Intervju: Vladeta Janković
Beograd ne sme ostati kriminalizovana prestonica
“U politiku sam se vratio u poodmaklom životnom dobu, a moja kandidatura pre svega treba da bude neka vrsta stimulansa, primer i podsticaj ljudima koji su se ušuškali u svoju udobnost, koji neće da se angažuju, koji traže izgovore i neće da otvore oči pred ozbiljnošću stanja u kojem se zemlja nalazi. Kada imate godina koliko ih ja imam, osim zdravlja više vam ništa ne treba. Ne mogu da vas potkupe, ne mogu da vas ucene, ne mogu da vas uplaše”
Pozorište
Isprazna korektnost protiv emocionalne konkretnosti
Ivan Viripajev: Iranska konferencija; prevod Sanja Milić; režija Ivana Vujić; Narodno pozorište
Vesti
Bio-laboratorije: Od Iraka do Ukrajine preko Niša
Oprema koju su od SAD dobili Medicinski fakultet i Klinika za kardiohirurgiju u Nišu nije za bio-laboratoriju. Jedan od Putinovih argumenata protiv Ukrajine je navodno postojanje američkih laboratorija za testiranje hemijskog oružja. Oružje za masovno uništenje, koje je bilo povod SAD da napadne Irak, nikad nije nađeno
Rat u Ukrajini
Dan 24: Supersonični projektili i prodor u centar Mariupolja
Ruske snage su prvi put od početka invazije na Ukrajinu upotrebile supersonične projektile. Bitka za Mariupolj se intenzivira, ruske snage su navodno prodrle do centra grada. EU strahuje od velike gladi u Ukrajini, Zelenski optužuje Nestle, austrijski OMV se ne odriče ruske nafte i gasa, ruski i američki kosmonauti su se sreli u svemiru
Ukrajinska kriza i region
Zaglavljenost i odglavljivanje Zapadnog Balkana
U novim okolnostima bilo bi razumljivo da se Unija – a time i političko-sigurnosni Zapad – proširi tamo gde može, i to sad, dok još uvek (možda) može. To je u prirodi geopolitičkog odlučivanja. Ako se sila A ne proširi na područje X, to će pokušati da učini sila B. Evropska unija je možda mogla da dozvoli luksuz da okleva sve dok je verovala da je jedina sila na evropskom kontinentu. Ona to više nije – i verovatno joj je to sada i samoj jasno
Lični stav
Međunarodno pravo i Ukrajina – Ima li života nakon smrti
U pluralističkom svetu u kojem i pored globalizacije opstaju velike razlike u percepcijama toga šta je legitimno ili ispravno, oni akteri koji imaju superiornu moć odlučujuće će uticati na to kakva će biti percepcija pravednog, a posledično ponekad i kakve će biti sankcije za kršenja međunarodnog prava. To ne znači da oni koji krše norme neće imati nikakve “troškove” kršenja, ali to, razumljivo, nije prevelika uteha za žrtve
Svedoci istorije
Devet života jednog maratonca
Rođen u Beogradu, bomba koja je 6. aprila 1941. pala na kuću njegove porodice nije eksplodirala, iz logora Bergen-Belzen 1944. našao se na spisku onih za čiju je slobodu platio bogati švajcarski Jevrejin, uspeo je da preživi masakr izraelskih sportista na Olimpijskim igrama u Mihenu 1972. – Šaul Ladani. Ovog januara, u 86. godini, bio je u Novom Sadu
Žene
Koliko znamenitih je među nama
Samo 5,3 odsto žena je svojim radom i stvaralaštvom ostavilo trag u Srbiji, i to više onih iz srednjeg veka nego iz dvadesetog, otkrio je Srpski biografski rečnik
Rat u Ukrajini
Kineski ugao: Ne napadati Putina lično
Kineska javnost je podeljena u vezi sa događajima u Ukrajini: jedni podržavaju Ukrajinu i osuđuju Vladimira Putina zbog agresije, drugi imaju razumevajna za politiku Moskve i optužuje SAD zbog širenje svog uticaja prema istoku. Partijski i državni vrh još nije doneo odluku kakvu će poziciju zauzeti u sukobu Rusije i Zapada
Izbori 2022.
Prvi na listi Reformističke stranke Branimir Nestorović: Vitez teorija zavera
Politiku vidi kao nešto „što strašno oduzima energiju“ i „kratkoročnu ljudsku delatnost“. Veruje da su ljudi sa plavim i zelenim očima vanzemaljci. Ne veruje u vakcinu. Tvrdi da ima poverenje 20 do 25 odsto ljudi u biračkom telu. Biće nosilac pokreta okupljenih oko Reformističke stranke - „Profesor dr Branimir Nestorović – snaga sabornosti naroda Srbije“
Rat u Ukrajini
Izbeglička kriza: Dobrodošli u Evropu
Rat u Ukrajini pokrenuo je novu izbegličku krizu u Evropi. Za samo osam dana u EU je izbeglo više od milion Ukrajinaca, a UN upozorava da se treba pripremiti na još tri miliona. Za razliku od izbeglica sa Bliskog istoka i sa severa Afrike, Evropa je za Ukrajince velikodušno otvorila sva vrata i pruža im neophodnu pomoć