Reorganizacija NIS-a

13.јул 2005. Dimitrije Boarov

Otpuštanje dogovorne ekonomije

NIS bi trebalo da se dekomponuje u dve firme koje bi dugoročno ostale u državnoj svojini (dva javna preduzeća), u dve firme koje će očigledno prve u privatizaciju (uljne rafinerije) i u akcionarsko društvo, koje će državno vlasništvo napuštati prema modelu i u tempu koji odredi stopostotni akcionar – Republika Srbija

Intervju - ing. Milomir Kuzmanović, generalni direktor Termoelektra a.d.

13.јул 2005. Zoran Majdin

Na vratima berze

"Još od kada se sredinom sedamdesetih odvojio od Minela, Termoelektro je na tržištu i bez državnih dotacija. To tržišno iskustvo, još iz vremena samoupravnog socijalizma, pomoglo nam je da prebrodimo krizu devedesetih i da uhvatimo tranzicioni korak"

Ekskluzivno

13.јул 2005. Dejan Anastasijević

Sve ispovesti Radomira Markovića

Bivši šef Miloševićeve tajne službe je još 2001. u istrazi priznao brojne detalje o zločinima prethodnog režima, dovoljno da brojne saradnike svog gazde smesti na dugogodišnju robiju. Zašto je Marković ućutkan i kako je trinaest od petnaest njegovih potpisanih izjava nestalo bez traga

Suđenje za atentat na premijera Đinđića

13.јул 2005. Miloš Vasić

Svedok-saradnik i kontrola štete

Dejan Milenković Bagzi konačno se nagodio sa Jovanom Prijićem, posle dugih i bolnih pregovora. Sada se čeka da se sudsko veće Marka Kljajevića upozna sa Bagzijevim iskazom i odluči hoće li ga prihvatiti za svedoka-saradnika. Odmah su se pojavili znaci panike i usklađeni pokušaji kontrole moguće štete

Stjepan Mesić u SCG

13.јул 2005. Tatjana Tagirov

Zatvaranje knjige rata

Ono što Mesićevu posetu čini drugačijom od svih prethodnih poseta bilo kog državnika "s ovih prostora" jeste činjenica da je prvi put neko s te visine odlučio da se spusti među populaciju o kojoj se stalno u međudržavnim susretima priča, ali apstraktno, kao o duhovima – među Srbe izbegle iz Hrvatske

Civilna zaštita

Svašta nas može iznenaditi

"Republički nivo je strategijski i oni su veliki mislioci. Sve važno se dešava kod nas, u regionalnim centrima odbrane", kaže za "Vreme" pukovnik Momčilo Jovanović, načelnik Uprave za odbranu Beograda. "Tu mora da postoji red, jer ako nema reda i postupka u delovanju, onda haos prerasta u čudo. To je ono na čemu mi radimo, jer smo u tome najmoćniji"

EXIT broj pet

07.јул 2005. Slobodan Georgijev

Kultura izlaza

Kultura kao najživahniji deo srpskog društva iznedrila je mezimče koje već korača po čitavom regionu. Do polaska u školu moglo bi da bude u elitnom evropskom odeljenju

Dvovlašće u Prosveti

07.јул 2005. Sonja Ćirić

Ropac stogodišnjaka

Nekoliko meseci pred stoti rođendan, Prosveta ima dva direktora. Ovo nesvakidašnje iksustvo Prosveta preživljava pred privatizaciju

Intervju - Gordana Matković

07.јул 2005. Tamara Skrozza

Sirotinja i državi teška

"Srednja klasa danas podrazumeva mogućnost da uđete u samoposlugu, kupite sve ono što vam se učini da vam baš i nije najneophodnije, ali i da ne gledate koliko taj proizvod košta pre nego što dođete na kasu"

Južna Amerika

29.јун 2005. Sonja Kovacs

Živi i mrtvi

Za vreme argentinske vojne diktature ubijeno je, oteto i mučeno više od 30.000 ljudi. Najnovijom odlukom Vrhovnog suda Argentine ukinut je imunitet ubicama, otmičarima i mučiteljima, herojima globalnog rata protiv levice i podanika severnoameričkih doktrina. Većina bivših generala je odluku suda dočekala u staračkom domu ili je nije ni dočekala. Ipak, pravda će možda stići neke počinioce

Toni Bler i Evropa

29.јун 2005. Duška Anastasijević

Imperija uzvraća udarac

Ima ironije u činjenici da lideri sa Kontinenta optužuju svog britanskog kolegu za surovi evroskepticizam i egoizam, mada Britanija od Vinstona Čerčila nije imala lidera sa snažnijom vizijom ujedinjene Evrope

Nuspojave

29.јун 2005. Teofil Pančić

Jare i pare

Izeš autonomiju koju će maltene ukinuti nekoliko nadrndanih prestoničkih činovnika, a da to ne proizvede posledice dramatičnije od verbalnih izliva jeda dvojice-trojice ravničarskih demogubernatora

Privatizacija poljoprivrednih dobara u Vojvodini

29.јун 2005. Dimitrije Boarov

Junkeri ponovo jašu

Stari strah od agrarnih velikaša nije lako objasniti, jer je, za razliku od Vojvodine, Srbija ušla u XX vek sa samo osam poseda krupnijih od 500 hektara i poznato je da su se srpski nacionalni radnici ponosili okolnošću da je Srbija zemlja slobodnih, autonomnih seljaka, pošto su smatrali da je baš to osnova navodno urođenog "demokratskog duha" naše nacije. Možda nečega i ima u toj tezi, ali ona je, čini se, pored tog blagotvornog uticaja na utemeljenje "nacionalističkog populizma", imala katastrofalne posledice po razvoj poljoprivrede u Srbiji