Naknadni stav

27.novembar 2019. Vladislava Vojnović

Odakle će da iskoči zec

Pre 50 godina, na tadašnji Dan Republike 29. novembar, premijerno je prikazana Bitka na Neretvi, film u kome neki vide veličanje kulta ličnosti vladara, a neki vreme kada suma koja se izdvajala za kulturu nije počinjala nulom

Nobelovac – Peter Handke

16.oktobar 2019. Marjan Čakarević

Književnost se pravi od jezika

Švedska akademija nije Handkea izvukla iz podruma Slobodana Miloševića, gde je čamio čekajući za malo javne pažnje, naprotiv: reč je o piscu čija su dela praktično od samog početka, kako bi se to stručno reklo, menjala poetičku paradigmu evropske književnosti

Uspomena – Dušan Makavejev (1932–2019)

30.januar 2019. Svetozar Cvetković

Mak

Učio nas je da budemo zdravi, a ne sujetni, i pre svega nas je naučio slobodi

Koncert

03.oktobar 2018. Dragan Kremer

Otcepljeni Teksas

Texas, Hala "Ranko Žeravica", Beograd

Portret savremenika – Martin Šulc

01.februar 2017. Nemanja Rujević

Harizma u medveđem krznu

Martin Šulc preuzima kormilo nemačkih socijaldemokrata i izaziva Angelu Merkel na izborima u septembru – u martu će partijski kongres to formalno potvrditi. Još se ne zna kakav je program dosadašnjeg predsednika Evropskog parlamenta, ali je izvesno da Šulc svojom biografijom priča arhipriču socijaldemokratije, onu o usponu otpisanog malog čoveka

Film

16.novembar 2016. Aleksandar D. Kostić

Bajka, esej i apoteoza

Ime: Dobrica, prezime: nepoznato, film Srđe Penezića, ili o poruci - pogledajte šta bi bilo kada bi svet bio pravedan, a život lep

Književnost kao predložak za film – Slučaj Patriše Hajsmit

16.decembar 2015. Muharem Bazdulj

Cena talenta

Film Kerol Toda Hejnsa po mnogim ocenama spada među najbolje filmove ove godine. Petostruko je nominovan za Zlatni globus i jedan je od oskarovskih favorita. Ova drama, snimljena po romanu Cena soli Patriše Hajsmit, samo je najsvežiji egzemplar sjajnog filma snimljenog po proznom predlošku iz pera ove književnice preminule pre dvadeset godina, čija su dela voleli i Hičkok, Vim Venders, Klod Šabrol, Entoni Mingela...

Razgovor Bože Koprivice sa Duškom Vujoševićem (ceo tekst)

26.avgust 2015.  

Ima li ovde još partizana

"Ako pričamo u terminologiji starih Grka, oni su onoga koji se ne bavi politikom smatrali idiotom, odnosno, idiot nije imao prava da se bavi politikom. Meni politika nije sfera interesovanja u smislu da je to nešto čemu bih posvetio život i bavio se time. Ali, u onoj meri u kojoj ona ulazi u sport – u moju profesionalnu oblast – da određuje visinu sponzorstva, prostor u novinama i tako dalje, smatram za svoju obavezu da mogu da iznesem mišljenje pošto u normalnoj državi kritika vlasti ne bi smela da bude nešto što mora da se plati glavom. Vlast mora da pristane na kritiku. Nažalost, ona je kod nas sve više i više apsolutistička i u rukama jednog čoveka", kaže Duško Vujošević

Podsećanje – Blajnd Vili Džonson (1897–1945)

26.avgust 2015. Dragan Ambrozić

Niko se ne može sakriti

Gospel bluzer Blajnd Vili Džonson jedan je od najvećih umetnika u popularnoj muzici. Za razliku od svog savremenika Roberta Džonsona, za njega se pouzdano zna da nije prodao dušu đavolu, nego dobrom bogu, pa se uveliko priča da će vaskrsnuti jednog septembra, možda baš na 70. godišnjicu odlaska. Kroz dolinu muka, sledeći svetlo u sebi – njegova ostavština osnova je svega pozitivnog u rokenrolu

Palić 2015.

29.jul 2015. Teofil Pančić

Dve umorne Evrope, i treća na pragu

Kako je bilo pratiti evropske filmove u društvu onih koji u "Evropu" nadiru kroz vrata i prozore, preskačući zidove i ograde

65. Berlinski filmski festival

11.februar 2015. Tatjana Ristić

Filmovi o snažnim ženama u ekstremnim situacijama

Prvu polovinu ovogodišnjeg Berlinala obeležili su filmovi koji se na različite načine bave psihološkim, seksualnim i društvenim životom žena

Intervju – Nikola Popević, urednik filmskog programa RTS-a

04.februar 2015. Sonja Ćirić

Kućna kinoteka

"Nakon Džarmuša i Kaurismakija, na RTS-u je u toku veliki ciklus filmova Ingmara Bergmana, kao i ciklus ‘Festove premijere’. Slede ciklus sovjetskih klasika, zatim Aleksandra Sokurova i Vima Vendersa. Reč je o filmovima za koje komercijalne televizije nemaju nikakvog interesa da ih prikažu, te su ekskluzivitet javnog servisa. Usudiću se da kažem da su ovakvi ciklusi i jedan od njegovih primarnih ciljeva. Neka vrsta Kinoteke u svačijem domu"