Vreme 86 - Ratko Mladić, topnik

18.март 2009. Stojan Cerović, 1992

S Pala u Beograd

Ni Mladiću neće poći za rukom da u istoriju uđe kao heroj i dobar Srbin, mada su ovdašnji istoričari umeli da naprave slične alhemičarske podvige. Ali, ovoga puta istorija će se morati pisati u skladu s međunarodnim standardima, jer svet je postao nepopravljivo providan, jer svi znaju sve i nikome se ne dopušta da ostane zatvoren u mračnoj avliji

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) VII

18.март 2009. Redakcija Vremena

Zašto smo se posvađali oko bombardovanja

U leto i jesen 2002, od početka avgusta do kraja novembra, na stranicama "Vremena" vođena je polemika u kojoj su se, po jednoj od čaršijskih ocena, obračunavali dojučerašnji istomišljenici. Po drugima, to je bila neka vrsta reprize "sukoba na književnoj ljevici"; treći su insistirali na oksimoronu "obračun čitalaca s redakcijom"... Povod za tu dugotrajnu – i, ako je dopušteno reći, višestruko značajnu raspravu – bio je tekst glavnog urednika "Vremena" Dragoljuba Žarkovića, reakcija na izjavu predsednice Helsinškog odbora Srbije Sonje Biserko po kojoj "srpska elita preko nezavisnih medija, B92 i ‘Vreme’, čini sve da zločin ne samo relativizuje već i deetnifikuje" (citat iz analize polemike Olivere Milosavljević, objavljene u "Helsinškim sveskama" br 16, dostupne na veb-sajtovima Helsinškog odbora i emisije RTV B92 "Peščanik"). Po istoj analizi, teme polemike bile su izveštavanje novinara lista "Vreme" iz Haga, Haški tribunal, NATO intervencija, 5. oktobar 2000, pare i finansijeri... U ovom nastavku feljtona povodom desetogodišnjice bombardovanja objavljujemo izvode iz polemike koji se neposredno tiču NATO intervencije "Milosrdni anđeo".

Slučaj Kovačević

04.март 2009. Jasmina Lazić

Afera ili (samo) skandal

U Demokratskoj stranci veruju da je cilj odavanja službene tajne o Kovačeviću bio da se toj stranci nanese šteta

Priča s naslovne strane – Slučaj Kovačević

25.фебруар 2009. Jasmina Lazić

Poverljivo iz Nemanjine 11

Kako se pokušaj "peglanja" posledica jedne tuče pretvorio u državni, diplomatski i medijski skandal

Portret savremenika – Nataša Kandić

18.фебруар 2009. Jovana Gligorijević

Kamen u svakoj cipeli

Čak i da nikada više ne uradi ništa na rasvetljavanju ratnih zločina, posle otkrivanja snimka egzekucije šestorice srebreničkih Bošnjaka, Nataši Kandić je osigurano značajno mesto među borcima za prava žrtava, ali neosporno je i to da svojim postupcima često ide naruku protivnicima i neistomišljenicima

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) III

18.фебруар 2009. Frano Cetinić

Fašizam, lekari i obućari bez granica

Knjiga Frane Cetinića Praški kolateralni dnevnik, proljeće 1999 - Nazovi NATO radi umorstva, iz koje prenosimo nekoliko segmenata, pisana je u proleće 1999, a objavljena u proleće 2000. ("Vreme", Samizdat b92). To je dnevnik koji je vremenom dobio na vrednosti jer obavešteno, džentlmenski pošteno i lucidno govori o spin doktorima i intelektualcima koji su oblačili maskirne uniforme i potpirivali atmosferu kaznene ekspedicije, o drugim intelektualcima koji nisu bili uhvaćeni u zamku "radosne apokalipse" i koji su se toj ratnoj retorici suprotstavljalai, o dendijima humanitarne stvari kao što je Bernar Kušner - i o političarima koji su postupali po formuli "bombardujmo, a posle ćemo videti šta ćemo". Ovo je drugi deo izabranih segmenata Cetinićevog Kolateralnog dnevnika

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) II

11.фебруар 2009. Frano Cetinić

Intelektualci i rat

Knjiga Frana Cetinića Pariški kolateralni dnevnik, proljeće 1999 - Nazovi NATO radi umorstva, iz koje prenosimo nekoliko segmenata, pisana je u proleće 1999, a objavljena u proleće 2000 (Vreme, Samizdat b92). To je dnevnik koji je vremenom dobio na vrednosti jer obavešteno, džentlmenski pošteno i lucidno govori o spin doktorima i intelektualcima koji su oblačili maskirne uniforme i potpirivali atmosferu kaznene ekspedicije, o drugim intelektualcima koji nisu bili uhvaćeni u zamku "radosne apokalipse" i koji su se toj ratnoj retorici suprotstavljali, o dendijima humanitarne stvari kao što je Bernar Kušner - i o političarima koji su postupali po formuli "bombardujmo, a posle ćemo videti šta ćemo"

Intervju – Holm Zundhausen, istoričar

04.фебруар 2009. Sonja Ćirić

Politika istorije

"Istorija Evrope je toliko raznovrsna da u Srbiji nema ničega što u sličnoj formi nije postojalo u drugim delovima Evrope ili još uvek postoji. Uvek sam u svojoj knjizi pokušavao da to objasnim. Mom razumu je potpuno strano da istoriju Srbije ili te Srbe smatram drugačijim, posebnim. Utoliko se više čudim mnogim kritičarima koji neumorno naglašavaju da stranac ne može da razume Srbe i njihovu istoriju. Pogotovo jedan Nemac. To je čudna argumentacija na početku XXI veka"

Nuspojave

21.јануар 2009. Teofil Pančić

Braća po čučavcu

Štos sa stereotipima je u tome da su slatki i simpatični sve dok se tiču drugih, a da postaju grozni i zli čim se dohvate "nas"

Portret savremenika, drugi put – Tomislav Nikolić

14.јануар 2009. Tamara Skrozza

Kako je »grobar« postao »džoker«

Za razliku od svojih bivših stranačkih kolega, Tomislav Nikolić je iz dana u dan sve smireniji, sve više nalik modernom političaru koji čak i iz unapred izgubljenih bitaka izlazi kao pobednik. Iako taj "ušminkani Toma" nema prođu među onima koji još nisu zaraženi virusom kolektivne amnezije, na njega i te kako računaju njegovi dojučerašnji politički protivnici

Nuspojave

14.јануар 2009. Teofil Pančić

Toplotni dug

Beograd je poslednji grad na svetu koji ikada više sme mirno da gleda kako se Sarajevo smrzava po kućama. Treba li objašnjavati zašto?!

Nuspojave

24.децембар 2008. Teofil Pančić

Trideset i prvi

Ako bismo morali da biramo između Miloševića i Đinđića sa stanovišta delatnog uticaja na Srbiju poznog XX veka, koga bismo izabrali

Aleksandar Vučić u Hrvatskoj

10.децембар 2008. Miloš Vasić

Monopol na »nejač«

Nije mladi Vučić otišao u Hrvatsku da jede lički kupus sa mesom, niti da uzdiše nad jadima ono malo sirotinje po Severnoj Dalmaciji i Lici. Otišao je da preotme političke poene Šešelju i njegovima, da unese razdor među srpske predstavnike i da pomogne Sanaderu