Kult i ćutanje
"Podaništvo i uterivanje straha"; VREME 1159
"Podaništvo i uterivanje straha"; VREME 1159
Naš medijski štreberaj slepo se drži dogme o obaveznoj sveopštoj privatizaciji medija kao inherentno "dobroj" opciji, mada ju je stvarnost ubedljivo demantovala
U celoj ovoj aferi, koja, čini se, nije završena, najzanimljivije je to da je za ključnu "figuru dramatis" izabran baš (već uhapšeni) Dušan Borovica, sa svojih desetak, uglavnom putarskih firmi
"Zajednica srpskih opština bez ovlašćenja bilo bi manje nego što je nudio plan za Kosovo Martija Ahtisarija. Ovo što se sada nudi Srbiji, ako je suditi na osnovu Dačićevih izjava, jeste Ahtisari minus. To je daleko ispod onoga za šta smo se mi zalagali i odolevali svim pritiscima"
"Zajednica srpskih opština bez ovlašćenja bilo bi manje nego što je nudio plan za Kosovo Martija Ahtisarija. Ovo što se sada nudi Srbiji, ako je suditi na osnovu Dačićevih izjava, jeste Ahtisari minus. To je daleko ispod onoga za šta smo se mi zalagali i odolevali svim pritiscima"
Praktička filozofija može biti i nepraktična. Bolje je ako je ona ujedno i praktična, ali utilitarno shvaćena praktičnost ne može biti kriterij razdvajanja dobra od zla. Ili, ipak, može
Nadežda Petrović je jedan od pionira ženske fotografije kod nas. Fotografijom je beležila detalje iz privatnog života, svoju porodicu, kolege sa školovanja u Minhenu, slikarske modele, prijatelje, predele sa putovanja, ratne prizore
Mnogi se danas hvataju za Tita, pa tako i u pogledu hrane. Izgleda da se Tito dobro prodaje. Pedesetak puta sam kao prevodilac sedeo za njegovom trpezom, što na banketima, što na intimnijim obedima. Video sam šta voli, a na šta se mršti, a verodostojni izvori tvrde da je znao dobro da kuva. Među njegova omiljena jela spadala su puhovina i ćurka sa mlincima, voleo je cviček – kiselo vino koje neki nazivaju i "pogledom na svet"
Bolje je da ne potegnem pitanje kom narodu pripada junak koji je Beograd odbranio od Turaka, Srbi ga poštuju kao Janka Sibinjanina, Mađari kao Hunjadi Janoša. Ja mislim da je bio Rumun, ali nema nikakve sumnje da je bio otac velikog mađarskog kralja Matije Korvina
Nema posla boljeg od savetničkog, ali me ta čaša mimoilazi već koji put, tja, savetovaću i dalje preko novina, a savetovani ako hoće neka promisle, ako neće – opet lepo
"O laži koja ne laže"; VREME 1158
"Srbija je postala depo za najgoru hranu"; VREME 1158
Beatles On, Dom sindikata, utorak, 12. III
Buika, Sava centar, subota, 16. III 2013.
XIV Guitar Art Festival, Beograd
Zoran Đinđić je objavio samo dve filozofske knjige: Subjektivnost i nasilje (1982) i Jesen dijalektike (1987). Njegova tragična sudbina, međutim, pokrenula je pitanja koja možda ne zvuče lepo, ali su legitimna: kakva je nosivost Đinđićevih filozofskih ideja i da li one zaslužuju istu onu pažnju koja se poklanja njegovom političkom delu? Da li su i u kojoj meri Đinđićeve filozofske ideje igrale ulogu u njegovoj politici? Kakve su to ideje? U knjizi Bele stranice istorije – Povodom filozofskih spisa Zorana Đinđića (Otkrovenje, Beograd 2013) Miroslav Belančić odgovara na ova pitanja
"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"
"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"
Danas se po Evropi zgražaju jer da im neko meša konjetinu sa junetinom, a one divne, tamnocrvene matore govedine ionako više jedva da ima
Sajt Okuraži se (http://www.okurazi.se/) deo je kampanje "Zajedničkim snagama protiv diskriminacije" koju udruženim snagama sprovodi šest nevladinih organizacija za LGBT prava. Pored beogradskih organizacija: Labris, Kvirija centar, SPY i Gejten, tu su i organizacije iz unutrašnjosti: Asocijacija Duga iz Šapca i Izađi iz Novog Sada