
Azerbejdžan
Pesma Evroazije
Ko je domaćin Pesme Evrovizije? Šta se krije iza raskošnih građevinskih poduhvata? Koliko dobrog imidža može da se kupi novcem i koliko je Azerbejdžan prisutan u Srbiji, a Srbija u Azerbejdžanu
Ko je domaćin Pesme Evrovizije? Šta se krije iza raskošnih građevinskih poduhvata? Koliko dobrog imidža može da se kupi novcem i koliko je Azerbejdžan prisutan u Srbiji, a Srbija u Azerbejdžanu
Kada se uzme u obzir spisak prisutnih na otvaranju fabrike "Fijat automobili Srbija", jasno je da su se u Kragujevcu "zapljunuli" predstavnici gotovo svih stranaka koje trenutno participiraju u vlasti, a koje na predstojeće izbore izlaze odvojeno, pa im dobro dođe da sebi pripišu makar delić zasluge za ovu, najveću investiciju u Srbiji u poslednjih nekoliko decenija
"Kamen-srce je stena koja po svom sastavu daje apsolutnu formulu ljubavi: 100 odsto poljupci plus 100 odsto zagrljaji plus 100 puta izgovoriti dnevno dragoj ili dragom ‘Volim te’ – minimum. Ovo je priča o ljubavi, samo drugačije ispričana", kaže Goran Kosanović, autor izložbe "Planeta Ljubav 2012" u galeriji Zvono
Poraznu ocenu je rekla francuska sutkinja Simon Gaborio: "Članovi Visokog saveta sudstva su saglasni sa svim onim što se sada događa s reformom." Niti je napravljena lustracija – naprotiv, političke partije su krojile i kroje sudijske liste – niti znaju izabrani i reizabrani koji su kriteriji važeći, niti ima nezavisnog sudstva, niti ima vladavine prava za građane, pa ni za sudije. Homenovski rečeno – niko od nas nije njihov nivo
"Ono što je New Deal značio za Ameriku posle velike ekonomske krize, to bi mogla da bude izgradnja Južnog toka kroz Srbiju. Jer se na ovakav projekat prirodno naslanjaju mala i srednja preduzeća"
"Zahvaljujući sličnostima, srpska i italijanska privreda mogu veoma uspešno da se integrišu i to je ono što se dešavalo u poslednjih nekoliko godina"
Večno teoretičarsko pitanje o tome da li su mediji ogledalo ili avangarda jednog društva, jedno je od onih koja je na prostoru bivše Jugoslavije nepotrebno i postavljati. Ako je išta moglo da nagovesti u kojoj će se količini krvi ugušiti zajednička domovina, bili su to mediji. Ako je išta uticalo da ojačaju inače snažne ubilačke emocije, bili su to mediji. Konačno, ako danas postoji išta što vrlo slikovito prikazuje mehanizme vladanja i mentalnog upravljanja građanima nekadašnje države, to su svakako mediji. Nije stoga isključeno da će to, ukoliko se ikada izvučemo iz ovoga u šta smo do guše utonuli, postati očigledno upravo u medijima. Do tog trenutka, međutim, put je dug: baš kao i ljudi, mediji grcaju u problemima iz kojih je izlazak prilično neizvestan. O ovim problemima, ali i o slikama koje je medijsko ogledalo prikazivalo svih ovih godina, razgovaralo se u trećoj epizodi emisije "Okruženje". Prvi regionalni tok-šou koji se prikazuje na osam TV kanala u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Srbiji u startu je osmišljen kao pokušaj odgovora na pitanja "ko smo", "gde smo", "kakvi smo" i "šta nas čeka u budućnosti". Jedna od nezaobilaznih stavki ka tim odgovorima svakako je i pitanje "kakvi su nam mediji"
Kako bi Ćopić reagovao na događaje iz 1991, odnosno 1992. godine? Verovatno bi mu se sve smučilo, i verovatno bi bio protiv. Domaći izdajnici nadrli su sa svih strana i žestoko porazili njegovog Nikoletinu Bursaća. Ne bi on to preživeo. Ili bi im se, možda, i sam Nikoletina pridružio?
Prvenac Maje Miloš nije film na koji biste poveli svoju babatetku iz Kladova, ali je hrabar iskorak i osveženje u svakom smislu
Naš najdugovečniji rokenrol bend ovog četvrtka, posle duže vremena, svira u Beogradu. Jubilarni i slavljenički koncert, Sava centar. Očekuju se i specijalni gosti, a specijalni gosti ovog broja "Vremena" su razni ljudi važni za YU grupu: od prijatelja iz prvih dana do onih mlađih koji i danas nose istu vatru
Dve sezone svojeručno sam, ama ravnopravno sa umetnicima domaćeg porekla nosio daske koje život znače
Tadić prisustvov’o puštanju bumbara, Dačiću skroz podašišane šiške ko da su upale u oči, Tast ponosno posmatra mikrofon Šutanovca, URS ursa, Basarin Đorđe NOPO Nosilac, ko je tu Bućkalo, a ko Najveći som...
Srpska akademija nauka i umetnosti ustanovila je novu nagradu koja se najavljuje kao "najveća i najznačajnija u oblasti egzaktnih nauka". Hoće li ova inicijativa napraviti zvezde od srpskih naučnika
Svem cirkusiranju oko "čiča Draže" uprkos, u poređenju s nekim navodnim baštinicima levice Vuk Drašković deluje kao srećna kombinacija Koče Popovića i Milovana Đilasa
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA) kroz pružanje pomoći stranim investitorima i promociju ulaganja u Srbiju aktivno radi na otvaranju novih radnih mesta i pokretanju domaće privrede, ali i na izgradnji dugoročnih partnerskih odnosa sa potencijalnim i postojećim investitorima. Tako je, tokom 11 godina postojanja, SIEPA stekla veliko iskustvo u poslovanju sa italijanskim kompanijama, a svi zajedno su uspeli da podignu saradnju Srbije i Italije na polju stranih ulaganja na zavidan nivo doprinoseći razvoju obe privrede
"Pravosuđe: Presude, pobude, posledice"; VREME 1109
U samo tri dana, i to usred uskršnjih praznika, glavni i odgovorni urednik NSPM-a dobro je osetio svu surovost političke arene, iako je podržao, čini se, potpune autsajdere, stranku za koju je malo ko čuo. A možda baš i zbog toga
Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova ("Politika")
Pre dve nedelje, "Vreme" (broj 1108) je objavilo deo "Rečnika demagoških postupaka i procedura ili, popul(ar)istički rečeno, način da se biračima ‘zamažu oči’". U ovom broju objavljujemo neke od komentara naših čitalaca koji su na njega stigli. Tekst i sve komentare možete pročitati na sajtu "Vremena" (www.vreme.com)
Učenje kroz kreativnu dramu priprema mlade ljude za život u zajednici. U bezbednom okruženju igre i fikcije mladi istražuju situacije, moguća rešenja i njihove posledice, upoznaju ličnu snagu i slabosti, ispituju ponašanje i odnos prema drugima u datoj situaciji. U zaštićenoj sredini dramskog prostora učesnici slobodno izražavaju svoje mišljenje kroz preuzimanje uloge u datoj situaciji
Dvoje dramaturga su u Gebelsovom tekstu izmenili samo tri reči, poslali ga vodećim srpskim partijama. Odjednom, svima su postala prihvatljiva razmišljanja Hitlerovog ministra za propagandu
O gotovo epidemičnim razmerama nasilja nad decom govori i činjenica da je od sveukupno uhapšenih maloletnih ubica preko 90 odsto njih ubilo svoje roditelje zbog fizičkog, mentalnog ili seksualnog nasilja
Nobelovac Ginter Gras je političkim pamfletom "Šta mora da se kaže", koji je sam nazvao pesmom u prozi, pokrenuo polemiku koja je prešla granice Nemačke i Evrope. Da li jedan Nemac, koji je pride, doduše maloletan, bio i član SS-jedinica, ima moralno pravo da jevrejsku državu optužuje da "ugrožava svetski mir" i da želi da "izbriše iranski narod"? Da li ga to čini antisemitom i da li je sve to zaista čin savesti, ili marketinški potez a la Peter Handke iz njegovih najboljih dana