
Vreme promišljanja
Pametnjakovići pod svetlima reflektora
U vremenu u kome nema prostora za preduga promišljanja i finese, prisustvujemo procvatu oblasti ljudskog delovanja koje najčešće vezujemo za razum i inteligenciju – nauci i šahu
U vremenu u kome nema prostora za preduga promišljanja i finese, prisustvujemo procvatu oblasti ljudskog delovanja koje najčešće vezujemo za razum i inteligenciju – nauci i šahu
Utisci nakon prvog Festivala Sola – koreografije i performansa u Srbiji
Luksuzna vinilna reizdanja prvih albuma grupa Električni orgazam, Šarlo akrobata i Haustor (Croatia Records), daju nam priliku da progovorimo o dometima "novog talasa" u rok muzici posle 40 godina. Električni orgazam je prvi od beogradskih sastava sa Paket aranžmana došao do debi albuma, zabeleživši početnu energiju, moralne stavove i ideje ranog novog talasa
Nema više konačnih odgovora, ima samo novih pitanja. Ova knjiga mnogo više liči na internet stranicu koju, kada otvorite i počnete da čitate, onda vam nekakav link privuče pažnju pa kliknete na njega, a on vam otvori novi link, pa odatle odete na novu stranicu i tako redom
Melanholičnost Glasove muzike i njena prilagodljivost vizuelnim sadržajima i ovoga puta su uspele da preoznače kontekst čitavog spektakla i postave relevantna pitanja u vezi sa operom, cirkusom, muzikom, ali i svetom danas
Apsolutna većina zaposlenih na Fakultetu umetnosti u Nišu glasala je da profesorka dr Milena Injac bude nova dekanica, ali je Savet odbio da je izabere. Ispostavilo se da bi pobedila i u drugom izbornom krugu da nije protivno zakonu u tome sprečena
"Ljudima je postalo jasno da moraju braniti svoju prirodnu sredinu, jer to je pitanje našeg opstanka na ovoj planeti. I mislim da su ovi protesti znak da ljudi izlaze iz letargije. Kada je zaštita životne sredine u pitanju, to onda nije ni pitanje ideologije, niti pitanje političkih stranaka, već – ponavljam – stvar našeg prirodnog opstanka. To je borba za ono što ćemo da jedemo, kakvu ćemo vodu da pijemo, onu iz zdrave ili bolesne zemlje, te kakav ćemo vazduh da dišemo. A to su tri bazične stvari života"
O dve izložbe američkog slikarstva koje su sedamdesetih godina prikazane u Beogradu u feljtonu "Srbija i Sjedinjene Američke Države – dve zemlje jedna kultura", koji objavljuje "Vreme" u saradnji sa magazinom "Vitraž"
Marija i Isidora Vulić su Devojku bržu od konja iz čitanki pretvorile u univerzalnu temu spoznaje, u Trkiju
Takozvano društvo spektakla, to carstvo svesrdno žurnalistički dramatizovanih stereotipa, paradoksalno je kao stvoreno da predupredi analizu fantazija i načina na koji se one oblikuju. Sledstveno tome, ne samo da preči bilo kakav revolt, nego i ništi svaki identitet
Isuviše aktera ove priče pokušava da legitimizuje svoju poziciju na osnovu pretpostavljenih karakteristika svog neistomišljenika, ili na osnovu nečega što može biti tačno, ali je za konkretnu temu sasvim irelevantno
Raiffeisen banka dobitnik je priznanja za filantropiju za dugoročno partnerstvo sa Jugoslovenskim dramskim pozorištem
Republika Srbija će Bijenalu arhitekture u Veneciji ponuditi projekat mladih arhitekata o gradu Boru, ali sa cenzurisanim Katalogom
Marvin Peri: Intelektualna istorija Evrope; prevod s engleskog Đorđe Krivokapić; Clio, Beograd 2020.
Grupa autora: Sreten Ugričić: pisac, astronom, terorista; priredili Svetlana Gavrilović i Saša Ilić Radnička komuna LINKS i MostArt 2021.
Iako se u banjalučkoj verziji zovu Dobrica i Kića, Modest i Pompon čuvenog Frankena su i dalje oni isti Aca i Maca iz ovdašnjeg kolektivnog sećanja
Kako glumac lutku pretvara u biće, kako on postaje objekat a ona protagonista predstave, i zašto umetnost glume sa lutkom nije samo zanat kao što mi mislimo
Priča o raznim ličnostima žene i o društvu koje ju je doživljavalo kao majku nacije ili kao osobu sumnjivog morala, ispričana je delima srpskih slikara između dva rata na izložbi Identitet(i) u Galeriji Matice srpske
Krajem aprila u beogradskom Bitef teatru gostovali su mladi umetnici i trupe savremenog cirkusa iz Španije, Francuske i Švedske. Pokazali su Art cirkus, ali i probudili nostalgiju za onim tradicionalnim
"Mislim da je Kraljevski kompleks na Dedinju prostor koji apsolutno treba da bude otvoren i za publiku i za istraživače, onako kako se to uveliko radi sa sličnim vladarskim rezidencijama u Evropi"
Čime su šezdesete zaslužile epitet neponovljivih godina i koliko je tome doprinela nostalgija
Šemsa Gavrankapetanović, Selma Đulizarević-Karanović i Dunja Karanović, tri umetnice triju generacija iz iste porodice, školovane na istom Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, rade u istom ateljeu. Trenutno, ličnim projektima i poetikama, ali i zajedničkim, tragaju za kreativnim dodirnim tačkama inspirisanim prirodom žene i njenim statusom i ulogom u raznim vremenima i kulturama
"Dobro čujem glasove žena koje po osam sati motaju kablove u fabrici, pa onda ostanu još dva sata kako bi dobile bonus od 260 dinara. Ili glasove roditelja otetih beba. Ili glas žena koje su, budući ratni plen, silovane u ratu devedesetih godina. Ali, vrlo dobro čujem i glasove mržnje i zlovolje u komentarima na uznemirujuće vesti. Čujem užasno neprimerene odjeke u javnosti na nečije stradanje, netrpeljivost prema nekim etničkim manjinama i LGBT populaciji, poruke zla koje su rezultat predrasuda i protivljenja zdravoj logici"
Palmina Jagodina, onakva kakva postoji godinama i koja je odnedavno ponešto zaljuljala javnost, u međuvremenu je postala kulturni simbol naprednjačke oligarhije, te se u nekom obliku izlila u sve krajeve zemlje. Bahatost ove vlasti postala je prihvatljiv obrazac ponašanja. Treš svih boja, moć i nasilje su u modi
Haljine Mire Brtke koje su krasile poznate glumice, njena umetnost i život pokazani 50 godina nakon prve izložbe, kao da nikada do sada nisu viđeni
Od tašnice Romanovih i ostalih eksponata koji su, kako se trenutno čini, nestali bez traga iz Muzeja primenjene umetnosti, ostale su samo priče o njima