. Sonja Seizova

Smena generacija

Opšti zamor koji se ne ograničava stranačkim okvirima potvrđen je na izborima u nedelju 7. marta: 50 od ukupno 300 poslanika prvi put ulazi u skupštinu, dok mnogi od starijih (politički i biološki) partijskih kadrova, pa čak i bivši ministri, nisu uspeli da uđu. Time se potvrdilo da je Papandreuov glavni adut u kampanji – poziv na promene – bio apsolutno pogođen, ali očigledno ne dovoljno argumentovan, i da promena za mnoge znači promenu stranke na vlasti, sa liderima nove generacije i razumljivim obećanjima

80 godina nadrealizma (1924–2004)

10.mart 2004. Miroslav Karaulac

Između sanjanja i delanja

Pre tačno osamdeset godina u Parizu je objavljen Bretonov prvi manifest nadrealizma, pokreta koji je značajno uticao na umetnost XX veka

Lisica i ždral

10.mart 2004. Ljuba Živkov

Nezaštićeni svedok

Ne bi mi bilo pravo da kao očevidac zločina godinu dana potom budem ubijen, a da Sud ne pošalje veštake koji bi me nedvosmisleno identifikovali

Dodatak - "Vreme izazova"

10.mart 2004. Redakcija Vremena

Medijska etika

Poslednjeg dana novosadskog Sajma medija, u petak 27. februara, održana je, kao završna manifestacija, tribina o etici u medijima. Tribinu su, u okviru ciklusa "Vreme izazova", organizovali Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme", ovog puta u saradnji s novosadskim Radiom 021 i Novosadskim sajmom. Ciklus tribina "Vreme izazova" ušao je u treću godinu postojanja i na dosadašnjih desetak tribina analizirane su i pred javnost iznošene neke od najrelevantnijih tema ovog društva. Organizatori su se ovog puta opredelili da na sajamskoj manifestaciji posvećenoj medijima u prisustvu poslenika javne, medijske reči progovore o etici u medijima. Učesnici tribine bili su Dubravka Valić, predsednica Upravnog odbora novosadske Novinarske škole, Velimir Ćurguz Kazimir, direktor medijske dokumentacije "Ebart", Slobodan Beljanski, advokat iz Novog Sada, Snježana Milivojević, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i Čedomir Jovanović, političar. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme".

Novi srpski auto

10.mart 2004. Miša Brkić

Nema se, može se

Kako se promenila vlast u Beogradu tako je u Kragujevcu oživela velikosrpska ekonomska ideja da treba proizvoditi "domaći" auto, pa makar i na inostranoj platformi. Priča je kao iz onog bezobraznog vica: nemaš s čim, nemaš s kim, al' bar imaš gde

Žarko Korać

10.mart 2004. Žarko Korać

Smrt Reformatora

Dr Zoran Đinđić zatekao je policiju, vojsku i naročito njene službe bezbednosti, kao organizacije čiji je jedini zadatak bio eliminisanje svake mogućnosti za demokratski razvoj, kao istinska oruđa represije jednog režima

Dušan Mihajlović

10.mart 2004. Dušan Mihajlović

„Ko je među vama bez greha, neka prvi baci kamen

Imam puno ljubavi, vere i nade da Đinđićeva smrt nije uzaludna. Što su ovu istorijsku priliku prokockale njegova koalicija DOS, njegova vlada i njegova stranka, to morate pitati "nejakog Uroša" i njegovog mentora. Hoću da verujem da će nova vlada biti uspešnija na ovom planu. Jer ona će možda shvatiti moja upozorenja da atentat na Đinđića nije obračun kriminalaca, već da mnogo podseća na ubistvo knjaza Mihaila i prevrat iz 1903. godine

Godinu dana od akcije Sablja

10.mart 2004. Miloš Vasić

Sablja svilu ne seče

Sve je to moglo i bolje i brže, ama nije imao ko drugi i sa kim drugačijim. Bilo je dobro smišljeno, ali bezbednosno probušeno, pa su "žestoki momci sa vrelog beogradskog asfalta" (dripci i kriminalci) i "legalisti iz Kule" (zlikovci i profesionalne ubice) uspeli u pokušaju preventivnog kontraudara. Stradao je Zoran Đinđić, žrtva lude nade da se istorija može promeniti jednim ubistvom... Zaista: može li? Videćemo uskoro

Dvanaesti mart i druge strasti

10.mart 2004. Dragoljub Žarković

Drugo ubijanje Zorana Đinđića

U sitnom politikantskom kolu koje se igra na Đinđićevom grobu nema baš mnogo nevinih s obe strane političke barijere; nema nevinih ni među onima koji ga posthumno napadaju, niti među onima koji su ga svojatali, ali dok ovi drugi ispadaju danas tek glupi u duštvu, ovi prvi postaju opasni promovišući govor mržnje kao legitimno sredstvo javne komunikacije

Grčka uoči izbora

25.februar 2004. Sonja Seizova

Zamena identiteta

Interese širokih osiromašenih slojeva ovoga puta obećava da zastupa konzervativna Nova demokratija (ND), dok PASOK, osnovan kao najširi sloj levice 1974, danas izražava (novu) elitu i one koji se s njom identifikuju

Rio de Žaneiro

25.februar 2004. Sonja Kovacs

Krvavi karneval

Dvoje dece i jedan sedamnaestogodišnjak žrtve su policijske akcije "maksimalni pritisak" baš u vreme održavanja najluđeg karnevala na svetu

Nuspojave

25.februar 2004. Teofil Pančić

Šuškanje šuškama

Ovih dana svi nadugačko filozofiraju kako je "profunkcionisalo medijsko tržište"; u prevodu, radi se o tajkunizaciji medija, ali ni to nije ono najgore

Topola - takmičenje u "otmenom ispijanju vina"

25.februar 2004. Dragan Todorović

Petorica trezvenjaka i tri viteza

Takmičenje vinopija, na Čisti ponedeljak, zasnovano na najboljem nasleđu ovog narodnog običaja, a pod geslom "Vino piti,a ne opiti se", proteklo u otmenom ispijanju i uzornom držanju, tako da je , kako pravila predviđaju, pobednik primio odličja na nogama

Izborna skupština DS-a

25.februar 2004. Vera Didanović

Svi Tadićevi ljudi

Ubedljivom većinom glasova Boris Tadić izabran je za trećeg predsednika DS-a, dok, uprkos ovacijama, Čedomir Jovanović nije prošao na izborima za potpredsednika – čime su ispunjeni uslovi za ulazak DS-a u rekonstruisanu, mada još neformiranu Koštuničinu vladu

Suđenje Slobodanu Miloševiću u Hagu

25.februar 2004. Nenad Lj. Stefanović

Dupli ključ

Vest o odlasku sudije koji je čvrsto držao dizgine ionako komplikovanog sudskog procesa zazvučala je prilično dramatično i odmah izazvala lavinu komentara koji su uglavnom išli u dva pravca – ovaj proces nužno postaje još komplikovaniji i razvučeniji, a one Mejove dizgine pretvaraju se u dizgine od paučine

Šta je sa CK

19.februar 2004. Zoran Majdin

Na Ušću ništa novo

Šta koga briga, zapitao bi se neko dobrodušan, šta neko radi sa svojom imovinom koju je pošteno platio? Neko maliciozan odgovorio bi da je to važno zbog cene po kojoj se do vlasništva došlo: za pet miliona evra dobijena je više nego solidna betonska konstrukcija i šest hektara zemljišta, sa regulisanim komunalnim doprinosima za više od dva hektara poslovnog prostora. Da je gradnja od ledine započeta, kao što je građen Merkator, samo komunalni doprinosi bili bi blizu plaćenog iznosa