Unutrašnji magistralni poluprsten

17.март 2004. Redakcija Vremena

Kružnica oko grada

Izgradnjom UMP-a značajno bi se rasteretio centar grada, izmestili bi se učesnici u saobraćaju ka obodu i periferiji. Posebno bi se prevazišli problemi zagušenja u najfrekventnijim gradskim ulicama – Kneza Miloša, Bulevaru Vojvode Mišića, Bulevaru JNA

Ekskluzivno - optužnica za ubistvo premijera Đinđića

23.октобар 2003. Redakcija "Vremena"

Kako je ubijen premijer

Specijalno tužilaštvo na osnovu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala optužilo je grupu od 44 osobe za razna krivična dela zavisno od njihove uloge i onoga što su učinili a što im se stavlja na teret. Počev od ugrožavanja ustavnog uređenja, udruživanja radi neprijateljske delatnosti, više ubistava među kojima i ubistvo premijera Zorana Đinđića, za terorizam, pružanje pomoći učiniocu krivičnog dela, zločinačko udruživanje, više otmica, korupciju u organima uprave, neprijavljivanje krivičnog dela... Optužnica je podignuta protiv: 1. Ulemek Luković Milorada (35), 2. Jovanović Zvezdana (38) 3. Simović Miloša (24) 4. Konstantinović Ninoslava (25)
5. Simović Aleksandra (27) 6. Milisavljević Vladimira (27) 7. Milenković Dejana (33) 8. Kalinić Sretka (29)
9. Jurišić Milana (29) 10. Krsmanović Dušana (26) 11. Pejaković Saše (32) 12. Bezarević Branislava (29)
13. Suvajdžić Miladina (39) 14. Vukojević Zorana (29) 15. Tojaga Željka (33) 16. Gavrić Tonija (35)
17. Maletić Predraga (36) 18. Pović Zorana (39) 19. Buhe Ljubiše (39) 20. Bajić Nikole (34)
21. Petrović Saše (31) 22. Glišović Milana (30) 23. Slavković Đorđa (26) 24. Jurišić Milana (22)
25. Milićević Darka (26) 26. Ranđelović Dejana (27) 27. Miladinović Dragana (32) 28. Kovčić Slobodana (25)
29. Dolić Bojana (25)30. Milić Darka (27)31. Zdravković Aleksandra (25)32. Drča Milana (22)
33. Trajković Srećka (23)34. Jovanović Milana (22)35. Hamidović Selmana (34)36. Kaličanin Milomira (38)
37. Mikelić Borislava (64)38. Tomić Aca (55)39. Vujičić Dragana (48) 40. Gligorijević Miodraga (55)
41. Đugumović Nikole (51)42. Milivojević Slobodana (55)43. Katić Gradiše (40)44. Pažin Slobodana (42) Optuženi pod brojem 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 18, 22, 25, 26, 31, 34 i 35 su u bekstvu i suduće im se u odsustvu. Nakon stupanja na snagu optužnice sudija specijalnog suda trebalo bi da do 17. decembra zakaže suđenje, a ukoliko to ne učini, obavezan je da predsedniku suda obrazloži razlog. Prema rečima ministra Vladana Batića, proces će se održati u jednoj, najvećoj sudnici u zgradi bivšeg Vojnog suda. Međutim, branioci optužnice pitaju: kako, kad u njoj ima mesta za samo devet branilaca kojih će inače biti blizu stotinak, budući da su 44 lica optužena od kojih neki imaju i po trojicu advokata. A svako od optuženih mora da ima bar jednog advokata. "Treba li da ponesemo stoličice", pitaju se advokati. Nova velika zgrada u kojoj će biti sudnica predviđena za pomenuti proces optuženima, a koja se inače gradi pored bivšeg Vojnog suda, biće završena, prema najoptimističkijim procenama, za pet-šest meseci.

Beograd i ratne ruševine

25.септембар 2003. Slobodan Georgijev

Dogovor kuću gradi

U jeku najintenzivnijih građevinsko-infrastrukturnih radova u Beogradu u poslednjih tridesetak godina, objekti u centru grada pogođeni u intervenciji NATO-a polako postaju skulpture. Na detaljna rešenja još se čeka

Policija

18.јун 2003. Miloš Vasić

Operacija „Združeni cirkus“

Sve je to moglo lepo, tiho i diskretno, a napravljen je cirkus sa pevanjem, pucanjem i paljevinom, u koprodukciji MUP-a i Odbora za odbranu. Opet je policija stradala jer neko misli da joj je to posao: da pije batine u javnim spektaklima. Odbor je godinama manipulisao slučajem Veselina Šljivančanina, a za svoje političke svrhe, da bi svog štićenika na kraju lišio i ono malo prednosti koju bi imao da se predao dobrovoljno

Istraživanje

Kretanje nekretnina

Ako bi bila tačna teorija da su mali oglasi prava slika jednog grada, lako bi moglo da se zaključi kako je Beograd metropola sa idealnom infrastrukturom, bezbrojnim parkovima, savršenim gradskim saobraćajem, potpuno uređenim predgrađima, stanovima ne starijim od pet godina i veoma platežnim žiteljima. Cena od nekoliko hiljada evra po kvadratu koja se nudi na beogradskom tržištu nekretnina, odgovara naime upravo takvoj idiličnoj slici. Koristeći kontrast između situacije na tržištu i realne slike, prodavci uporno previđaju da njihovi stančići nisu vile pored Ženevskog jezera, legalni i ilegalni graditelji užurbano rade, a prosečni kupci traže rupe u zakonu i najčešće postaju žrtve nesređene stambene politike

Obeležavanje ulica i puteva

04.мај 2002. Slobodan Georgijev

Anonimne ulice i skriveni gradovi

U Srbiji se od građana i posetilaca sa strane očekuje da znaju puteve te se ne troši previše energije i novca na njihovo obeležavanje. Vlasti u gradovima, opet, smatraju da je ulicama najvažnije promeniti imena i u tom poslu se angažuju najbolji umovi koje svaka nova vlast može da skupi. Eventualno postavljanje tabli s novim nazivima smatra se nekako nebitnim, komunalnim poslom, kao da gradske vlasti ne postoje upravo zbog njih

Priča sa naslovne strane

06.фебруар 2002. Zoran Majdin

Korak od sto dinara

Ako uzmemo u obzir da je prosečnu gradsku ulicu moguće preći u petnaestak koraka, onda prelazak na pogrešnom mestu čini da vas jedan korak od 1. februara košta otprilike sto dinara, pod uslovom da vas u prekršaju zatekne saobraćajac. Korak je još skuplji ako trčite (pravite manje koraka), ali je ipak najskuplje ako vas, umesto policajca, "uhvati" automobil. Za tri četvrtine saobraćajnih nesreća u kojima stradaju, pešaci takoče snose krivicu

Prosvetom do slobode

Obnova zadužbina

Zadužbinarstvo je u srpskom narodu ona tradicija koja, uz slavljenje porodičnog svetitelja, ima najduži kontinuitet. Još u srednjem veku su srpski vladari, vlastela i verski velikodostojnici, ugledavši se delom na vizantijske običaje, podizali zadužbine, manastirima poklanjali velike posede za njihovo održavanje, osnivali bolnice, novčano pomagali prepisivanje i ukrašavanje rukopisa. Tekst koji sledi napisan je povodom prošlogodišnjeg osnivanja Fonda kraljevskog doma Karađorđevića, odlukom prestolonaslednika Aleksandra. Autor teksta dr. Dušan T. Bataković, član je upravnog odbora Fonda