

Izjava nedelje
»Obama, dođi u Guču da sednemo pod šatru, da se najedemo i napijemo i da nam objasniš što ste nas bombardovali.«
Slobodan Jolović, predsednik SO Lučani, domaćin ovogodišnjeg Sabora u Guči ("Press")

Biznismeni pod lupom sociologa
Nova klasa i stare navike
Svi su oni pomalo socijalisti, a tvrde da su liberali
Život bogatih i slavnih
Muke Ratka Kneževića
Nešto je nagnalo Ratka Kneževića da otvori srce novinama: prvo podgoričkim "Vijestima", a sada i "Blicu". Nije da nas je g. Knežević mnogo prosvetlio – sve smo to oko duvanske mafije znali i bez njega – ali je osetio potrebu da svoju dragocenu ličnost istakne i izvan stranica zagrebačkog "Nacionala", gde je godinama bio glavna zvezda džet-set rubrika. Nešto je Ratka Kneževića zasvrbelo, ali ne samo njega


Vek i po od rođenja Paje Jovanovića
Slike Balkana
Poznata je anegdota da početkom prošlog veka nijedna poštena srpska kuća nije bila bez neke reprodukcije Paje Jovanovića na zidu, a da su originali bili po inostranstvu. Podatak po kome je Paja Jovanović naslikao i nacrtao oko četiri hiljade dela, od kojih je samo deset odsto u Srbiji, moguće dokazuje verodostojnost navedene anegdote

Letnja šema – strani reporteri u Srbiji
Stranci u noći
Nekoliko velikih svetskih listova je tokom leta slalo reportere u Beograd, kako izgleda, talentovanije i rafiniranije od onih mnogobrojnih klišetizirano instruisanih "bad guy – good guy" ratnih izveštača koji su ovuda prolazili
Portret savremenika – Aleksandar Boričić
Univerzalni odbojkaš
Dugogodišnji prvi čovek odbojke u Srbiji predstavlja primer čoveka koji uspeva da traje uprkos sportskim uspesima i diskreciji koja odlikuje njegov javni nastup. Kroz njega se prelama priča o najuspešnijem srpskom sportu u poslednjih dvadesetak godina

SAD – Reforma zdravstvenog sistema
Trag novca
Preko 47 miliona Amerikanaca nema nikakvo zdravstveno osiguranje. Taj broj je u poslednjih sedam godina porastao za blizu 20 odsto i s recesijom nastavlja da raste. Procenjuje se da svakoga dana 14.000 ljudi ostaje bez zdravstvenog osiguranja. Istovremeno, cena osiguranja porasla je za 90 odsto, dok je profit deset najvećih osiguravajućih kompanija porastao za preko 400 odsto

Palićki filmski festival ‘09.
Recesijsko izdanje
Gde je besparica, nužno je i besfilmica, što se ove godine nije toliko odrazilo na pad kvantiteta koliko na veliko proređivanje vanserijskih ostvarenja
Zoom
Kako ubiti Borisa Tadića – Da li kumov kum Ratko Knežević dobro tumači signale iz svakodnevice balkanske politike
Šta smo imali u poslednja dva-tri dana: najavu ubistva Borisa Tadića, Miloša Vasića i Žarka Koraća... A nekad se leti lagodno pisalo o mišu u pivu, žiletu u hlebu, drekavcu u Drini, dok Zakon o informisanju niko nije ni pominjao

Izložba
Nedosanjani san Belog grada
"Da smo bili te sreće da nam Grad na Beogradskoj tvrđavi pretekne i potraje, da taj Grad nije rušen i konačno srušen, kakav bi to Grad danas bio na mestu današnjeg parka?", pitanje je na koje su odgovorili studenti Arhitektonskog fakulteta čiji su radovi izloženi na Kalemegdanu

Književna ostavština
Rukopisi gore
Dva su nedavna događaja ponovo učinila aktuelnim temu sudbine ovdašnje književne ostavštine: vest o digitalizaciji bibliografije Ive Andrića i tribina posvećena književnom nasleđu, održana u okviru Festivala jednog pisca

Naselje Mlaka na obodu kopova rudnika "Kolubara"
Ljudi iz rupe
Svi u poslu otkad sebe, i od mali’ nogu, svako ima svoju rupu, i kopaju ugalj, ne kradu, i ne diraju nikoga, da nije uglja ne znaju šta bi

Dragoljub Draža Mihailović
Draženje Srbije
Kada od nečije smrti prođu 63 godine, teško je naći razlog da se ta godišnjica obeleži na neki poseban način, ma kako smrt bila misteriozna, značajna i tragična. Ipak, 63. godišnjica streljanja generala Dragoljuba Draže Mihailovića ostaće upamćena po dve stvari: po tome što je na parastosu na Ravnoj gori bilo jedva pedesetak ljudi i što je venac na spomenik Draži Mihailoviću položila delegacija Bezbednosno-informativne agencije
Nagrade
Evropa na jugu

Srpsko-hrvatski odnosi
Dekosovizacija i depiranizacija
Po hiljaditi put u proteklih desetak godina, od odlaska Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, mora se konstatovati da se Hrvatska i Srbija ponašaju kao da su ostrva daleko jedno od drugog i da su dobri pomaci u međusobnim odnosima uglavnom zabeleženi kao ekscesi


Rat "Kurira" i B92
Utaja poreza i druge priče
Ko je kome dužan i koliko, ko kome preti i zašto, kolika je snaga istraživačkog novinarstva i šta je o odnosu medija i politike naučio Ivica Dačić
Izjava nedelje
»U Vladi ne sede ministri nego đavoli, štetočine i neznalice. Najgori je Dinkić, Cvetković nije normalan, a o Krkobabiću neću da pričam, jer ne znam da li je živ!«
Velimir Ilić, lider Nove Srbije, a bivši ministar za infrastrukturu ("Pravda")

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina
– odgovori čitalaca "Vremena" (2)
Njegova politika je bila odraz onoga što smo mi želeli, a ni mi nismo znali šta hoćemo
Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" koji su se odazvali na tu anketu, upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Odgovore koje ne objavimo u štampanom, dostupni su u našem elektronskom izdanju. Od mnogih obimnih pisama koja su stigla u redakciju, u prethodnom broju smo objavili delove dirljivog dnevnika naše čitateljke Kose Pakuševskij – o danima koji teku i nose strepnje, rastanke, bolesti, oskudicu i poneku radost u smutnim vremenima; i beleške Gorana Vladisavljevića – o tome kako je njegov otac jednom, 1987, došao kući sa posla i rekao: "Sutra vozim Slobodana Miloševića u Grčku!" U ovom broju objavljujemo odgovore Milana Dinića (23 godine), studenta četvrte godine politikologije na Fakultetu političkih nauka, koji, zbirno, čine celovit esej o tom, ali i o sadašnjem vremenu. (Priredio: M. M.)

Kostolac
Mesto gde nastaje struja
Elektroenergetska postrojenja Elektroprivrede Srbije u Kostolcu u poslednje tri godine doživljavaju pravu renesansu. U privrednom društvu "Termoelektrane i kopovi Kostolac" godišnje se ulaže više desetina miliona evra u modernizaciju i revitalizaciju proizvodnih kapaciteta. Zahvaljujući tome, u ovim pogonima na istoku Srbije, uz reku Mlavu, blizu njenog ušća u Dunav, povećan je nivo zaštite životne sredine, ali se stalno beleže i novi rekordi u proizvodnji – sada se ovde godišnje proizvodi oko sedam miliona tona uglja i oko pet milijardi kilovat-časova električne energije. Tako se, posle godina propadanja, Kostolac punom snagom vratio na mapu balkanskih proizvođača energije. Tradicija organizovane proizvodnje uglja u kostolačkom basenu izuzetno je duga – prva iskopavanja su počela još 1870. godine, dok se struja organizovano proizvodi od 1947. Danas privredno društvo "Termoelektrane i kopovi Kostolac" čine površinski kopovi Ćirikovac i Drmno, kao i blokovi termoelektrana Kostolac A u gradu i Kostolac B kod sela Drmna, ukupne instalisane snage od 921 megavat
Razumeti druge
"Između 'ludaka' i 'normalnih'"; VREME 964
Pozorište
Njihove i naše boleštine
Dve predstave Ateljea 212, "Proslava" i "Samoudica", poslednje su koje je Svetozar Cvetković potpisao kao producent i umetnički rukovodilac ovog pozorišta. Ispostavilo se da je taj "poslednji pečat" bio umetnički i/ili društveno veoma smeo i uspešan

Portret savremenika – Radisav Raja Rodić, vlasnik "Kurira"
Svrati, bato
U jakoj konkurenciji medijskih manipulatora u Srbiji, vlasnik "Kurira", "Glasa javnosti", nekoliko preduzeća i jedne živopisne kafane možda baš i nije apsolutni šampion, kako mu se čini, ali gromada, svakako, jeste: nesumnjiv je bio njegov uticaj (preko "Kurira") u rušenju bar jedne vlade (Zorana Živkovića) i lansiranju brojnih afera kojima je uticano na stav javnosti o njihovim žrtvama
Vreme uspeha
Biznis
Prosečna neto zarada u Srbiji u maju je iznosila 31.086 dinara i u odnosu na isti mesec 2008. nominalno je bila veća za 9,1 a realno za 0,8 odsto

"Vreme" na derbiju Četvrte švedske lige
Bosanci protiv Kurda, u Norčepingu
Tim u kome većinu čine bosanske izbeglice na početku drugog kruga prvenstva ima 10 bodova prednosti i na pragu je najvećeg uspeha, plasmana u Treću ligu, što raduje nemalu izbegličku koloniju okupljenu oko kluba, ali nameće i brige jer će trebati više para