Intervju s povodom: Roberto Čuli, 40 godina Teatra na Ruru

11.мај 2022. Milica Kosanović

Moramo se sećati sutra

“Što je situacija u svetu gora, to više ima smisla igrati pozorište. Prvo pozorište, prva dramska poezija je nastala u Grčkoj, prema zapadnom shvatanju pozorišta. U ono vreme je Eshil napisao Persijance i opisao poraz Persijanaca protiv Grka. Ali njegov motiv nije bio da slavi pobedu, nego da Grcima pokaže kakvu štetu su učinili persijskom narodu. Šta to znači? Cilj teatra je bio upozoriti Grke na ovu patnju, da je ne čine drugim narodima, jer bi ih jednog dana mogla stići ista od strane drugih naroda po kosmičkom zakonu hibrisa i nemesisa. U tom smislu, osnovno značenje pozorišta od početka njegovog nastanka je da neprestano pokušava da ubedi ljude kako rat treba jednom zasvagda zabraniti”

Festivali: Beldocs

11.мај 2022. Zoran Janković

Operacija “Oko i duh”

O četiri uglavnom biografski ustrojena ostvarenja sa obilate i raznovrsne ponude 15. po redu izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma

Povodom knjige

11.мај 2022. Sonja Ćirić

Nepredvidivi profesor Petrić

Radijski intervju koji je nastajao gotovo desetak godina, a koji je već na samom početku spontano pretvoren u eksperiment, postao je knjiga Do sledećeg ultimatuma

Sociologija pandemije

04.мај 2022. Milan Milošević

Da li je kovid promenio svet

Predviđanja da će pandemija potpuno i nepovratno promeniti naše navike, naše načine rada, kupovine, putovanja i druženja i da ćemo se iz pandemijskog košmara probuditi u Hakslijevom novom vrlom svetu – sada izgledaju preuranjena i preterana. Pandemijsku depresiju zamenjuje ratna psihoza

Srećna stara 1985.

04.мај 2022. Teofil Pančić

Poslednja deca socijalizma

Jedan roman i jedna serija vraćaju nas u godinu koju neki od nas odlično pamte, mada njihovi tvorci tada još nisu bili ni rođeni

Razglednica

04.мај 2022. Robert Čoban

Staljin, zvonar jermenskog manastira

Od kraja aprila Venecija je puna više ili manje ekscentričnih umetnika iz celog sveta koji obilaze paviljone 59. Bijenala umetnosti. Među ovim potonjim je i čovek koji je danima hodao po gradu sa daskom od WC-šolje nabačenom na rame, uz poruku “Now, every shit is art”

Vesti

27.април 2022. S.Ć.

Vladimir Nikolić: Hteo sam da odustanem od Venecije

Srpski paviljon na Bijenalu u Veneciji proglašen je za jedan od deset najboljih, pa ipak Vladimir Nikolić, autor izložbe Hod sa vodom koja nas predstavlja na ovoj svetski važnoj likovnoj manifestaciji, nije učestvovao na ceremoniji otvaranja. Smatra da je realizator nastupa, Muzej savremene umetnosti odnosno njegova direktorka nije kompetentna za ovakav projekat

Rusija

25.април 2022. S.Ć.

Prazni bioskopi: Bolivud (ni)je zamena za Holivud

Od kako su se krajem februara holivudske filmske kompanije povukle iz Rusije, bioskopi su izgubili 70 odsto publike. Ruska vlada nudi pomoć ruskim producentima u nadi da će domaća kinematografija biti dostojna zamena Holivudu. Računa se i na Bolivud, pa se zato traže prevodioci sa mandarinskog i hindu jezika

Vesti

21.април 2022. S.Ć.

Otvoreno Venecijansko bijenale: Realnost dovedena do apstrakcije

„Hod sa vodom“, izložba Vladimira Nikolića koja na Venecijanskom bijenalu ove godine predstavlja savremenu srpsku umetnost, priča o odnosu tehnologije i prirode. Hrvatska izložba je posvećena današnjem vremenu postistine i njen sadržaj će zavisiti od aktuelnih vesti, a crnogorska gradi iskustvo nalik naučno-fantastičnoj priči o mogućim budućnostima

Intervju: Branko Kukić, pisac i izdavač knjiga

20.април 2022. Sonja Ćirić

Šuma gori, a zeka pijucka vodu

“Mnogi naši poslovi, lični i državni, započeti su a nisu dovršeni, i naše kuće su započete i nedovršene – zvrje kao rugla pored izlokanih puteva, a ‘graditelji’ i ‘srpski domaćini’ tumaraju po njima kao posustale aveti. Mi smo slepi kod očiju, kod nas ‘kako koje gudi, sve više ludi’, da upotrebim tu srpsku izreku kao oblik samospoznaje”

Umetnici i korona

20.април 2022. Sonja Ćirić

Ovde je život nemoguć, šta preduzeti?

U Srbiji je u martu 2020. godine 43,3 odsto umetnika i radnika u kulturi zarađivalo manje od sto evra, a u aprilu ih je već bilo 50 odsto. Laički rečeno, pandemija je učinila boljom sliku o lošem položaju koji je, zbog pandemije, postao još gori

Novi Sad – EPK

20.април 2022. Sonja Ćirić

One su se suprotstavile

“Iz ženskog ugla”, izložba Jasne Jovanov o znamenitim ženama, u okviru programskog luka “Heroine” Evropske prestonice kulture, priča o trnovitom putu da se iskorači iz stereotipa

Intervju: Milivoje Mlađenović, selektor 67. Sterijinog pozorja

20.април 2022. Nataša Gvozdenović

Svi su originalni, ali neki su originalniji

“Urbanovu bitnu predstavu o ‘ludilu’ identiteta učešće stranog autora sprečava da uđe u selekciju domaće drame. A izbor za selekciju ‘Krugovi’, koja je isključivo zasnovana na stranim predstavama, osujećen je učešćem domaćeg pozorišta kao koproducenta. Takva su ‘pravila’ trenutno na snazi. A bolje je imati čvrste kriterijume i biti dosledan u njihovom poštovanju i istovremeno misliti o njihovom revidiranju, nego praviti haos i skandale”

Sećam se

14.април 2022. Ivan Ivanji

Ubijanje gradova u Ukrajini: Povratak aveti iz Drezdena

U noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj ovog savezničkog bombardovanja. Nije bilo ni vojnih ciljeva. Gledajući slike ukrajinskih gradova nakon ruskog bombardovanja setio sam se Drezdena posle ratnog razaranja

Razglednica

13.април 2022. Robert Čoban

Beba iz Martineza

Kan se ovih dana ubrzano priprema za Filmski festival čije prvo izdanje je otvoreno gala žurkom 31. avgusta 1939. godine. Mamurne holivudske glumce koje je na prekookeanskom kruzeru MGM doveo u Kan, sutradan ujutro dočekala je vest da je Nemačka napala Poljsku i da od festivala neće biti ništa

Serije: Područje bez signala i Šutnja

13.април 2022. Teofil Pančić

Područje bez nade

Ono što je u Nuštinu zapravo pokrenuto zove se nada. Ne nostalgija za prošlim i nepovratnim, nego nada da bi budućnost mogla da postoji, a od prošlosti neka uzme zdravi deo pelcera, ako takav postoji. A ako ne postoji – postoji li išta uopšte?

In Memoriam: Dejan Mijač (1934–2022)

06.април 2022. Marina Milivojević Mađarev

Moćni, rodni hrast srpskog pozorišta

Godine predanog rediteljskog i pedagoškog rada, desetine značajnih predstava, učinile su da njegov autoritet bude takav da je mogao da u pozorištu uradi bukvalno ono što je želeo. A on je u vrlo zrelim umetničkim godinama odlučio da se bavi pozorišnim eksperimentom. I to je za nas sve bilo prosto neverovatno. U tim godinama i u tom trenutku on je bio jedan od najnaprednijih srpskih reditelja

Rat u Ukrajini

05.април 2022. J.H.

Masakr u Buči: Optužiti Putina za ratne zločine

Masakr koji su ruske trupe počinile u Buči i dalje je jedna od centralnih svetskih tema. U Irpinu se posle povlačenja ruskih trupa naziru slične strahota kao u Mariopolju. U Mikolajivu ima ponovo ubijenih i ranjenih, raketirana je Odesa, očekuje se pregrupisavanje ruskih trupa i njihova koncentracija na jugu i istoku zemlje, Nemačka se ne odriče ruskog gasa, a papa Franja hoće da poseti Ukrajinu

Svet

28.март 2022. A. I

Rat u kulturi: Sankcije Fjodoru Dostojevskom

Ono što ruska vojska po Putinovom naređenju radi u Ukrajini treba bez relativizacije nazvati pravim imenom: to je vojna agresija, otimanje teritorija suverene države tokom koga se ne preza od ratnih zločina. Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, međutim, a pogotovu ruskim klasicima, je glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno

Predizborna kampanja Aleksandra Vučića

23.март 2022. Nedim Sejdinović

Iskakanje iz frižidera i Ustava

Naprednjački monolit pokazuje ozbiljne tragove pucanja. Posle ovih izbora, kakvi god da budu rezultati, Srpska napredna stranka neće biti snažnija nego pre njih. Srbija će bar imati opoziciju. A i stvari se u politici mogu promeniti preko noći. Retki nastupi opozicionara na režimskim medijima imali su većeg odjeka nego što je to vlast planirala