Međunarodni sud pravde

21.јул 2010. Milan Milošević i DCV

Trenutak istine

Trideset šest država, svih pet stalnih članica SB UN-a, stotine eksperata, savetnika i diplomata učestvovalo je u procesu pred Međunarodnim sudom pravde, što pokazuje da je teza o Kosovu kao "jedinstvenom slučaju" – puka koještarija

Nuspojave

21.јул 2010. Teofil Pančić

Bluz za crne limuzine

Uz sva objektivna i subjektivna ograničenja, Josipović i Tadić ovakvi kakvi su jesu idealna metafora novog početka Srbije i Hrvatske

Ljudi koji odlučuju

21.јул 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Ko su sudije Međunarodnog suda pravde

Bar trećinu sudija sadašnjeg sastava čine profesori, a ostalo su karijerne diplomate. No, iako u manjini, profesori sudu daju naročitu intelektualnu težinu, pa su i uticajniji. Profesori tako mogu težiti da šire, fundamentalnije objasne problematiku predmeta nego što se to od suda uopšte zahteva i nastojati da svojom odlukom uspostave nekakav princip za budućnost, dok diplomate mogu pre svega biti vođene idejom brzog i praktičnog razrešenja problema, pa kao konzervativniji mogu biti skloni užem tumačenju problema

Infrastruktura

21.јул 2010. Zoran Majdin

Kineski most i turski autoput

Zajednički imenitelj za ova dva značajna infrastrukturna projekta je da su dogovoreni na najvišem političkom nivou, da nije raspisan tender, da (još) nije kompletirana tehnička dokumentacija, da oba treba da budu završena do 2014. kao i da ih finansira Eksim banka

Koncert – Jelena Karleuša, Popova plaža, Zaječar

14.јул 2010. Saša Rakezić

Briga i veselje

Karleuša je do pred sam početak scenskog nastupa sedela u svom luksuznom BMW vozilu, odakle se, okružena interventnom policijskom jedinicom i telohraniteljima zaputila direktno na binu, dok ju je pogledom pratila ljubopitljiva masa

Nova Rusija

14.јул 2010. Marko Milovanović

Kalup za mlade lidere

Najočigledniji problem u letnjem kampu Seliger 2010 bila su pravila koja su bila jednaka kako za Ruse tako i za strance. Svi su bili primorani da se bude rano, uz zvuke ruske himne, koja je puštana preko razglasa. Potom bi usledio jutarnji sastanak koji počinje pop muzikom sa patriotskim i provladinim prizvukom, nakon čega se trči i rade vežbe. Svi moraju da budu tačni u minut, inače dobijaju nekakvu bušotinu u bedževima koji se nose oko vrata, što predstavlja neku vrstu kazne. Nakon velikog broja žalbi stranih učesnika organizatorima foruma, gostima iz inostranstva bilo je tolerisano nepoštovanje pravila vezanih za fizičke aktivnosti

EXIT 2010 – Jedan dan na festivalu

14.јул 2010. Dragan Kremer

Šoping molovanje

Što smo mi tako turistički na EXIT-u, ni po jada, nego cenim da većini (mlade) publike to dođe kao nekakav šoping-mol za (živu?) muziku: šetkaš po ogromnoj građevini, razne ponude birkaš, isprobavaš, cenjkaš se, troškariš, srećeš ljude, pijuckaš, odmaraš... opuštencija, a možda i ‘nagaziš’ nešto baš super

Filmovi koje nismo gledali

14.јул 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Jednokratna kinematografija

Nema cenzorskog tela, nema agitpropa, nema sudskih zabrana, ali pojavila se grupa filmova koja nikad nije došla do bioskopa. Reč je o filmovima finansiranim od države koji su previše loši čak i po merilima viđenim za postpetooktobarski srpski film

Gde su danas – Lideri Narodnog pokreta Otpor

14.јул 2010. Jovana Gligorijević

Dnevnik jedne mladosti

Otpor kao glavna perjanica i simbol borbe protiv Miloševića pretvorio se u rasadnik mladih kadrova i državnih funkcionera. Deset godina nakon pada Miloševića, nije loše podsetiti se gde su i šta danas rade oni koji su tih dana smatrani uzdanicama i reprezentima svetle budućnosti koja stiže u Srbiju čim padne Sloba

Dejvis kup – Hrvatska–Srbija 1-4

14.јул 2010. A. Ć

Pisanje, prepisivanje i dopisivanje istorije

Bilo je i vrbe za Srbe i prijateljskih gestova igrača i nepristojne publike i diplomatskih pohvala rukovodstava i pametnog izbegavanja da se od pojedinačnih incidenata pravi spektakl... A Zagrepčanin Arsim Hodža našao je "srpski" novčanik s 20.000 evra i vratio ga vlasniku – odbijajući nagradu

Bečki pozorišni festival

Generacija (ex) YU

Jedan od glavnih tematskih blokova ovogodišnjeg Bečkog pozorišnog festivala bio je posvećen pozorišnim stvaraocima sa prostora bivše Jugoslavije. Najjači utisak na kritiku i publiku ostavile su predstave Generacija 91-95 Zagrebačkog kazališta mladih i Šuma blista Ateljea 212

O prvom glumcu na čelu narodnog pozorišta

14.јул 2010. Zorica Janković

Portret pred odlazak

Pola veka posle osnivanja, Narodno pozorište u Beogradu je prvi put za svog upravnika dobilo jednog glumca. Bilo je to tačno pre sto godina

Nuspojave

14.јул 2010. Teofil Pančić

Draga, ne budi peder

Zaštitnik građana se poduhvatio neke vrste oblikovanja poželjnog obrasca "politički korektne" službene, ali i ukupne javne komunikacije, što je vrlo klizav teren

Rodonačelnici tabloidne štampe – Pera Todorović (1852–1907)

14.јул 2010. Dimitrije Boarov

Legenda našeg modernog žurnalizma

Bez obzira na to što su ga na burnom životnom putu neprestano pratile kontroverze, Pera Todorović je postao legendarni lik modernog srpskog žurnalizma baš zato što je imao lucidnost i inteligenciju da ostane nezavisna ličnost čak i kada je bio u službi drugih, jer je zapravo uvek pisao u javnom interesu

Intervju – Bojan Dimitrijević, istoričar, Institut za noviju istoriju Srbije

14.јул 2010. Jovana Gligorijević

Frustracija kao prelomna tačka

Analize koje je uradila CIA 2003. pokazale su da su vazdušni udari snaga NATO-a bili značajni za slabljenje moći Republike Srpske, ali da su pre svega zajednička ofanziva muslimansko-hrvatskih snaga i politički pritisak međunarodne zajednice uticali da se rat završi. Ali, to je naknadno mišljenje. Tokom 1995. i početkom 1996. bilo je uvreženo mišljenje da su Amerikanci, a onda i NATO, svojim vazdušnim udarima, najviše doprineli brzom kraju rata

Srpsko-evropska posla

14.јул 2010. Marija Vidić

»Smešno« đubre, ozbiljan posao

Dok se većina Evropljana svađa da li je dovoljno reciklirati 65 ili baš mora 85 odsto otpada, u Srbiji reciklaže gotovo i nema, a o njoj se ni ne govori previše

Kultura sećanja

14.јул 2010. Tamara Skrozza

Srebrenica, lični i kolektivni moral

Više od osam hiljada pobijenih ljudi činjenica je koja mnogo znači čak i na mestu na kojem su groblja i spomen-parkovi brojniji od porodilišta i igrališta. S druge strane, međutim, ne može se izbeći utisak da je potočarski scenario svake godine isti, da se o Srebrenici uvek oglašavaju ista lica s istim parolama, a da se u glavama "običnog" sveta ništa u međuvremenu nije promenilo