Šopenhauer, 150 godina od smrti

22.septembar 2010. Aleksandar Ćirić

Isto kao pre rođenja

Što se enciklopedija tiče, Artur Šopenhauer je nemački filozof poznat po svom pesimizmu i filozofskoj jasnoći. O njegovom delu Irvin Jalom je rekao: "Ljudski usud je predstavljen u svojim najsumornijim aspektima: smrti, izolaciji, besmislu života i patnji inherentnoj egzistenciji… U Šopenhauerovom delu ima više dobrih ideja nego kod bilo kog drugog filozofa, izuzimajući jedino Platona"

Evropski univerzitet

22.septembar 2010. Redakcija Vremena

Nauka i obrazovanje za XXI vek

Prateći kretanja i razvoj naučne misli i razvoj nauke i obrazovanja u Evropi i svetu i želeći da da svoj doprinos povezivanju obrazovno-naučnih institucija Evrope i Amerike, prof. dr Milija Zečević osniva Evropski univerzitet

Iz ličnog ugla – Kritički intelektualci u Srbiji

08.septembar 2010. Dr Bogdana Koljević

Uspon beznačajnosti

Ako jedno društvo sebi dozvoli da stigne dotle da se pristojnijeg, kritičnijeg, ponekad i obrazovanijeg sveta može sresti među "političkim delatnicima", negoli na katedrama univerziteta ili u kojekakvim, trebalo bi, "stručnim" udruženjima, onda je to društvo vrlo verovatno na dobrom i sigurnom putu samouništenja

Venecijanski bijenale arhitekture

08.septembar 2010. Milan Prodanović

Susreti ljudi i arhitekture

Šta izlagati ako se ne prikažu sami objekti jedan na jedan? Instalacije koje dočaravaju atmosferu, nematerijalni čulni i spiritualni svet koji čini arhitekturu umetnošću

Peti sajam šljiva u Osečini

01.septembar 2010. Dragan Todorović

Oj, Srbine, idi pravo

Ministarki preko gajbe sa šljivu dodadoše malo dete, ona upita, Ima li para, odgovori, Biće para, posavetova roditelje, Samo da dete jede pekmez, i sve će biti u redu

Intervju – Miloljub Albijanić,
direktor i glavni urednik Zavoda za udžbenike

01.septembar 2010. Sonja Ćirić

Slobodna gužva na tržištu

"Zakon omogućava da svako ko ispuni najminimalnije uslove, znači da ima sedište, da ima 500 evra za otvaranje firme i da ima prijatelja koji je završio fakultet pa je kvalifikovan da bude urednik, može da otvori izdavačku kuću"

Srbija u stripu

01.septembar 2010. Saša Rakezić

Supermen na Trgu Republike

Daleka mesta i čudni običaji su odvajkada golicali maštu stvaralaca u svim oblastima umetnosti, strip nije nikakav izuzetak. Intrigirajuće pitanje je – ima li tu nas? Kako izgledamo u očima drugih? Operetski likovi kakvim nas je bog stvorio, dospevali smo do belosvetskih stripova i karikatura čak i nešto češće nego što bi se pretpostavilo za jedan mali narod

Pedeseti Sabor trubača u Guči

25.avgust 2010. Dragan Todorović

Tek je počelo, a već gotovo

Pod jednim suncobranom trubači u punom duvanju, na stolu jedna u mreža-čarape, u još ti’ i razni’ resa, samo ga sisulja, pa kad okrete zadnjicu, uze da je centrifugira, sve oko nje krenu u te obrtaje i svako drugo kolačenje

Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu

25.avgust 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Maltretiranje, po zakonu

Strah od otkaza u Srbiji je već nekoliko godina najčešći i najjači, jači je od straha od smrti, rata, kriminala. Taj strah je okidač mobinga

Arheologija – Pračovek iz Sićeva

25.avgust 2010. Saša Rakezić

Pre milion godina

Do ovog leta, na arheološkoj mapi Srbije nije postojao lokalitet iz starijeg kamenog doba. A onda je obznanjeno senzacionalno otkriće. U dve pećine u Sićevačkoj klisuri pronađeni su ostaci neandertalskog staništa, ali i ostaci ljudskog pretka za koga se pretpostavlja da je hodao ovim prostorima pre nekoliko stotina hiljada godina, a možda i pre čitavih milion godina! Otkriveni su slučajno. Neko je, naime, prekopao lokalitet u pećini tražeći mitski ćup sa zlatom, ali u izbačenoj zemlji arheolozi su kasnije otkrili nešto mnogo značajnije: ostatak donje vilice hominida, najstariji do sada pronađeni trag o ljudskom prisustvu na ovom tlu

Cirkus kao pozorišna forma

18.avgust 2010. Dragana Bošković

Navika na strepnju

Ovdašnja publika je nedavno imala priliku da vidi dva izvrsna muzičko-scenska cirkusa – performans Gradski zečevi francuskog Nacionalnog centra za cirkusku umetnost u režiji Arpada Šilinga, izveden na Belefu, i performans Zemlja Do Do španske trupe "Puho!" izveden u okviru Ambijentalnog pozorišnog festivala "Tvrđava teatar" u Smederevu

Industrijska baština u Srbiji

18.avgust 2010. Sonja Ćirić

Istorija nauke i tehnike

Industrijska arheologija je relativno mlada naučna disciplina. U svetu se razvija od polovine prošlog veka, a u Srbiji tek poslednjih nekoliko godina. Zahvaljujući aktuelnoj postavci i publikacijama Muzeja nauke i tehnike, postala je dostupna i takozvanoj široj javnosti

Povodom pola veka Dragačevskog sabora –
– Izložba fotografija "Život je truba"

11.avgust 2010. Vesna Danilović

Ima li života posle trube?

Izložba fotografija "Život je truba" Aleksandra Kelića postavljena je na Savskom šetalištu na Kalemegdanu u Beogradu povodom pola veka Dragačevskog sabora trubača u Guči, čije jubilarno izdanje počinje 13. avgusta. Kelićeve fotografije, nastale u poslednjih dvadeset godina, predstavljaju dokumentarno svedočanstvo, ali i originalno umetničko delo koje reinterpretira sadržaj i kontekst ovog događaja

Spomenička kultura

Veličanstven dan u Nišvilu

Šabanu Bajramoviću, pevaču koga je svojevremeno "Tajm" uvrstio u deset najboljih bluz pevača na planeti, koji je u Indiji i zvanično proglašen za kralja romske muzike, kompozitoru više od 700 pesama, čoveku čija je pesma Đelem, Đelem postala himna svih Roma na svetu, dve godine posle smrti, ipak, biće podignut spomenik u Nišu, gradu iz kog nikad nije hteo sasvim da ode

Srpsko-evropska posla

28.jul 2010. Jelena Jorgačević

Muzeji kojih nema

Istina je da Srbija nema takvo umetničko nasleđe kakvo imaju neke evropske zemlje. Međutim, veći problem je šta se dešava sa onim što bi mogla da ponudi

Istraživanje – Dečji TV program

Nema zemlje za malce

U eri satelitske i kablovske televizije, kada čak i u zemlji Srbiji nemali broj domaćinstava na raspolaganju ima čitav spektar domaćih i inostranih kanala, ima manje dečjih emisija nego osamdesetih godina, kada niko na daljinskom upravljaču (ako ga je imao) nije morao da pritiska cifre dalje od 3. Ko se promenio: mediji, autori, ili ipak – decaU eri satelitske i kablovske televizije, kada čak i u zemlji Srbiji nemali broj domaćinstava na raspolaganju ima čitav spektar domaćih i inostranih kanala, ima manje dečjih emisija nego osamdesetih godina, kada niko na daljinskom upravljaču (ako ga je imao) nije morao da pritiska cifre dalje od 3. Ko se promenio: mediji, autori, ili ipak – deca

Putopis motoraša

Umuvasmo se u Aziju

Prizori iz Turske u knjizi Putevima i džadama Male Azije i Bliskog istoka Matije Kujundžića njegov je prvi objavljeni tekst. Fotografije: Olivera Kujundžić, što je njen prvi fotografski projekat. Ta knjiga je nastala tokom njihovog putovanja na dva točka do Jordana i nazad, kroz Bugarsku, Tursku, Siriju, Jordan, Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru (izbor i oprema redakcija "Vremena")