Komentar

28.јул 2022. Nedim Sejdinović

Protest u Novom Sadu: Vrući dani i uzavrela atmosfera

Večerašnji protest u Novom Sadu je odgovor građana na nasilje ljudi iz kriminalnog miljea koji su prošlog četvrtka čuvali odbornike Gradske skupštine. Na protest pozivaju nevladina udruženja okupljena oko kampa „Šodroš survivor“ i poznate ličnosti, a istovremeno, vlast ih poziva na kontraprotest

Tradicija

27.јул 2022. Živoslav Miloradović

Velur iz Ale

Velur je mekana i kvalitetna tkanina dlakave površine, proizvodi se od grebane vunene pređe, tkanjem. Tkanina se čupavi, zatim šiša na željenu visinu stršećih vlakana, a završnim procesom valjanja vlakanca se priljubljuju uz površinu tkanine. Posebno su na ceni veluri od kamiline ili lamine dlake, te kašmira. Evropom se raširio iz malenog gradića u Italiji

Knjige

27.јул 2022. Božo Koprivica

U osvit bola

Na Selmanovoj tezgi s lubenicama dečak M. R. pojeo je osmeh i smrt i ispljunuo mlečne zube. I postao pesnik

Vilijam Bulit i vek američko-ruskog neprijateljstva (2)

27.јул 2022. Dragan Bisenić

Od “džentlmenskog sporazuma” do oštrog neprijateljstva

Kada je Kongres Kominterne počeo 25. jula 1935. godine, Sovjetski Savez više nije mogao da se uklopi u Bulitovu paradigmu međunarodnog liberalnog svetskog poretka. Kako je razumeo prirodu Sovjetskog Saveza, sovjetsko rukovodstvo se nije razlikovalo po svojim namerama od imperijalističkih sila koje su skoro pobedile u Velikom ratu, i donekle od onih koje su sklopile mir

Korona virus

27.јул 2022. Jovana Gligorijević

Srbija u sedmom talasu

Omikron soj je, očigledno, važna pojava za dalji tok epidemije, međutim, sa popuštanjem mera ceo svet beleži novi rast zaraženih korona virusom. U Srbiji je novi talas zaražavanja tek počeo…

Portret savremenika – Šaip Kamberi

27.јул 2022. Nikola Lazić

Poslanik na žici

Prijatelji i oni koji prate njegov dosadašnji “politički habitus” reći će da je nadrastao lokalnu scenu, koja podrazumeva bavljenje manje inspirativnim temama poput kanalizacije, kontejnera i vodovoda, te da je Skupština, u kojoj je za dve godine postao prepoznatljiv u celoj Srbiji, njegovo prirodno okruženje

Nuspojave

27.јул 2022. Teofil Pančić

Jelek, anterija i Smakovci

Hoće li nam sad, nakon svih ideoloških tabua, patriotskih tabua, religijskih tabua i ostalih koji su nas jahali, čak i izvesni rokenrol bendovi postati “svetinje u koje se ne dira”? Pa, ima li to igđe na svijet?!

Intervju – Kameron Manter, bivši ambasador SAD u Srbiji

27.јул 2022. Slobodan Kostić

Srbija ima vlast kakvu zaslužuje

“Dok sam bio ambasador u Beogradu, sreo sam se više puta sa Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem. Rekli su mi da su posvećeni evropskoj perspektivi Srbije, što je bila dobra vest, s obzirom na istorijat Srpske radikalne stranke tokom devedesetih. Sada, nakon jedne decenije, možemo videti rezultate vladavine Srpske napredne stranke”

Vesti

27.јул 2022. M. T.

Ponos Aleksandra Vučića: Deset godina apsolutne vlasti

Hvalisanja o „više izgrađenih autoputeva nego u prethodnih 50 godina i više bolnica nego u prethodnih 60 godina“ i blistavom ekonomskom usponu Srbije do sada su bezbroj puta demantovana od strane stručnjaka, i to javno

Vesti

26.јул 2022. S.Ć.

Koalicija za slobodu medija i UNS: Hrkalović preti Jeleni Zorić

Dijana Hrkalović je u ponedeljak na TV Hepi iskoristila priliku da nizom netačnih informacija uputi pretnje novinarki BIRN-a i Vremena Jeleni Zorić, pominjući njenog brata. Novinarska udruženja osuđuju ove perfidne pretnje i naglašavaju da se time znatno ugrožava već ugrožena bezbednost novinara u Srbiji

Vesti

26.јул 2022. S.Ć.

Oliver Varhelji: Srbija pravi male korake ka EU

Srbija, kandidat za EU, okleva da se pridruži sankcijama protiv Rusije, pa ipak vide se pozitivni znaci poslednjih meseci ka usklađivanju spoljne politike sa EU. Istovremeno, EU shvata da Evropa neće imati bezbednost, stabilnost i prosperitet bez pune integracije Zapadnog Balkana, i spremna je da na tome radi, smatra evropski komesar za proširenje

Intervju

24.јул 2022. Tamara Nikčević

Aleksandar Vučić: Tako govoraše vd predsednika SNS-a

„Tokom svoje vladavine, Demokratska stranka je – kao Staljinov Politbiro – suspendovala sve institucije, pa su, umesto u Vladi ili u Skupštini, odluke donošene na takozvanom predsedničkom dvoru. Andrićev venac je bilo mesto sa koga se upravljalo državom“, rekao je Aleksandar Vučić  u svojstvu vd predsednika Srpske napredne stranke u intervjuu za „Vreme“ u julu 2012. nakon što je Boris Tadić izgubio predsedničke a DS parlamentarne izbore, pa je on potpisao koalicioni sporazum sa Ivicom Dačićem i Mlađanom Dinkićem o formiranju Vlade. Od tada je prošlo 10 naprednjačkih godina. Kako je mislio i šta je govorio Vučić pre nego što je postao prvi potpredsednik Vlade i ministar odbrane, pa predsednik SNS-a, premijer, predsednik države i apsolutni vladar Srbije koji vlada sa Andrićevog venca na kome se donose sve odluke, zabeležila je u intervjuu sa njim Tamara Nikčević u tekstu „Mišković i Beko nisu sastavljali Vladu“

Komentar

24.јул 2022. Ivan Milenković

Savremena levica: Zarobljena u providnoj kutiji mrtvih ideja

Izložen batinama i s leve i s desne strane, liberalizam se okrenuo sebi i iz sebe porodio ono što se, danas, naziva neoliberalizmom, dakle liberalizmom koji isključuje leve ideje iz sebe. Liberalizam bez levih ideja, međutim, nije liberalizam, kao što ni leve ideje bez liberalizma nisu drugo do savršena podloga za teror

Na današnji dan

23.јул 2022. Momir Turudić

Dragan Babić (1937-2013): Umijeće življenja

Dragan Babić, jedan od najvećih novinara u Srbiji i Jugoslaviji, preminuo je na današnji dan, 23. jula 2013. godine. Babić je bio autor nekih od najboljih televizijskih emisija i serija, poput "Dvogleda",  koji je bio namenjen deci. U njegova nezaboravna ostvarenja spadaju i "Kino-oko", "To sam ja", "Umijeće življenja", "Kraj epohe", "U senci", "Nacionalna geografija"... O kultnoj emisiji "Umijeće življenja", koju je pred sam početak rata radio u Sarajevu sa Mirjanom Bobić-Mojsilović i Aleksandrom Tijanićem, Dragan Babić pričao je za „Vreme“ 2009. godine u tekstu „Televizija i ljudi na vulkanu“

Pregled nedelje

22.јул 2022. Filip Švarm

Izazov ili istina: Zašto više niko nikome ne veruje

Ako zakoni i društvene norme ne vrede za one koji bi trebalo da ih sprovode, zbog čega moraju da važe za bilo koga drugog; ako ljudi poput Slobodana Milenkovića ili Aleksandra Obradovića – uzbunjivača iz Krušika – izvlače deblji kraj, čemu poštenje i moral

U novom broju

21.јул 2022. Nedim Sejdinović

Judita Popović: Obraćanje govorom mržnje

REM je taman toliko samostalan i nezavisan koliko su to zakonodavna, izvršna i pravosudna vlast. Ako Narodna skupština svoj rad podređuje potrebama vlade, ako vlada osluškuje koje su želje predsednika Republike i ako je pravosuđe saglasno sa tabloidnim optuženjima i suđenjima uz gromoglasnu tišinu sudija i tužilaca, onda je iluzorno očekivati da REM bude lučonoša ideje odgovornog rada u korist javnosti

Vilijam Bulit i vek američko-ruskog neprijateljstva

20.јул 2022. Dragan Bisenić

Kako je 1917. godine počeo prvi hladni rat

Bulit je boljševičkim pitanjem počeo da se bavi čim je došao u Stejt department. Američki predsednik Vudro Vilson i njegovi saradnici želeli su liberalni svetski poredak, što je svakako značilo svet kojim upravlja bogati i obrazovani Zapad. Za razliku od Vilsona, koji je smatrao boljševike nemačkim špijunima koji žele da potčine Ruse nemačkoj volji, Bulit je predlagao uspostavljanje veza i dijaloga s njima, pošto je sam imao dovoljno imaginacije da je mogao udobno da smesti konzervativce, socijaliste i komuniste u međunarodnu liberalnu paradigmu. Za njega su svi oni bili liberali, ili su imali potencijal da budu

Nuspojave

20.јул 2022. Teofil Pančić

Pravda za datume

Možda bi bilo bolje da pustimo sve datume na slobodu? Da ni jedan i nigde ne bude zabranjen za pesmu, za pozorište, za proslavu sportske pobede ili bilo šta drugo? U (kakvom-takvom, bolji nemamo) slobodnom svetu se baš tako živi

Ova situacija

20.јул 2022. Filip Švarm

Bez pijeteta i obraza

Zašto se zabrana Vučiću da poseti Jasenovac pretvorila u otužni cirkus? Zbog čega su krvave godine dvadesetog stoleća postale sredstvo za homogenizaciju biračkog tela? I dokle se otišlo u opskurnoj banalnosti nacionalizma

Intervju: Judita Popović, članica Saveta REM-a

20.јул 2022. Nedim Sejdinović

Obraćanje govorom mržnje

REM je taman toliko samostalan i nezavisan koliko su to zakonodavna, izvršna i pravosudna vlast. Ako Narodna skupština svoj rad podređuje potrebama vlade, ako vlada osluškuje koje su želje predsednika Republike i ako je pravosuđe saglasno sa tabloidnim optuženjima i suđenjima uz gromoglasnu tišinu sudija i tužilaca, onda je iluzorno očekivati da REM bude lučonoša ideje odgovornog rada u korist javnosti