
Intervju – Srđan Gojković Gile i Ljuba Đukić, Električni orgazam
Bliži suncu nego ikad
"Ovo je vreme u kome se sve unapred zna. Svako zna dokle sme da ide i gde mu je mesto. Mi ne bi u tome da učestvujemo"
"Ovo je vreme u kome se sve unapred zna. Svako zna dokle sme da ide i gde mu je mesto. Mi ne bi u tome da učestvujemo"
"Nijedan umetnik ne može postati ‘autor sebe’. Uvek morate pregovarati sa svojom slobodom i kulturnim ograničenjima"
Misaoni lirizam fada, toliko blizak istom takvom uzvišenom lirizmu sevdalinke, dolazi iz drugog sveta u odnosu na horizont proizvodnje "kulture" kao političkog identiteta. On je ličan, nepolitički, individualistički, i zbog toga univerzalan. On izvire iz jednog osećanja života koje je mnogo, mnogo starije od evropskog romantizma, i evropskih novovekovnih mitova. Fado i sevdah nisu "world-music", egzotični zvuci dalekih krajeva van zapadnog kulturnog kruga: to su pesme centra kulturne gravitacije našeg sveta
"Za domaći književni establišment ja ću zauvek ostati svojevrsno ‘strano telo’ s kojim ne znaju šta bi. Šta god da uradim, šta god da postignem, nikako se ne uklapam, ponajpre zato što ne pripadam nijednoj interesnoj grupi"
Jednom su za nju napisali da je istinski raritet. Multitalentovana vizuelna umetnica Nina Bunjevac kretala se od slikarstva naizgled fotorealističkog, a u stvari duboko psihološkog i egzistencijalnog, tokom druge polovine devedesetih, preko fascinantnih skulptura i instalacija koje su u sebi već krile jezgro priče, sve dok nije otkrila narativni potencijal stripa
Nesporan značaj i te kako uglednih akademika u oblasti recimo fizike, ili međunarodnog prava, ili izgradnje savremenog umetničkog ili književnog jezika, neretko se zaboravlja pod snagom pojedinačnih dnevnopolitičkih svrstavanja
"Sada u Srbiji ne mogu da odluče koju varijantu istorijske istine o Drugom svetskom ratu da proglase za stvarnu. To je apsurdno, jer stvarnost rata ne može da se promeni, komunisti su taj rat dobili. Ceo svet to vidi, nije u pitanju nikakav diktat sa strane. Jednostavno – da nije bilo uloge ruske strane u tom ratu, on bi bio nešto sasvim drugo. Poricati to da bi se napravila neka nova verzija istorije, da bi se neki ljudi, koji su tada bili na drugoj strani, amnestirali od krivice, to je strašno. U tom stalnom povratku u prošlost mi zapravo vršimo jedno veštačko usporavanje istorije"
Povodom smrti Zorana Radmilovića i Alije Aligrudića, Petar Kralj je 1985. napisao: "Ima nečija šala, potekla iz naših bifedžijskih naklapanja, kako tamo gore, na nebu, u pozorišnoj sekciji, sada trljaju ruke od sreće i zadovoljstva. Dobili su pojačanje. Mogu sada da podele koji god hoćeš komad. A ovima u našoj dolji treba još vremena da bi se oči razbistrile i sagledala veličina praznine koja je iza njih ostala." A kakvo je sada pojačanje za nebo, kakvo je sada pojačanje nebo dobilo: Petra Kralja. I kakav sada komad mogu da podele
Projekat "Pika-Točka-Tačka", nastao kao rezultat saradnje Slovenačke, Zagrebačke i Beogradske filharmonije, u čitavom regionu je ukazao na značaj institucija i nacionalnih filharmonija kao nosilaca kulturnih identiteta svojih država, smatra Ivan Tasovac
Izložbom "Kolekcija Pavla Beljanskog: ponovo u Beogradu" Spomen-zbirka velikog ljubitelja umetnosti obeležava svojih pedeset godina
"Mi možemo uzeti da radimo komad koji govori o Francuskoj revoluciji i tražiti neke paralele sa našim vremenom, ali opet to nije tema koja ne da ljudima da spavaju. Velika prednost dokumentarnog pozorišta je direktno tumačenje ovog vremena – šta iz ovog vremena može da tumači ovo vrijeme"
Danas, kada procene pokazuju da u Nemačkoj živi oko 7,5 miliona nepismenih, a nadležni kažu da je njihov broj teško utvrditi jer je reč o "nevidljivoj" kategoriji, visoke narodne škole i dalje obavljaju svoju prvobitnu funkciju opismenjavanja i pružanja osnovnog obrazovanja, ali su svoj rad osavremenile uključivanjem koncepta celoživotnog obrazovanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija
Fotografije Aleksandra Ace Simića, prvog srpskog žurnaliste, dragocen je izvor o prestonici i njenim stanovnicima prošlog veka
U četvrtak 26. oktobra 1961. godine, Švedska kraljevska akademija donela je odluku da se za tu godinu Nobelova nagrada za književnost dodeli Ivi Andriću. Nagradu je u Stokholmu uručio švedski kralj Gustav VI, u nedelju 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela
Klub osnovan početkom devedesetih u Londonu na inicijativu desetak mladih ljudi koji su radili u finansijama u londonskom Sitiju, danas ima oko 1200 članova angažovanih na rešavanju problema nostrifikacije diploma, ukidanju britanskih viza i povezivanju kompanija i stručnjaka
"Bio bih član svake partije koja ima u vidu da kultura nisu samo Jugoslovensko dramsko pozorište i Atelje, već su to i milioni građana ove zemlje koji ne žive blizu Terazija"
To je "April na Vlašiću": gledaš kako jurcaš ka starosti i smrti, trasom koju sve manje sam određuješ
Mislim da je dužnost svakog umetnika da svoju umetnost stavi u funkciju nekih viših ciljeva. U svetu gde jaz između islamske i zapadne civilizacije poprima razmere provalije važna je svaka inicijativa koja pomaže da se taj jaz premosti
Nagrađen ministar Dačić, nagrađena najstarija baba, nagrađeno četvoro dece za hrabrost susreta sa gradonačelnikom... Palma, u svoju najsvečaniju kravatu sa leptirići plavi, najavio da će i dalje bude isto, i jedinstveno, da Jagodinaca ima bude još više, te da će oni prečim putićem u Evropu
Kao dobar model kako bizarno unutrašnje zlo jednog pojedinca nanosi bol stotinama i milionima nejakih, pohlepa je od Dantea do Olivera Stouna nezaobilazna tema u umetnosti. Ali isto tako i u istoriji politike
"Ljubav i sloboda, to su dve stvari na kojima počiva ljudska vrsta. S tim što za ljubav treba i malo sreće"