
Pravosuđe
Državna kaučuk pravda
Zašto je i dalje na snazi zloupotreba službenog položaja umesto da je zamenjena konkretnim krivičnim delima, jasno definisanim i nepodložnim proizvoljnim tumačenjima
Zašto je i dalje na snazi zloupotreba službenog položaja umesto da je zamenjena konkretnim krivičnim delima, jasno definisanim i nepodložnim proizvoljnim tumačenjima
Koliko god kompleksni bili međusobni odnosi država bivše Jugoslavije, njihove relacije sa velikim silama u tom kontekstu nimalo ne zaostaju. Moglo bi se zapravo reći da se te države suštinski razlikuju samo po tome kojoj su se velikoj sili u kojem trenutku zahvaljivale, a sa kojom su i kada bile u zavadi. Treća emisija serijala "Okruženje" – prvog regionalnog tok-šou programa, koji se prikazuje na osam TV kanala u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Srbiji – bila je posvećena upravo odnosima "nas malih" sa "njima velikima"
Prva nepravda sa kojom sam se suočio na samom početku moga živovanja u klet. kapitalizmu
Na skali ocena od 1 do 5, kao u školi, Ustav Srbije dobio je prosečnu ocenu 2,8. Samo deset odsto građana i četiri odsto pripadnika elite smatra da Ustav ne treba menjati. Zanimljivo je da je Ustav najvišu ocenu dobio od pripadnika političke elite, koja mu daje prosečnu ocenu 3, dok je intelektualna elita dala 2,8. Ustav su najniže ocenili predstavnici društvene elite, dali su mu prosečnu ocenu 2,6
"Kamen-srce je stena koja po svom sastavu daje apsolutnu formulu ljubavi: 100 odsto poljupci plus 100 odsto zagrljaji plus 100 puta izgovoriti dnevno dragoj ili dragom ‘Volim te’ – minimum. Ovo je priča o ljubavi, samo drugačije ispričana", kaže Goran Kosanović, autor izložbe "Planeta Ljubav 2012" u galeriji Zvono
Poraznu ocenu je rekla francuska sutkinja Simon Gaborio: "Članovi Visokog saveta sudstva su saglasni sa svim onim što se sada događa s reformom." Niti je napravljena lustracija – naprotiv, političke partije su krojile i kroje sudijske liste – niti znaju izabrani i reizabrani koji su kriteriji važeći, niti ima nezavisnog sudstva, niti ima vladavine prava za građane, pa ni za sudije. Homenovski rečeno – niko od nas nije njihov nivo
Muškarci su – to sam već pomenuo – nalik na mačke: sujetni su, konzervativni, ako može slabo pokretni i – razmaženi
Svem cirkusiranju oko "čiča Draže" uprkos, u poređenju s nekim navodnim baštinicima levice Vuk Drašković deluje kao srećna kombinacija Koče Popovića i Milovana Đilasa
Po zdravstvenim pokazateljima – dužini životnog veka, smrtnosti odojčadi, broju lekara u odnosu na broj stanovnika, Kuba je u samom svetskom vrhu, a na planu prevencije je bez premca
Đorđe Pavićević: Pravda i politika: nasleđe i granice političke filozofije Džona Rolsa
Fabrika knjiga, Beograd 2011.
U Vremenskoj banci mogu se razmeniti različite usluge. Od držanja časova stranog jezika, preko kursa salse do učenja veb-dizajna. Može to biti i sat polaganja keramičkih pločica u kupatilu ili učenja štrikanja, možda popravke kompjutera
Krenem ja jednom tako iz porodične kuće gde sam bio na privremenom boravku, a moja gospođa majka veli: "I pazi kako prelaziš ulicu." Pitam je zna li koliko je meni godina, a ona kaže pedeset, ali: "Ti ćeš za mene uvek biti moje dete." Mama je, dakle, neko za koga će njeno muško mladunče doveka ostati glupančić
U Boru nude 2500 dinara za glas, stranačke prostorije po unutrašnjosti se pune domaćom robom za kupovinu glasova, javljaju da Šešelj kandiduje Šešelj ženu, Toma Vučić Nikolić imaju Ujedinitelja, a gospodin Palma kaže, Bog, pa Ivica...
Jedan od glavnih simptoma jugonostalgije jeste i žal za vremenom povoljnih kredita, lagodnog otplaćivanja letovanja i zimovanja, kućenja o trošku preduzeća ili države, odlazaka u samoposlugu bez rezerve sedativa u džepu. No, to doba je davno prošlo, a generacijama koje jedva pamte Tita prepušteno je da plaćaju ekonomske, ideološke i ostale dugove njegovog vremena. Decenija ratovanja, neodgovornost političara, nestručnost državnih ekonomista, svetska ekonomska kriza, a možda čak i "balkanski mentalitet", doveli su do toga da se državljani i državljanke bivših jugoslovenskih republika uglavnom pitaju kako da prežive. Nije stoga čudo što se baš tim preživljavanjem bavila druga emisija serijala "Okruženje", koji se kao prvi regionalni tok-šou emituje na osam TV kanala u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Srbiji
Imajući u vidu sve ciljeve Strategije za razvoj obrazovanja, jasno je da su oni svakako poželjni. Međutim, ostaju dva ključna pitanja u vezi sa njenim sprovođenjem: koliko je osam godina, koliko je ostalo do 2020. realan rok da oni budu ispunjeni, a drugo koliko je temeljne promene u sistemu obrazovanja moguće sprovesti bez temeljnih promena u privredi, na tržištu rada, a dobrim delom i bez temeljnih društvenih promena
"Cilj muzejskih edukativnih programa je korišćenje muzejskih zbirki kao nastavnog sredstva. Frontalna nastava gubi svoje primarne pozicije već godinama u Evropi i u svetu. A po čemu to znamo? Po tome što deca beže iz škole. Ne beže zbog loših ocena, već zbog dosadnih modela nastave, dosadnih metodoloških principa", ukazuje Vesna Milić, kustos Muzeja savremene umetnosti
"Sigurna tema za Ljubomira"; VREME 1109
Pojavom nekoliko doista snažnih i dobro organizovanih udruženja seljaka, dogodilo se nešto značajno i gotovo iskočilo iz ovde odomaćenog stereotipa "demokratske države" u kojoj sem političkih stranaka niko drugi i nema pravo da se meša u politiku javnih sredstava
"Strateška primena CSR principa može doneti znatne uštede u poslovanju, posebno kada je reč o merama za smanjenje potrošnje resursa"
Stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 23,7 odsto, a nemamo ni Nacionalni okvir kvalifikacija zbog kog desetne hiljada ljudi nije vidljivo na tržištu rada. Implementacija Bolonje se čitavu deceniju odvija otežano. Kriza pogađa privredu, ali se paralelno sa tim, poslodavci žale na teškoće u pronalaženju stručnih kadrova. Kako se snaći na tržištu rada po izlasku iz sistema obrazovanja tema je tribine koju su organizovali "Vreme" i Fondacija "Konrad Adenauer"
"Sigurna kuća"; Vreme 1107
U organizaciji Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, grupa novinara iz Srbije bila je u dvodnevnoj poseti Estoniji, tačnije rudniku uljnih škriljaca i postrojenju za preradu Enefit 140, kao i novom postrojenju Enefit 280 u izgradnji, u blizini Narve, gradu na samoj granici sa Rusijom, da na licu mesta vide, čuju i omirišu proces proizvodnje nafte i gasa iz uljnih škriljaca i da na svako pitanje dobiju odgovor iz prve ruke
"Svaki građanin i njegovo pravo da bira iznova su postali najtraženija roba na političkom tržištu… Ako me prevare jednom, njihova je sramota, ali ako me prevare dva puta, sramota je moja…"
Bez obzira na to šta će se događati do kraja izbornog procesa, mora se reći da su ovi izbori nekako dosadni i na njih se, barem u ovoj fazi, više "pale" političari nego građani. Njima, političarima, karijere i životni standard zavise od uspeha ili neuspeha, a građaninu nije baš jasno šta dobija ako pobede prvi ili drugi