Lisica i ždral
Besplatan nacrt
Srbija će prva u svetu iskoreniti prosečnost: ukoliko niste u stanju da pronosite slavu države izvan njenih granica, ne nadajte se od nje ničemu ni unutar granica
Srbija će prva u svetu iskoreniti prosečnost: ukoliko niste u stanju da pronosite slavu države izvan njenih granica, ne nadajte se od nje ničemu ni unutar granica
Slobodan Jolović, predsednik SO Lučani, domaćin ovogodišnjeg Sabora u Guči ("Press")
Osnovna metodološka greška neizbroja naših wannabe-liberala jeste u shvatanju da se o položaju, pravima i potrebama bilo koje manjine može govoriti bez uvida u nju samu i njene specifičnosti
Naš narod u okruženju je naša najbolja veza sa državama u kojima živi. Srbija je stolećima demografski napredovala dok su ovi krajevi bili predmet njene brige ili dok je tamošnjem narodu pružala nešto više od zemlje izbeglištva. Zato je neophodno uvrstiti odnos prema srpskom narodu u regionu u prioritete naše državne politike, kaže jedan od autora Izveštaja o političkim pravima srpskog naroda u regionu
Starosna granica patoloških kockara se spušta pa sada imamo decu od dvanaest-trinaest godina koja su zavisna od kockanja. U Srbiji ima oko dvesta pedeset hiljada patoloških kockara, a kocku u nekom obliku "konzumira" blizu milion i po ljudi
Svi su oni pomalo socijalisti, a tvrde da su liberali
Po veoma raširenoj teoriji, aktuelna "kriza preduzetništva" posledica je činjenice da je svetska kriza "presekla" mehanizam preprodaje (naravno, uz debelu maržu) otkupljenih preduzeća strancima, to jest likvidnim preduzimačima iz inostranstva, pa su se "prezaduženi" kupci društvenih firmi našli u raskoraku
Kao što se u onom Bajaginom hitu o starim drugovima, žestokim momcima, sve završi "nekom od naših pesama" tako se i u ovoj permanentnoj aferi oko državnih i paradržavnih poslova sve završi na grobu Zorana Đinđića
Biznismen Ratko Knežević tvrdi da je francuski obaveštajac Arno Danžan "omiljeni" prijatelj Mila Đukanovića i Stanka Subotića. Navodno je upravo on omogućio Subotiću da se uprkos poternici Interpola nesmetano kreće Francuskom, organizovao susret Đukanovića i predsednika Francuske Nikole Sarkozija, svesrdno pomogao da Tomislav Nikolić rasturi Srpsku radikalnu stranku i sve vreme održavao prisne kontakte i sa Čedomirom Jovanovićem i Bebom Popovićem, kao i sa Hašimom Tačijem. Ako je suditi po Kneževićevim iskazima, Danžan je u raznoraznim političkim i kriminalnim peripetijama na Balkanu odigrao ključnu, gotovo mitsku ulogu
Nešto je nagnalo Ratka Kneževića da otvori srce novinama: prvo podgoričkim "Vijestima", a sada i "Blicu". Nije da nas je g. Knežević mnogo prosvetlio – sve smo to oko duvanske mafije znali i bez njega – ali je osetio potrebu da svoju dragocenu ličnost istakne i izvan stranica zagrebačkog "Nacionala", gde je godinama bio glavna zvezda džet-set rubrika. Nešto je Ratka Kneževića zasvrbelo, ali ne samo njega
Ima li vlada plan za izlazak iz pat pozicije, zašto neće pasti i ako ga nema, i da li je Aleksandar Tijanić nadmašio Raju Rodića
Ulice u Adis Abebi su prašnjave, najčešće bez trotoara, sa dosta blata sa strane. Tokom vožnje mora se biti obazriv jer i ljudi i životinje ulicu prelaze ili idu duž nje gde god stignu, bez nekih određenih pravila. Vozi se sporije nego u nekim drugim afričkim zemljama poznatim po gužvi u saobraćaju. Na otvorenom putu retko se trubi, a za signalizaciju se najčešće koristi ablendovanje. Pored gradskog autobusa narandžaste boje, mnogo je više malih kombija plave boje (podsećaju na fiću), koji služe za transport po gradu po proizvoljnim maršrutama, pa treba dobro slušati mladiće koji uzvikuju destinaciju na koju idu
"Četničke pretnje Milošu Vasiću"; VREME 969
Baveći se životom i radom "malih ljudi" u Dečanskoj ulici, cenama rente, brojem kafana, popularnim anegdotama, opisom dvorišta, vrstom vozila ili kaldrme u ovom ili onom periodu, Boško Mijatović zapravo priča priču o onome što čini ne samo život velegrada već život uopšte – o svakodnevnim, ali i decenijskim promenama; o promenama koje su prošle nezapaženo, ali i o promenama koje opstaju dugo nakon ljudi koji su ih zamislili i sproveli u delo
Poznata je anegdota da početkom prošlog veka nijedna poštena srpska kuća nije bila bez neke reprodukcije Paje Jovanovića na zidu, a da su originali bili po inostranstvu. Podatak po kome je Paja Jovanović naslikao i nacrtao oko četiri hiljade dela, od kojih je samo deset odsto u Srbiji, moguće dokazuje verodostojnost navedene anegdote