Tribina - Vreme izazova
Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu
U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Austrija
Crveni preokret
Pravi hit u Štajerskoj je gotovo zaboravljena, marginalizovana, decenijama pomalo smešna Komunistička partija Austrije
Dosije - Cena nafte
Atomima i vetrenjačama protiv naftnih magnata
Kina i SAD već su pripremile projekat za odbranu od preskupih barela, u kome dominira izgradnja nuklearki. Evropska unija takođe ima spremljen odbrambeni plan, u kome se oslanja na alternativne izvore, ali i na atome. Ministarstvo energetike ignoriše naftnu krizu, u najmanju ruku kao da je Srbija članica OPEC-a, iako ćemo samo za ovu godinu potrošiti preko 620 miliona dolara više za uvoz nafte
Navigator
Kome treba računar
Iskustvo iz Luksemburga
"Srbija ima jeftin internet"; "Vreme" br. 768
Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima
Lovci i žrtve
Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje
Uragan Rita
Američka vežba evakuacije
Za razliku od situacije sa Katrinom, američke vlasti sada su se suočile ne sa problemom nedovoljnog već prevelikog odziva. Evakuisano je više od tri miliona ljudi u izuzetno kratkom roku. To je izazvalo neviđeno zakrčenje saobraćaja, nestašice goriva i mnoge druge organizacione probleme
Portret savremenika - Svetozar Marović
Ni tamo, ni ovamo
"Možda je moja politička karakteristika trpljenje, to što sam uvek negde između, što verujem u neku meru", opisao je svoju "političku posebnost" predsednik SCG, koji, nakon optužbi za potpisivanje štetnog ugovora o nabavci vojne opreme, kaže da se ipak neće povući sa funkcije koju obavlja "u interesu evropskih ciljeva SCG"
Nemačka
Postizborni poker
Angela Merkel ima živce od čelika, ali sasvim se opušteno i s čvrstim živcima, barem javno, pokazuje i Gerhard Šreder
Intervju - Dr Bodin Drešević, direktor Razvoja, Majkrosoft
Ostrvo izuzetnosti
U beogradskom centru razvijaće se podrška za prepoznavanje rukopisa za veliki broj evropskih jezika uključujući i srpsku ćirilicu i latinicu. Povratak stručnjaka koji je izuzetno visoko pozicioniran u hijerarhiji direktora kompanije uneo je izvesno uzbuđenje u beogradsku kancelariju, ali i u domaću javnost
Intervju - Stojan Stamenković, ekonomski analitičar
Prodor privatnog sektora
Srbija pet godina posle Miloševića
Učinak demokratske petoljetke
Peti oktobar 2005. godine, peta godišnjica od kad je praktično srušen Miloševićev režim, tokom proteklih političkih svađa već je doživeo nekoliko suprotstavljenih tumačenja i reinterpretacija. Valjda je zbog toga i izbegnuta ponuda Evropske unije da pregovori o asocijaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore simbolički počnu 5. oktobra ove godine – mada je već i sam taj početak pregovora možda najkrupniji "ekonomski rezultat" te "demokratske petoljetke"
Slovenija
Pupin kao Radovan III
Dok Srbijom haraju svakakve ijade, od roštiljijada do kupusijada, ovdašnja srpska zajednica dosetila se – bibliotekijade
Knjige - Čaj u Sahari Pola Boulsa
Odavde niko ne izlazi živ
Izdavač: Rende, Beograd, 2005.
Prevod sa engleskog: Vladimir Arsenijević
Stožernim umetničkim ostvarenjima ovog pokoljenja pisaca, koje će nešto kasnije biti nazvano bit-generacijom, s pravom se smatraju romani Goli ručak Vilijama Berouza i Na putu Džeka Keruaka. Najčešće se, međutim, previđa pionirska uloga Pola Boulsa: on je bio taj koji je romanom Čaj u Sahari (1949) budućim bitnicima poručio da izlaz ne postoji, ali da ga svakako treba tražiti do poslednje kapi ne samo krvi već i svih ostalih telesnih tečnosti
39. Bitef - rekapitulacija
Čežnja za izgubljenim
Protekli 39. po redu Beogradski teatarski festival bio je verovatno najbolji za proteklih desetak godina: njegov vrhunac bez ikakve sumnje bila je predstava Eraritjaritjaka švajcarskog Teatra Vidi
Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (1) - trgovina ljudima
Novo ime starog posla
U relevantnim svetskim izveštajima koji tretiraju problem trgovine ljudima (trafficking in people), kao što su godišnji izveštaji američkog Stejt departmenta ili agencija UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala, područje Zapadnog Balkana ili Jugoistočne Evrope ne zauzima centralno mesto, ali je daleko od toga da se ovaj problem sveo na meru koja bi mogla da bude društveno podnošljiva. Prostor od Rusije i Ukrajine na istoku, preko Moldavije i Rumunije, kroz Srbiju i Crnu Goru, ka Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i dalje na zapad poslednjih je petnaestak godina bio meka za granu organizovanog kriminala koja je trgovala ženama, uglavnom u cilju seksualne eksploatacije, i decom, u cilju radne eksploatacije – prosjačenja ili prodaje porodicama na Zapadu koje nemaju decu. Serija tekstova koju će objaviti "Vreme" ima za cilj da predstavi stanje u ovoj oblasti posmatrajući problem u kontekstu regiona kroz analizu postojećih istraživanja, razgovorima sa relevantnim učesnicima u borbi protiv ovog dela organizovanog kriminala i predstavljanjem učinaka tih aktivnosti u poslednjih nekoliko godina
Izjava nedelje
„Ja sam osvedočeni borac protiv korupcije u pravosuđu i dovođenje mog imena u vezu sa nečasnim poslovima je skandalozno i bezobrazno.“
Borivoje Borović, jedan od advokata koji su branili "Jotkinu grupu", odbija svaku odgovornost u slučaju podmićivanja sudija Vrhovnog suda ("Kurir")
Iz ličnog ugla
Ko je pobrkao lončiće – Svetska banka ili MMF?
Treba svakoga u ovoj zemlji da brine kolika je inflacija, ne zbog MMF-a, ne zbog Svetske banke, nego zato što naša sirotinja strada kada raste inflacija, ali najviše stoga što strateški investitori u širem krugu zaobilaze zemlje koje ne znaju kako da je obuzdaju
Lisica i ždral
Lelek dragog slušaoca
Skidam kapu Bergmanu i blagosiljam ga za filmove u kojima se čuje samo ljudski govor (mada njegovi junaci dosta i ćute)
Film
Lutrija u Bambilendu
Ostrvo
Režija: Majkl Bej
Uloge: Juan Mekgregor, Skarlet Johanson, Stiv Bušemi, Šon Bin
Radikalsko spremanje kikindskog Doma omladine
Ko nam je smestio Ćelavu pevačicu
Urednik u kikindskom Domu omladine, pisac Srđan V. Tešin, od radikalskih opštinskih vlasti dobio je otkaz. Ono što mu se zameralo, kako se moglo čuti između ostalih bizarnih detalja, bilo je i to što je jednu predstavu sa repertoara nazvao Ćelava pevačica: "Kako mu je samo takvo nešto blesavo palo na pamet?" O svom iskustvu povodom ovog "slučaja", za "Vreme" piše smenjeni urednik
Jedna stogodišnjica - Vladan Desnica (1905–2005)
O usporavanju sveta
Desničina famozna dvojna pripadnost, neupitnost njegovog značaja, podjednako u srpskoj i u hrvatskoj književnosti, podsećaju nas na jednu činjenicu bez koje nije moguće razumeti književnost jugoslovenskog veka, a bojim se, u velikoj meri to nije moguće ni danas. Kada se prisetimo kako se nekada, u vremenu kada je pisao i Vladan Desnica, postajalo veliki pisac, ne možemo ni zaobići ni zaboraviti činjenicu da je značaj nekog pisca određivao ne samo nacionalni, nego, upravo, i u presudnoj meri, nadnacionalni, južnoslovenski kulturni prostor