Nuspojave

28.октобар 2009. Teofil Pančić

Hleb, mleko i Qrir

Ne čini li vam se da niko ne uspeva da definiše, da "uhvati" šta je tačno to što nas toliko nervira kod tabloida

Milorad Dodik – Bosna prebivalište, Srbija domovina

28.октобар 2009. Vera Didanović

Dragi gost u Beogradu

Poseta Medvedeva Beogradu potvrdila je ocene da bi se izveštaj o učesnicima bilo kog značajnog skupa u Srbiji mogao završiti istim rečima: "I, naravno, Dodik." Da li je premijer Republike Srpske tako često u Srbiji zbog bratske ljubavi ili iz političkih interesa i čijih

Gde služe kazne Srbi osuđeni u Hagu

28.октобар 2009. Jovan Milević

Zatvorski dan u tuđini

Uslovi pod kojima zatvorske dane provode osuđeni za ratne zločine u Hagu koji su poslati na izdržavanje kazni u 11 evropskih zemalja najviše zavise od "opšteg stanja u zatvorima određene zemlje", pa se može zaključiti da je najbolje onima koji kazne služe u skandinavskim zemljama. Verovatno najgori tretman imaće Milan Martić u Estoniji, pošto njihovi zatvori među pobrojanim zauzimaju mesto blizu dna tabele

Intervju – Radovan Jelašić

28.октобар 2009. Ana Radić

Katastrofičari u mišjoj rupi

Afirmisanje štednje ne treba da bude kampanjski, nego kontinuirani posao banaka i odraz stava građana da svakog meseca pokušaju da uštede neku minimalnu sumu. Štednja treba da bude pre svega negovanje principa dobre prakse, a ne samo sposobnost da se izdvoji veća količina novca, tvrdi guverner Jelašić

Lisica i ždral

21.октобар 2009. Ljubomir Živkov

Sto mu gromova

Postojao je zamysel da se trubači grupišu po bojama i da svojim telima ispišu benetonsko MEDVEDEV, ali većina ima bordo odela

Slučaj Crna Reka

21.октобар 2009. Tamara Skrozza

Lopate, batine i jeftino politikantstvo

Iako zakoni Republike Srbije zabranjuju silovanje i nasilje nad bilo kojim čovekom, činjenica da su u Duhovno-rehabilitacionom centru u Crnoj Reci građani ove države silovani i premlaćivani nikog posebno ne potresa. Priča koja je mogla da bude završena po kratkom postupku, sada je obogaćena bizarnim detaljima, simboličnim kaznama i nadrealnim unapređenjima…

Rumunija – Raskrsnica ilegalne imigracije

21.октобар 2009. Adrijan Mogoš i Dobriha Bjale

Putešestvije Murada Alina Erdogana

U Rumuniji i Bugarskoj lako mogu da se nabave lažni lični dokumenti. S njima brojni ilegalni migranti ulaze u zemlje zapadne Evrope. Početkom juna testirao sam svoje lažne isprave da bih utvrdio da li izmišljeni Turčin Murad Erdogan može da glasa u Rumuniji na izborima za Evropsku uniju. Otišao sam na glasačko mesto opremljen skrivenom kamerom. Niko ništa nije primetio i niko od zvaničnih kontrolora nije doveo u pitanje moj identitet

Istorijske hronike

21.октобар 2009. Milan Milošević

Ruski visoki gosti

Kako se nekad govorilo, po formi rusko-srpski odnosi su tradicionalno dobri i u usponu, a po sadržaju, sada imaju više ugljovodonika

Reforma pravosuđa

14.октобар 2009. Tatjana Tagirov

Kadrovi i njihov višak

Bilo bi dobro da, bar nakon što novi pravosudni dužnosnici budu izabrani, na uvid javnosti daju svoje biografije iz kojih se može zaključiti zašto su izabrani oni, a ne neki drugi

Nuspojave

14.октобар 2009. Teofil Pančić

Lagumska posla

Nagradno pitanje glasi: kako se demokratska politika slaže sa etničkim čišćenjem zemunskih ulica

Sećanje jednog Beograđanina

14.октобар 2009. Slobodan Georgijev

Na Berlin! Na Gitlera!

Kako su Beograđani videli "bitku za Beograd", šta se dešavalo u njihovom gradu tih dana i kako su se obični ljudi osećali, govori za "Vreme" Miroslav Nedić (86), inženjer u penziji

SAD – Nobelovac Barak Obama

14.октобар 2009. Duška Anastasijević

Neželjena nagrada

Obama je skrušenim tonom i nevoljnim prihvatanjem priznanja koje po sopstvenim rečima nije zaslužio želeo da predupredi svako likovanje u njegovom taboru, ali ga ni dobro odmereni govor nije spasio od ciničnih komentara iz konzervativnih krugova

Intervju – Vladimir Paskaljević, reditelj

14.октобар 2009. Sonja Ćirić

Uloga đavola u srpskoj tranziciji

"Većina domaćih reditelja koji su u komisijama za dodelu sredstava, pogotovo onih mlađih (takozvani pajkićevci), uopšte ne poznaje evropski film i ne priznaje ništa osim takozvanog žanrovskog filma. To je neka teorija koju favorizuje nekolicina profesora na Fakultetu dramskih umetnosti i tako vaspitava desetine generacija. To je kao kad biste studirali književnost na delima Mir Jam i Dena Brauna, a podsmevali se Andriću i Šekspiru. E, to jeste pravi horor"

Lični stav – Lekovi ili priča o trendovima novog doba

14.октобар 2009. Svetlana Vukajlović

Prodavanje bolesti

Slučaj iz Slovenije nije priča o nekoliko možda podmićenih lekara, već priča o tome kako farmaceutska industrija globalno postaje vlasnik medicinskog obrazovanja i koristi edukaciju kao marketinški alat u cilju stvaranja profita u Srbiji, Sloveniji, Nemačkoj, Americi, bez razlike

Oslobođenje Beograda

14.октобар 2009. Filip Švarm

Naši tragični, slavni i veliki dani

U noći 19. na 20. oktobar 1944. partizan Mladen Petrović, dok su se još razmjenjivale granate i rafali, razvio je jugoslavensku trobojku sa petokrakom na tada najvišoj zgradi u gradu – palati "Albanija". Beograd je konačno bio slobodan

Intervju – Aleksa Đilas, sociolog

14.октобар 2009. Ljiljana Smajlović

Nade i planovi zaboravljenih emigranata

"Mi oko ‘Naše reči’ nismo pripadali nikome osim samima sebi." Tim rečima poznati beogradski esejista tumači svojevrsni uticaj malog londonskog emigrantskog časopisa u razvoju opozicionog pokreta u predratnoj Jugoslaviji

Jermenija – Istorijski sporazum sa Turskom

14.октобар 2009. Jovan Hiršl

U senci pogroma

Turski izvori priznaju da je u toku "nesrećnih i tragičnih događaja" za vreme Prvog svetskog rata život izgubilo do 300.000 Jermena, jermenski izvori govore o milion i po žrtava i tvrde da je izvršen genocid. Kako bi normalizovale odnose, dve susedne zemlje dogovorile su se da se na državnom nivou uzdržavaju od istorijskih ocena

Dve decenije od smrti Danila Kiša

14.октобар 2009. Muharem Bazdulj

Smrt, literatura

Kao što se u današnjem Beogradu i Beču na prvi pogled vidi da su preveliki i prekomplikovani za Srbiju i Austriju, da su pravljeni i baždareni za veće i komplikovanije zemlje, tako je i Kišovo delo preveliko za bilo koju južnoslovensku književnost. Ono pripada onom fantomu kojeg više nema ni na univerzitetskim katedrama